Naslov zvuči kao šala — „pogledajte šta sam uradio bacajući toalet-papir u ključalu vodu!" — ali iza njega se krije jedan od najlepših i najjeftinijih „uradi sam" trikova. Od obične role toalet-papira i šerpe ključale vode dobija se papir-glina: mekana, oblikljiva masa od koje za jedno popodne možete napraviti pravu ukrasnu vazu za svoj dom. Bez skupih materijala, bez posebnog alata — samo papir, voda, malo lepka i mašta.
U ovom članku vodimo vas kroz ceo postupak, korak po korak: od toga šta je papir-glina i zašto baš toalet-papir, preko pravljenja i ceđenja pulpe, dodavanja lepka i mešenja gline, oblikovanja vaze oko obične tegle, pa sve do ukrašavanja dekupaž tehnikom, bojenja i zaštitnog laka. Na kraju vas čeka i galerija iz celog procesa — ceo postupak u slikama — kao i video koji je sve to inspirisao. Spremite role, krećemo!
Prosečno domaćinstvo u Srbiji godišnje baci između 200 i 350 kilograma organskog otpada — kore voća i povrća, ostatke kafe, ljuske jaja, suvo lišće iz dvorišta, ostrižak trave, papirnate ubruse. Sve to ide u kontejner, sa njim u deponiju, gde se godinama razgrađuje proizvodeći metan, jedan od najjačih staklenih gasova. Ali postoji jedna mnogo bolja alternativa koja ne traži ništa osim drvenih paleta sa marketa i jednog vikenda rada: domaća kompostara. Za šest meseci od kuhinjskog otpada dobijate plodno crno đubrivo koje u marketu košta 10-15 evra po vreći — a vi imate koliko vam treba, doživotno.
U ovom članku idemo kroz sve što treba da znate da napravite svoju prvu kompostaru ovog vikenda — zašto kompostiranje rešava više problema istovremeno (otpad, baštu, štednju), šta sme a šta ne sme da ide u kompostaru, kako da pronađete besplatne palete i koji vam alati trebaju, korak po korak sklapanje trodelne kompostare po najpopularnijem evropskom dizajnu, kako pravilno kombinovati „zeleni" i „braon" otpad da bi se kompostiranje zaista odvijalo, i pet najčešćih grešaka koje početnici prave (i kako ih izbeći).
Postoji jedan mali DIY projekat koji u poslednjih desetak godina raste u popularnosti zajedno sa svešću o globalnom nestajanju insekata — kućica za pčele, popularno zvana bee hotel. To nije ulje za hibernaciju medonosnih pčela (one žive u košnicama), već dom za solitarne pčele i druge divlje oprašivače koji u prirodi gnezde po šupljim stabljikama, drvenim cevima, naprslinama u kori. Kućica koja stane na šaku može u sebi da ima desetine takvih insekata svakog leta — i njihov rad oprašivanja menja kvalitet vaše bašte, voćnjaka, i celog mikrokraja.
U ovom članku idemo kroz sve što treba da znate da napravite svoj prvi bee hotel za vikend — zašto je on važan u kontekstu kolapsa populacije insekata u Evropi poslednjih decenija, koje su to solitarne pčele i kako se razlikuju od medonosnih, koje materijale možete da koristite (od besplatnih bambusa i suvih stabljika do polovnih dasaka), kompletan postupak sklapanja, gde tačno postaviti kućicu da bi se zauzela odmah, koje biljke saditi u blizini da bi insekti došli, i kako održavati kućicu da bi trajala godinama.
Postoji jedan DIY projekat koji u poslednjih pet godina među urbanim i seoskim baštovanima nije izlazio iz mode — visoki krevet za baštu (engleski raised bed). Reč je o uzdignutom drvenom okviru, najčešće 80×200 cm i visokom 30-40 cm, koji se puni slojevima organske mase i zemlje, i u kome se gaji povrće, začinske biljke i cveće. Razlog popularnosti je jednostavan — krevet od polovnih dasaka za vikend, materijal za 20-30 evra, a rezultat je plodna baštanska zemlja na svakom mestu gde želite, bez kopanja čitave bašte i bez prilagođavanja postojećem terenu.
U ovom članku idemo kroz sve što vam treba da napravite svoj prvi visoki krevet ovog vikenda — zašto je on bolji od klasične bašte u zemlji, koje vam materijale i alate treba, optimalne dimenzije za vašu situaciju, postupak sklapanja korak po korak, kako se krevet puni slojevima da bi proizvodio plodnu zemlju za godine unapred, šta saditi prvih sezona za garantovani uspeh, i pet najčešćih grešaka koje početnici prave a koje se lako izbegavaju.
hranilica za ptice, DIY, ishrana ptica zimi, dvorište
U dvorištima i baštama, dolaskom hladnih dana, jedan mali drveni objekat može da napravi veliku razliku — i za ptice, i za nas koji ih posmatramo. Hranilica za ptice je jedan od onih DIY projekata koji se može završiti za nekoliko sati, a koji u dvorištu ostane godinama; jednostavna konstrukcija od pet-šest drvenih dasaka, malo eksera i strpljenja — i u nekoliko dana posle postavljanja imaćete redovne goste sa krilima koji će vam vraćati pesmu i život na prozor.
U ovom vodiču pokazujemo kako da napravite drvenu hranilicu sa krovom korak po korak — koje materijale i alate ćete tačno trebati, kako da iseckate i sastavite delove, gde i kako da je postavite u dvorištu, i šta da stavite unutra da bi privukla najviše vrsta ptica koje žive u našem podneblju. Mali rad, velika radost — naročito kad u jutarnjem snegu vidite prvog vrapca koji je shvatio gde se sad redovno doručkuje.
Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta. Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.