Učitava se...

Istorija Srbije

Upoznajte istoriju Srbije od ranih perioda i srednjeg veka do novijeg i savremenog doba, kroz državu, društvo i svakodnevni život
Stare knjige, papirna karta i lupa na drvenom radnom stolu

Istorija

Rečnik istorijskih pojmova

značenja · primeri · povezane priče

Dinastija, vazal, nahija i mobilizacija često se pojavljuju u istorijskim pričama, ali njihovo značenje nije uvek očigledno. Ovaj rečnik objašnjava pojmove kratko i razumljivo, uz primer ili napomenu o upotrebi. Veze ka našim člancima pokazuju kako isti pojam izgleda u konkretnom vremenu i događaju.

Pojmovi su poređani po srpskoj azbuci i napisani latinicom. Izaberite početno slovo ili pronađite reč pretragom, pa otvorite priču koja vas zanima.

Istorija · rečnik pojmova

Reči iz prošlosti

Pronađite nepoznatu reč, pročitajte objašnjenje i otvorite povezani članak. Primeri pokazuju kako se pojam koristi, a napomene izdvajaju značenja koja zavise od vremena i mesta.

128 pojmova · od praistorije do novijeg doba

Pronađite istorijski pojam

Slova prate redosled srpske azbuke. Pretraga prihvata i unos bez kvačica, na primer „harac“ ili „djumruk“.

Abdikacija

Dobrovoljno ili iznuđeno odricanje vladara od prestola. Može da otvori put nasledniku, ali i da bude posledica političke krize.

Predaja prestola nije isto što i smrt ili svrgavanje vladara.

U našim pričama: Od kraljeva do cara Dušana
Alfabet

Glasovno pismo u kojem slova predstavljaju glasove jezika. Reč se koristi i za uređeni skup slova jednog pisma, dok je azbuka odgovarajući naziv vezan za ćirilično pismo.

Alfabet, slogovno pismo i slikovni znaci nisu isti načini zapisivanja.

Apostol

U hrišćanstvu, naziv za Hristove učenike i poslanike koji su širili njegovo učenje. Posebno se odnosi na Dvanaestoricu, ali se u crkvenoj tradiciji koristi i šire.

Apostol Pavle nosi tu titulu iako nije pripadao prvobitnoj Dvanaestorici.

Apsolutizam

Oblik monarhijske vlasti u kojem vladar nastoji da ključne državne odluke donosi bez delotvornog ograničenja predstavničkih tela. Njegova stvarna moć zavisi i od uprave, vojske i društvenih odnosa.

Izraz opisuje način vladanja, a ne samo vladarsku titulu.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Aristokratija

Povlašćeni i uticajni društveni sloj čiji se položaj često zasniva na poreklu i nasleđenim pravima. Reč označava i oblik vlasti u kojem odlučuje takva manjina.

Zemljišni posedi i porodično poreklo mogli su da daju aristokratiji političku moć.

Aristokratsko društvo

Društvo u kojem aristokratija ima istaknut položaj i privilegije. Aristokratsko uređenje je uži politički pojam: vlast pripada povlašćenoj manjini, a ne svim građanima.

Društveni ugled aristokratije i njeno formalno pravo da upravlja nisu uvek isto.

Artiljerija

Rod vojske koji koristi topove, haubice i druga artiljerijska oruđa za dejstvo na ciljeve. Naziv se upotrebljava i za sama oruđa i njihove jedinice.

Artiljerijska priprema može da prethodi napadu pešadije.

U našim pričama: Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Arheologija

Naučna disciplina koja istražuje ljudsku prošlost preko materijalnih ostataka i njihovog položaja u prostoru i slojevima zemlje. Predmet se tumači zajedno sa okolnostima u kojima je pronađen.

Keramika, ostaci kuće i grob mogu zajedno da objasne život jednog naselja.

U našim pričama: Praistorija Srbije, šesti deo: Vinča, naselje pre gradova
Arhiv

Ustanova koja prikuplja, čuva, uređuje i omogućava korišćenje arhivske građe. Istom rečju može se označiti i celina sačuvanih dokumenata neke ustanove, porodice ili pojedinca.

Povelje, službena prepiska i zapisnici mogu biti arhivska građa.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Atlantska povelja

Zajednička izjava Ruzvelta i Čerčila iz 1941. o načelima međunarodnog poretka posle rata. Obuhvatala je odbacivanje teritorijalnih osvajanja, pravo naroda da biraju vlast i saradnju radi mira.

Povelja je iznosila politička načela; nije bila mirovni ugovor kojim je rat završen.

Autokefalnost

Samostalnost jedne pravoslavne crkve u upravljanju njenim unutrašnjim poslovima i izboru poglavara. Samostalne crkve ostaju povezane zajedničkom verom i crkvenim opštenjem.

Autokefalnost srpske crkve važna je za priču o Svetom Savi.

U našim pričama: Sveti Sava
Autonomija

Pravo neke oblasti, zajednice ili ustanove da samostalno uređuje određene poslove unutar šireg državnog ili organizacionog okvira. Obim tog prava određuju konkretni propisi i sporazumi.

