Poznat vam je taj film: obilan ručak, pa san za stolom u tri popodne, pa neodoljiva želja za nečim slatkim, pa opet glad. To nisu hirovi, to su nagli skokovi i padovi šećera u krvi, ringišpil koji troši energiju, raspoloženje i, dugoročno, zdravlje. Dobra vest: taj ringišpil se najčešće ne zaustavlja lekovima ni zabranama, nego sitnim promenama u tome kako jedemo ono što već jedemo.
U ovom tekstu donosimo sedam navika koje smiruju glukozu: od redosleda jedenja i „oblačenja" ugljenih hidrata, preko slanog doručka i šetnje posle jela, do kafe i sna. Bez zabranjenih namirnica i brojanja kalorija, jer, kako kaže struka, nijedna hrana sama po sebi nije ni dobra ni loša; ključ je u kombinaciji i kontekstu.
Saberite jedan običan dan: osam sati za radnim stolom, sat u autu ili prevozu, pa veče na kauču. Ispadne da veliki deo života provedemo sedeći, a telo je građeno za hod. Nauka je poslednjih godina prilično jasna: dugotrajno sedenje je samostalan faktor rizika, koji polako i tiho podriva cirkulaciju, šećer u krvi, kičmu i raspoloženje, čak i kod ljudi koji „idu na trening".
U ovom tekstu objašnjavamo šta se dešava u telu dok satima sedimo, zašto ni teretana dva puta nedeljno ne briše ceo dan u stolici, koliko nam je kretanja zaista potrebno po važećim preporukama, i kako da ga prokrijumčarimo u dan bez opreme, članarina i velikih odluka. Spojler: mnogo je lakše nego što zvuči.
Nije svaka prerađena hrana neprijatelj: hleb, sir i kiseli kupus su prerađeni vekovima. Problem je nešto drugo, ultraprerađena hrana: industrijske tvorevine sastavljene od sastojaka kojih nema ni u jednoj kuhinji, dizajnirane da budu jeftine, večne na polici i da ih pojedete više nego što ste hteli. Njih je danas toliko da su u nekim zemljama postale glavni izvor kalorija.
U ovom tekstu objašnjavamo kako da ultraprerađenu hranu prepoznate za deset sekundi gledanja u etiketu, šta ona zapravo radi organizmu, zašto je se teško odreći, i kako da je smanjite bez odricanja od života. Bez zastrašivanja i bez dijetalnog fanatizma, jer cilj nije savršenstvo nego pismenost u prodavnici.
Malo koji suplement se kod nas pije tako olako kao vitamin D: kap-dve ujutru, naiskap, na prazan stomak, „jer ne može da škodi". A upravo tu nastaju greške. Vitamin D i kalcijum rade u paru koji drži kosti, mišiće i imunitet, ali taj par ima svoja pravila: traži obrok i mast, društvo magnezijuma i vitamina K2, i meru koja se ne pogađa napamet nego proverava analizom.
U ovom tekstu objašnjavamo zašto vitamin D nije običan vitamin, zašto nam ga hronično fali, iz koje hrane i sunca se dobija, kako sarađuje sa kalcijumom, i koje četiri najčešće greške sa suplementima prave više štete nego koristi. Praktično i bez zastrašivanja, uz podsetnik da je za dozu najpametnije pitati svog lekara.
Celu zimu stopala provedu skrivena u čarapama i čizmama, a onda ih jun izvede na svetlost dana, pravo u sandale i japanke. I tu se vidi sve: suva peta, zapušten nokat, koža koja se peruta od hodanja bosonog po vrelom betonu. Dobra letnja nega stopala ne traži salon ni skupe preparate, nego nekoliko sitnih navika: pranje i pošteno sušenje, krema pojačana kapima ulja, i jedan starinski noćni trik od koga koža ujutru bude preporođena.
U nastavku: letnja higijena po redu poteza, kako se krema pojačava kokosovim ili jojobinim uljem, vazelin i pamučne čarape kao nedeljni ritual za ispucale pete, priča o turpiji, i zašto se letnja obuća kupuje isključivo popodne. I jedno važno razgraničenje: šta je nega za kod kuće, a sa čim se ide farmaceutu i lekaru, bez odlaganja i bez čudo-recepata.
Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta. Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.