Autonomija Kneževine Srbije prethodila je međunarodnom priznanju nezavisnosti.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Autohtono stanovništvo

Stanovništvo koje se smatra domaćim u određenoj oblasti, za razliku od kasnijih doseljenika. Takva oznaka zavisi od područja i razdoblja koje posmatramo.

Autohtonost ne znači da zajednica nikada nije migrirala niti se menjala.

Bakarno doba

Praistorijsko razdoblje u kojem se uz kamena oruđa sve više koristi bakar. Ne počinje istovremeno u svim krajevima i ne znači da je kamen odmah nestao iz upotrebe.

Za ovo razdoblje koriste se i nazivi eneolit i halkolit.

U našim pričama: Praistorija Srbije, šesti deo: Vinča, naselje pre gradova
Biblija

Zbirka svetih knjiga hrišćanstva, podeljena na Stari i Novi zavet. Jevrejska sveta pisma čine osnovu Starog zaveta, a obim i raspored pojedinih knjiga razlikuju se između verskih tradicija.

Biblija je važna i za razumevanje srednjovekovne umetnosti, književnosti i obrazovanja.

Bitka

Veći oružani sukob suprotstavljenih snaga na određenom prostoru. Može da obuhvati više borbi i da traje duže od jednog dana.

Jedna bitka može promeniti tok rata, ali nije isto što i čitav rat.

U našim pričama: Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Bronzano doba

Praistorijsko razdoblje obeleženo širenjem izrade i upotrebe bronze, najčešće legure bakra i kalaja. Razvijaju se metalurgija, razmena sirovina i različite regionalne kulture.

Vatin i Žuto brdo pripadaju pričama o bronzanom dobu na prostoru Srbije.

U našim pričama: Praistorija Srbije, sedmi deo: bronzano doba, Vatin i Žuto brdo
Buna

Otvoreni otpor protiv vlasti ili određenih nameta i odnosa. Može biti lokalna i kratkotrajna, a u izvorima se naziv ponekad preklapa sa ustankom.

Odbijanje dažbina može biti povod za bunu.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Buržoazija

Naziv povezan sa građanskim slojem koji je jačao u gradovima, naročito kroz trgovinu i zanatstvo. U kapitalističkom društvu često označava klasu vlasnika kapitala i sredstava za proizvodnju.

Značenje zavisi od epohe i autora: srednjovekovno građanstvo i industrijska buržoazija nisu potpuno isti pojam.

Vazal

Osoba ili vladar u odnosu zavisnosti i vernosti prema moćnijem gospodaru. Takav odnos obično uključuje zaštitu, a zauzvrat vojnu pomoć, davanja ili druge obaveze.

Vazalni vladar može zadržati svoju zemlju i upravu, uz obaveze prema senioru.

U našim pričama: Despotovina i pad Smedereva 1459
Valija

Osmanski upravnik vilajeta, odnosno veće upravne oblasti. Njegove dužnosti i odnos prema središnjoj vlasti zavisili su od razdoblja i uređenja uprave.

Vilajet je oblast, a valija čovek koji njome upravlja.

Varvari

Naziv kojim su stari Grci i Rimljani označavali ljude izvan svog jezičkog ili kulturnog sveta. Izraz prenosi pogled onoga ko ga upotrebljava i često ima omalovažavajući ton.

Naziv varvari u antičkom izvoru ne dokazuje da ti narodi nisu imali razvijenu kulturu.

Vezir

Visoki državni dostojanstvenik u različitim islamskim državama. U Osmanskom carstvu veliki vezir bio je na čelu vlade i među najvažnijim nosiocima vlasti posle sultana.

Vezir je titula, a veliki vezir označava poseban, najviši položaj među vezirima.

Velikaš

Pripadnik najmoćnijeg i najuglednijeg dela plemstva. Njegov uticaj može da se zasniva na posedima, prihodima, vojnoj snazi, službi na dvoru i porodičnim vezama.

Velikaši su mogli da podrže vladara ili da se bore za veću samostalnost.

U našim pričama: Raspad carstva, knez Lazar i Kosovski boj
Velika antanta

Uobičajen naziv za sistem sporazuma Francuske, Rusije i Velike Britanije pre Prvog svetskog rata, poznat i kao Trojna antanta. Tokom rata krug savezničkih država proširio se.

Antanta je povezivala države različitih uređenja; nije bila jedna zajednička država.

Vermaht

Naziv za nemačke oružane snage od 1935. do 1945. Obuhvatao je kopnenu vojsku, ratnu mornaricu i vazduhoplovstvo; Waffen-SS bio je zasebna vojna organizacija.

Vermaht ne treba koristiti kao naziv za sve nemačke vojne i policijske organizacije tog vremena.

Vlastela

Povlašćeni plemićki sloj u srednjovekovnim državama. U Srbiji je vlastela držala posede i obavljala vojne i upravne službe, uz prava i obaveze prema vladaru.

Vlastelinski posed obuhvatao je zemlju i zavisno stanovništvo koje je na njoj radilo.

U našim pričama: Život u srednjovekovnoj Srbiji
Vojvoda

Istorijska titula vojnog zapovednika ili velikaša, a u pojedinim vojskama i najviši čin. Značenje se menja kroz vreme i ne može se svuda izjednačiti.

Srednjovekovni vojvoda i vojvoda srpske vojske iz Prvog svetskog rata nisu isti položaj.

U našim pričama: Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Gvozdeno doba

Praistorijsko razdoblje u kojem se širi upotreba gvožđa za oruđe i oružje. Početak i razvoj razlikuju se prema oblasti, a bronza i drugi materijali nastavljaju da se koriste.

Na prostoru Srbije uz ovo razdoblje vezujemo Tribale, Skordiske i Dardance.

U našim pričama: Praistorija Srbije, osmi deo: gvozdeno doba, Tribali, Skordisci, Dardanci
Gladijator

Borac obučen za javne borbe u rimskom svetu. Među gladijatorima je bilo robova, zarobljenika i osuđenika, ali i slobodnih ljudi koji su dobrovoljno pristupali toj službi.

Gladijatorska borba bila je javna priredba, a ne redovna vojna bitka.

Dvojna monarhija

Naziv za Austrougarsku posle nagodbe iz 1867. Austrijski i ugarski deo imali su posebne ustanove, uz zajedničkog vladara i zajedničke poslove poput spoljne politike i vojske.

Dvojna monarhija nije isto što i dva potpuno nezavisna saveznika.

Demokratija

Politički poredak u kojem građani učestvuju u odlučivanju neposredno ili preko izabranih predstavnika. Pravo učešća, slobode i način kontrole vlasti razlikovali su se kroz istoriju.

Antička demokratija nije davala politička prava svim stanovnicima grada.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Despot

Visoka vizantijska titula koja je kasnije korišćena i među srpskim vladarima. U istorijskom tekstu ne znači automatski samovoljnog ili okrutnog vladara, kako se reč često koristi danas.

Stefan Lazarević nosio je titulu despota.

U našim pričama: Despotovina i pad Smedereva 1459
Dinastija

Niz vladara iz iste porodice. Nasleđivanje vlasti unutar dinastije ne mora da bude mirno niti da uvek prati istu naslednu liniju.

Nemanjići, Obrenovići i Karađorđevići pripadaju različitim dinastijama.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Diplomatija

Vođenje odnosa i pregovora između država preko njihovih predstavnika. Obuhvata sporazume, poslanstva, prepisku i druge načine zastupanja državnih interesa.

Poslanik može pregovarati o miru, savezu ili trgovinskim pravima.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Dokument

Zapis ili druga građa koja svedoči o nekoj radnji, odluci ili događaju. Njegova vrednost kao izvora zavisi od porekla, vremena nastanka, namene i sačuvanosti.

Za razumevanje naredbe važno je ko ju je izdao i kome je bila namenjena.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Druid

Pripadnik učenog i svešteničkog sloja kod starih Kelta. Druidi su obavljali verske obrede, podučavali i mogli da učestvuju u rešavanju sporova.

Znanje o druidima potiče pretežno iz antičkih pisanih svedočanstava, koja treba čitati uz proveru njihovog porekla.

Đumruk

Stariji naziv za carinu, odnosno dažbinu koja se naplaćivala pri prometu robe. Đumrukana je bila mesto ili ustanova u kojoj se carina ubirala.

Carinski prihod bio je važan za upravu i trgovinu Kneževine Srbije.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Edikt

Zvanično objavljena naredba ili odluka vlasti, naročito vladara. Sadržaj i pravno dejstvo edikta zavise od poretka u kojem je donet.

U istoriji Rima edikti su uređivali različita državna i verska pitanja.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Eneolit

Naziv za bakarno doba, prelazno razdoblje između neolita i bronzanog doba. Obrada bakra razvija se uz dalju upotrebu kamena, kosti i drugih materijala.

U literaturi se za srodno razdoblje sreće i naziv halkolit.

U našim pričama: Praistorija Srbije, šesti deo: Vinča, naselje pre gradova
Epoha

Duže istorijsko razdoblje koje izdvajamo prema važnim zajedničkim osobinama i promenama. Granice epoha služe proučavanju prošlosti i nisu svuda jednake.

Srednji vek je epoha, a vladavina jednog kralja znatno kraće razdoblje.

U našim pričama: Seoba naroda i Sloveni
Era

Sistem računanja godina od izabrane početne tačke. Isti događaj može biti označen različitim godinama u različitim erama i kalendarima.

Oznake pre nove ere i nove ere pripadaju jednom sistemu računanja godina.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Žitije

Književno delo koje opisuje život svetitelja. Može da sadrži važne istorijske podatke, ali njegov verski cilj i način pripovedanja moraju da se uzmu u obzir pri čitanju.

Žitije nije isto što i savremena biografija pisana prema pravilima istorijske nauke.

U našim pričama: Sveti Sava
Župan

Nosilac vlasti u župi, teritorijalnoj jedinici kod srednjovekovnih Slovena. U srpskoj istoriji titula velikog župana označava viši vladarski položaj, a ne savremenu upravnu funkciju.

Stefan Nemanja je vladao kao veliki župan.

U našim pričama: Stefan Nemanja
Zadužbina

Trajno namenjena imovina, ustanova ili građevina koju osnivač ostavlja za versku, dobrotvornu, obrazovnu ili drugu opštekorisnu svrhu. U srednjovekovnoj Srbiji naročito su značajne manastirske zadužbine.

Manastir može da bude zadužbina vladara ili velikaša.

U našim pričama: Stefan Nemanja
Zakonik

Uređena celina pravnih odredaba koje važe za određenu oblast ili zajednicu. Istorijski zakonik govori i o odnosima, obavezama i razlikama među društvenim slojevima.

Dušanov zakonik važan je izvor za proučavanje srednjovekovne Srbije.

U našim pričama: Od kraljeva do cara Dušana
Imperator

U antičkom Rimu, prvobitno naziv povezan sa vrhovnom vojnom komandom i pobedničkim zapovednikom. Postao je deo carske titulature i osnova naziva za cara u mnogim jezicima.

Značenje imperatora u rimskoj republici razlikuje se od kasnijeg značenja carske titule.

Industrijalizacija

Razvoj industrijske proizvodnje i promena privrede u kojoj fabrike, mašine i industrijski rad dobijaju sve veći značaj. Prate je promene naselja, saobraćaja i načina života.

Otvaranje fabrike može da privuče stanovnike sela u grad.

U našim pričama: Drugi svetski rat i socijalistička Jugoslavija
Iredentizam

Politička težnja da se državi priključe oblasti izvan njenih granica na osnovu nacionalnih ili istorijskih zahteva. Naziv se prvobitno vezivao za italijanski pokret posle ujedinjenja Italije.

Iredentistički zahtev je politički program, a ne sam po sebi dokaz prava na teritoriju.

Istorija

Nauka koja istražuje i tumači ljudsku prošlost na osnovu izvora. Istom rečju označavamo i samu prošlost neke zajednice, ustanove ili pojave.

Istoričar proverava izvore i objašnjava odnose između događaja.

U našim pričama: Praistorija Srbije, prvi deo
Istorijski izvor

Sačuvano svedočanstvo o prošlosti koje istraživač koristi i kritički ispituje. Izvori mogu biti pisani, materijalni, usmeni, slikovni ili zvučni, zavisno od vremena i teme.

Predmet i zapis mogu svedočiti o istom događaju iz različitih uglova.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Istoriografija

Pisanje istorije i celina istorijskih radova o nekoj temi, zemlji ili razdoblju. Obuhvata i proučavanje načina na koji su istoričari ranije istraživali i objašnjavali prošlost.

Istoriografija o jednom događaju može se menjati kada se pojave novi izvori.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Janičar

Pripadnik elitne osmanske pešadije. U ranijim razdobljima mnogi janičari regrutovani su preko devširme, odvođenja hrišćanskih dečaka, dok su se načini popunjavanja korpusa kasnije menjali.

Ne treba sve janičare iz svih vekova opisivati jednim načinom regrutovanja.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Kapitulacija

Predaja oružanih snaga, utvrđenja ili države protivniku, pod utvrđenim uslovima ili bezuslovno. Predaja vojske ne znači da se svaka vlast i svaki oblik otpora odmah gase.

Posle vojne kapitulacije otpor može da se nastavi drugim putem.

U našim pričama: Drugi svetski rat i socijalistička Jugoslavija
Kneževina

Država ili oblast na čijem je čelu knez. Može da bude samostalna ili zavisna od moćnije države, pa sama titula ne određuje stepen nezavisnosti.

Kneževina Srbija prošla je put od autonomije do nezavisnosti.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Knez

Vladarska ili plemićka titula čije se značenje menjalo prema zemlji i vremenu. U Srbiji je označavala i vladare i lokalne starešine.

Seoski knez, knez Lazar i knez Miloš nisu imali isti obim vlasti.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Kolonizacija

Naseljavanje određenog prostora organizovanim ili postupnim doseljavanjem ljudi. U kolonijalnoj istoriji označava i uspostavljanje vlasti države nad drugim teritorijama.

Naseljavanje i političko osvajanje mogu biti povezani, ali nisu ista radnja.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Kolonija

Naselje ili teritorija povezana sa drugom političkom zajednicom, a u novijoj istoriji naročito teritorija pod vlašću strane države. Antičke kolonije i moderne kolonijalne teritorije imaju različite odnose sa maticom.

Značenje se proverava prema razdoblju o kojem tekst govori.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Konjica

Rod vojske koji se istorijski kretao i borio na konjima. Služio je za izviđanje, brzo manevrisanje, napade i gonjenje protivnika, uz različite vrste opreme i borbe.

Laka i teška konjica nisu imale iste zadatke.

U našim pričama: Raspad carstva, knez Lazar i Kosovski boj
Kraljevina

Monarhija na čijem je čelu kralj ili kraljica. Vladarska titula ne govori sama po sebi da li je vlast apsolutna, ustavna ili parlamentarna.

Kraljevina Srbija proglašena je 1882. godine.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Legija

Osnovna velika jedinica rimske vojske, pretežno sastavljena od pešadije. Njena organizacija i broj vojnika menjali su se tokom rimske istorije.

Legije su imale ulogu i u odbrani dunavske granice.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Letopis

Zapis koji događaje izlaže prema godinama ili hronološkim celinama. Izbor događaja i pouzdanost podataka zavise od autora, izvora i vremena nastanka.

Redosled u letopisu pomaže da pratimo događaje, ali ne zamenjuje proveru podataka.

U našim pričama: Sveti Sava
Mala antanta

Savez Kraljevine SHS, kasnije Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunije između dva svetska rata. Bio je usmeren na očuvanje posleratnog poretka i suprotstavljanje obnovi habzburške vlasti i mađarskim revizionističkim zahtevima.

Mala antanta i Antanta iz Prvog svetskog rata nisu isti savez.

Manufaktura

Oblik proizvodnje u kojem više radnika ručno izrađuje robu uz podelu radnih zadataka. Može okupljati radnike na jednom mestu ili povezivati izdvojene radionice.

Jedan radnik obrađuje materijal, drugi sastavlja, a treći završava isti proizvod.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Mezolit

Srednje kameno doba, razdoblje između paleolita i neolita u uobičajenoj evropskoj periodizaciji. Zajednice prilagođavaju lov, ribolov i sakupljanje promenjenoj okolini posle ledenog doba.

Lepenski Vir pomaže da razumemo i prelaz prema neolitskom životu.

U našim pričama: Praistorija Srbije, četvrti deo: Lepenski Vir
Meropah

Zavisni seljak u srednjovekovnoj Srbiji koji obrađuje zemlju gospodara i duguje propisan rad i davanja. Njegove obaveze i pojedina prava poznajemo iz povelja i zakonika.

Meropah je mogao biti zavisan od vladara, vlastelina ili manastira.

U našim pričama: Život u srednjovekovnoj Srbiji
Migracija

Preseljavanje ljudi iz jednog mesta ili oblasti u drugu. Može biti privremeno ili trajno, dobrovoljno ili prinudno, pojedinačno ili masovno.

Za razumevanje seobe važno je odakle, kuda i zbog čega ljudi odlaze.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Mobilizacija

Organizovano prevođenje oružanih snaga i potrebnih resursa iz mirnodopskog u stanje spremnosti za rat ili drugu vanrednu potrebu. Može biti opšta ili delimična.

Pozivanje rezervista jedan je deo mobilizacije.

U našim pričama: Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Monarhija

Oblik državnog uređenja u kojem je na čelu države monarh, na primer kralj ili car. Način nasleđivanja i ograničenja njegove vlasti zavise od konkretnog poretka.

Monarhija može imati ustav i parlament.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Monoteizam

Verovanje u jednog Boga. To je zajednička osnovna osobina judaizma, hrišćanstva i islama, ali ne znači da te religije imaju ista učenja i obrede.

Monoteizam opisuje odnos prema božanstvu, a ne državno uređenje ili društveni položaj vernika.

Nahija

Upravna jedinica u Osmanskom carstvu, obično deo šire oblasti. Njena veličina, položaj i nadležnosti menjali su se tokom vremena.

Nahije su važan okvir za razumevanje uprave uoči srpskih ustanaka.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Neolit

Mlađe kameno doba, povezano sa razvojem zemljoradnje, stočarstva i trajnijih naselja. Promene nisu nastale odjednom niti su se svuda odvijale istim redom.

Starčevo i Vinča pripadaju neolitskoj prošlosti prostora Srbije.

U našim pričama: Praistorija Srbije, peti deo: Starčevo, prvi zemljoradnici
Nesvrstanost

Spoljnopolitičko opredeljenje za samostalno delovanje izvan suprotstavljenih vojnih blokova Hladnog rata. Pokret nesvrstanih okupljao je države različitih poredaka i interesa.

Jugoslavija je učestvovala u osnivanju Pokreta nesvrstanih.

U našim pričama: Drugi svetski rat i socijalistička Jugoslavija
Novi vek

Uobičajen naziv za istorijsku epohu koja sledi srednji vek. Najčešće se okvirno vezuje za vreme od XV ili XVI veka do kraja XVIII ili početka XIX veka, uz različite periodizacije.

Granice epoha zavise od teme i istoriografske tradicije.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Oborknez

Starešina više lokalnih knezova, povezan sa upravljanjem jednom nahijom ili širim područjem u Srbiji pod osmanskom vlašću. Posredovao je između stanovništva i vlasti.

Položaj oborkneza važan je za organizaciju srpskih zajednica pre ustanka.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Opsada

Vojno nastojanje da se zauzme utvrđenje ili naselje njegovim okruživanjem, napadima i prekidanjem snabdevanja. Odbrana može zavisiti od zaliha, zidina i dolaska pomoći.

Opsada može biti dugotrajna i bez neprekidne neposredne borbe.

U našim pričama: Despotovina i pad Smedereva 1459
Paleolit

Starije kameno doba, najduže razdoblje ljudske prošlosti. Zajednice uglavnom žive od lova, sakupljanja i drugih dostupnih izvora hrane, koristeći kamen, kost, drvo i druge materijale.

Kameni predmet proučava se zajedno sa slojem i ostalim nalazima.

U našim pričama: Praistorija Srbije, drugi deo: neandertalci i život u ledenom dobu
Parlament

Predstavničko telo koje u savremenim državama obično donosi zakone i nadzire izvršnu vlast. Njegov sastav, ovlašćenja i način izbora menjali su se kroz istoriju.

Postojanje parlamenta ne znači da je svaki stanovnik imao pravo glasa.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Patrijaršija

Crkvena organizacija, oblast ili ustanova na čijem je čelu patrijarh. U pravoslavnoj istoriji naziv se vezuje za određene samostalne crkve i njihove poglavare.

Obnova Pećke patrijaršije 1557. važna je za istoriju srpske crkve.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Patricij

Pripadnik povlašćenih rodova u starom Rimu. Patriciji su u ranom rimskom poretku imali prava i pristup položajima koji su plebejcima dugo bili ograničeni.

Položaj patricija i prava plebejaca menjali su se tokom istorije republike.

Periodizacija

Podela prošlosti na razdoblja prema izabranim prekretnicama i osobinama. Pomaže proučavanju istorije, ali granice razdoblja zavise od oblasti i pitanja koje istražujemo.

Početak novog veka nije moguće svesti na jedan datum koji jednako važi svuda.

Pešadija

Rod vojske čiji se vojnici prvenstveno bore peške. Oružje, oprema i način kretanja jedinica menjali su se kroz istoriju.

Savremena pešadija može do bojišta stići vozilima, a zatim dejstvovati peške.

U našim pričama: Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Pisar

Osoba koja sastavlja, zapisuje ili prepisuje dokumente i druge tekstove. U društvima sa malim brojem pismenih ljudi pisari su bili važni za upravu, evidenciju i prenošenje znanja.

Pisar je mogao da zabeleži naredbu vladara, a da ne bude njen donosilac.

Plebejac

U starom Rimu, slobodan stanovnik koji nije pripadao patricijskim rodovima. Plebejci nisu bili jedinstven siromašan sloj; njihov imovinski položaj i politička prava menjali su se.

Među plebejcima je bilo siromašnih zemljoradnika, ali i bogatih i uticajnih porodica.

Povelja

Svečani pisani dokument kojim se potvrđuju prava, povlastice, posedi ili odluke. U srednjem veku povelje su važni izvori za vlast, imovinu i odnose među ljudima.

Manastirska povelja može navesti darovane posede i obaveze njihovih stanovnika.

U našim pričama: Stefan Nemanja
Polis

Antička grčka politička zajednica, obično sa gradskim središtem i okolnom teritorijom. Imala je svoje ustanove i građane, a oblici vlasti razlikovali su se među polisima.

Atina i Sparta bile su polisi, ali nisu imale isto državno uređenje.

Politeizam

Verovanje u više bogova. U mnogim antičkim društvima različita božanstva bila su povezana sa prirodom, ljudskim poslovima, gradovima i zajednicama.

Grčka i rimska religija imale su brojne bogove, ali i različite lokalne obrede.

Popečitelj

Naziv za starešinu jedne grane državne uprave u Kneževini Srbiji, približno odgovarajući kasnijem ministru. Njegove nadležnosti zavisile su od uređenja državne uprave.

Naziv popečitelj sreće se u dokumentima o srpskoj državnoj upravi XIX veka.

Porta

Diplomatski naziv za osmansku vladu, često u obliku Visoka Porta. Potekao je od naziva za vrata i sedište vlasti, a u dokumentima označava središnju državnu upravu.

Pregovori sa Portom znače pregovore sa osmanskom vladom, a ne sa posebnim gradom.

Praistorija

Razdoblje ljudske prošlosti koje za određenu oblast prethodi pisanim izvorima. Istražuje se prvenstveno preko materijalnih ostataka, a njen završetak nije isti u svim krajevima.

Pojava pisma u jednoj oblasti ne završava praistoriju istovremeno svuda.

U našim pričama: Praistorija Srbije, prvi deo
Pretorijanska garda

Posebne jedinice u rimskom carskom dobu zadužene za zaštitu cara. Imale su povlašćen položaj i mogle su da utiču na borbe za presto i izbor vladara.

Pretorijanci su bili carska garda; naziv nije označavao celu rimsku vojsku.

Primirje

Sporazum o obustavi neprijateljstava, na određenom prostoru i pod dogovorenim uslovima. Ne mora da znači završetak rata niti sklapanje konačnog mira.

Primirje i mirovni ugovor nisu isti dokument.

U našim pričama: Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Provincija

Teritorijalna upravna jedinica države. U Rimskom carstvu označava oblast pod rimskom upravom, čija se organizacija menjala tokom vremena.

Rimska provincija imala je svoje upravne i vojne potrebe.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Raja

Naziv za podaničko stanovništvo koje u osmanskom poretku plaća poreze i izdržava vladajući sloj. U ranijoj upotrebi obuhvata i muslimane; kasnije se često sužava na hrišćanske podanike.

Značenje reči raja treba proveriti prema veku i izvoru.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Rajh

Nemačka reč za carstvo ili državu. U istorijskim tekstovima često označava određene nemačke državne poretke, pa je potrebno utvrditi na koje razdoblje se naziv odnosi.

Izrazi Drugi rajh i Treći rajh ne označavaju isti politički poredak.

Rat

Oružani sukob organizovanih političkih zajednica ili grupa. Može obuhvatiti mnoge bitke, operacije i prekide borbi, uz velike posledice za stanovništvo i privredu.

Život civila i snabdevanje vojske deo su istorije rata.

U našim pričama: Balkanski ratovi i Prvi svetski rat
Revolucija

Duboka promena političkog, društvenog ili privrednog poretka. U političkoj istoriji često uključuje rušenje postojeće vlasti i uspostavljanje novih institucija i odnosa.

Industrijska revolucija označava drugačiju vrstu promene od političke revolucije.

U našim pričama: Drugi svetski rat i socijalistička Jugoslavija
Republika

Oblik državnog uređenja u kojem položaj šefa države nije nasledna monarhijska funkcija. Način izbora i stvarna raspodela vlasti razlikuju se između republika.

Republika sama po sebi nije garancija demokratskog poretka.

U našim pričama: Drugi svetski rat i socijalistička Jugoslavija
Romanizacija

Proces prihvatanja rimskih pravnih, jezičkih, kulturnih i životnih obrazaca. Nije se odvijao svuda podjednako niti je odmah potisnuo sve lokalne tradicije.

U jednom naselju rimski način gradnje mogao je postojati uz starije običaje.

U našim pričama: Rimljani na Dunavu
Savremeno doba

Naziv za najnoviju istorijsku epohu. U različitim periodizacijama njen početak vezuje se za kraj XVIII veka, XIX vek ili kasnije prekretnice.

Naziv epohe ne znači da su svi njeni događaji još u živom sećanju.

U našim pričama: Drugi svetski rat i socijalistička Jugoslavija
Samoupravljanje

U jugoslovenskoj socijalističkoj istoriji, sistem u kojem su radnici preko svojih tela učestvovali u upravljanju preduzećima, uz širenje tog načela na druge oblasti društva. Praksa je zavisila i od političkih i privrednih ograničenja.

Radnički savet bio je važna ustanova tog sistema.

U našim pričama: Drugi svetski rat i socijalistička Jugoslavija
Sveta alijansa

Savez koji su 1815. sklopili vladari Rusije, Austrije i Pruske. Pozivao se na hrišćanska načela i bio povezan sa nastojanjima da se posle Napoleonovih ratova očuva monarhijski poredak.

Sveta alijansa pripada evropskoj diplomatiji XIX veka, a ne savezima iz Prvog svetskog rata.

Senat

Veće u starom Rimu sa velikim političkim uticajem, čiji su sastav i ovlašćenja menjani kroz vreme. Naziv se kasnije koristi i za druga predstavnička tela, naročito gornje domove parlamenta.

Rimski senat i današnji parlamentarni senat nisu ista ustanova.

Seoba

Preseljavanje većeg broja ljudi, privremeno ili trajno. Uzroci mogu biti ratovi, ugroženost, traženje zemlje, posla ili drugih uslova za život.

Velike seobe menjaju i krajeve iz kojih se odlazi i krajeve u koje se dolazi.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Singidunum

Antički naziv grada na području današnjeg Beograda. U rimskom dobu bio je važno naselje i vojno središte na ušću Save u Dunav.

Kada izvor pominje Singidunum, govori o antičkom gradu, a ne o celom savremenom Beogradu.

Spahija

Pripadnik osmanske konjice. Timarski spahija koristio je prihode dodeljenog timara uz vojnu obavezu, ali nije time postajao neograničeni privatni vlasnik zemlje.

Prihod od timara služio je za izdržavanje spahije i ispunjavanje njegove službe.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Srednji vek

Istorijska epoha između antike i novog veka. Za evropsku istoriju uobičajeno se okvirno vezuje za vreme od V do XV veka, uz različite datume razgraničenja.

Pad Zapadnog rimskog carstva 476. često služi kao početna školska granica.

U našim pričama: Seoba naroda i Sloveni
Sredozemlje

Oblast oko Sredozemnog mora, poznata i kao Mediteran. U istoriji je važna kao prostor plovidbe, trgovine, migracija i susreta različitih društava.

Sredozemlje obuhvata delove Evrope, Afrike i Azije; nije isto što i jedna država.

Stalež

Društveni sloj sa određenim pravnim položajem, pravima i obavezama. U staleškim društvima razlike se ne zasnivaju samo na imovini već i na poreklu i priznatom statusu.

Plemstvo i sveštenstvo imali su posebna prava u mnogim evropskim državama.

U našim pričama: Život u srednjovekovnoj Srbiji
Stari vek

Naziv za najraniju istorijsku epohu posle pojave pisanih izvora, naročito u proučavanju Starog istoka i antičkog sveta. Njene granice nisu iste u svim oblastima.

Pad Zapadnog rimskog carstva 476. često služi kao granica starog i srednjeg veka u evropskoj istoriji.

Suverenitet

Najviša vlast države na njenoj teritoriji i njena nezavisnost u spoljnim odnosima. U istoriji se nosilac i način vršenja te vlasti menjaju, pa se pojam tumači u konkretnom poretku.

Autonomija i suverenitet nisu isto pravo.

U našim pričama: Od kneževine do kraljevine: 1878. i dinastije
Tatarin

U starijoj srpskoj upotrebi, naziv za kurira koji je prenosio službena pisma, često jašući na konju. U ovom značenju označava službu, a ne nužno narodnost čoveka.

Pomen tatarina u prepisci može da govori o prenosu poruke i brzini njenog dostavljanja.

Timar

U osmanskom sistemu, dodeljeni izvor prihoda, najčešće sa određenog zemljišnog područja, vezan za obavljanje službe. Timarski spahija ubirao je propisane prihode uz vojnu obavezu.

Timar nije isto što i privatno vlasništvo nad svom zemljom i njenim stanovnicima.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Ustav

Najviši pravni akt države koji uređuje osnovne institucije, raspodelu vlasti i prava. Za istorijsko razumevanje važni su i sadržaj ustava i način na koji se primenjivao.

Ustavni tekst i stvarni politički život mogu znatno da se razlikuju.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Ustanak

Organizovano podizanje dela stanovništva protiv postojeće vlasti ili okupacije. Ciljevi i obim mogu biti različiti, od promene lokalnih odnosa do oslobođenja i stvaranja nove države.

Prvi i Drugi srpski ustanak pripadaju procesu obnove domaće vlasti.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Falanga

Zbijeni borbeni raspored pešadije u antičkom grčkom i makedonskom svetu. Vojnici su zajednički držali front, koristeći koplja i štitove, ali su se oprema i organizacija menjale.

Makedonska falanga sa dugim kopljima nije imala sasvim isti oblik kao ranija hoplitska falanga.

Feud

Posed ili pravo na prihod koje gospodar daje vazalu uz određene obaveze, naročito vernost i službu. Feud ne mora da bude samo zemljište.

Za razumevanje feuda važno je ko ga daje, ko ga koristi i pod kojim uslovima.

U našim pričama: Život u srednjovekovnoj Srbiji
Feudalizam

Naziv za skup srednjovekovnih odnosa zasnovanih na zemljišnim posedima, zavisnosti seljaka i vezama službe i zaštite među gospodarima. Oblici tih odnosa razlikovali su se prema oblasti i vremenu.

Zapadnoevropski vazalni odnos ne objašnjava sam sve odnose u srednjovekovnoj Srbiji.

U našim pričama: Život u srednjovekovnoj Srbiji
Harač

Naziv za dažbinu koji kroz istoriju ima više značenja. U osmanskom kontekstu srpskih izvora često označava glavarinu koju plaćaju određeni nemuslimanski muški podanici, uz propisane izuzetke.

Harač nije naziv za svaki porez koji je stanovništvo plaćalo.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Hatišerif

Svečana sultanova naredba ili povelja sa njegovom potvrdom. U srpskoj istoriji hatišerifi su važni dokumenti u uređivanju autonomije i odnosa sa Osmanskim carstvom.

Hatišerif iz 1830. važan je za položaj Kneževine Srbije.

U našim pričama: Prvi i Drugi srpski ustanak
Hijerarhija

Poredak položaja prema stepenu vlasti, odgovornosti ili ugleda. U istoriji se može odnositi na državu, vojsku, crkvu ili odnose među društvenim slojevima.

Vojna hijerarhija određuje ko kome izdaje naređenja i ko za njih odgovara.

Hrišćanstvo

Religija zasnovana na veri u Isusa Hrista i njegovom učenju. Razvilo se u rimskom svetu, a kroz istoriju su se oblikovale različite crkve i tradicije, među njima pravoslavlje, katoličanstvo i protestantizam.

Uloga crkve u srednjovekovnoj državi ne može se objasniti samo današnjim verskim običajima.

Hronologija

Proučavanje računanja vremena i utvrđivanje vremenskog redosleda događaja. U praktičnoj upotrebi znači i pregled događaja poređanih prema datumima.

Vremenska linija je sažet hronološki pregled.

U našim pričama: Od kraljeva do cara Dušana
Carigrad

Slovenski naziv za Konstantinopolj, današnji Istanbul. Konstantin ga je 330. svečano ustanovio kao novu prestonicu na mestu starijeg grada Vizantiona; kasnije je bio središte Vizantijskog i Osmanskog carstva.

Carigrad, Konstantinopolj i Istanbul mogu označavati isti grad u različitim istorijskim tekstovima.

Carstvo

Država na čijem je čelu car, a u širem smislu velika politička celina koja obuhvata različite zemlje i zajednice. Titula i stvarni način upravljanja zavise od istorijskog konteksta.

Dušanova carska titula povezana je sa proširenjem države i njenim uređenjem.

U našim pričama: Od kraljeva do cara Dušana
Ceh

Udruženje zanatlija istog ili srodnog zanata koje uređuje obuku, rad i pristup zanimanju. U pojedinim gradovima cehovi su imali i društvene, verske i političke uloge.

Majstor, kalfa i šegrt imali su različite položaje u zanatskoj obuci.

U našim pričama: Život u srednjovekovnoj Srbiji
Čifluk

Zemljišni posed u osmanskom svetu čiji su oblik, veličina i odnos prema državnoj zemlji varirali kroz vreme. U kasnijim razdobljima često se vezuje za veća privatna gazdinstva.

Čifluk i timar ne treba koristiti kao potpuno iste nazive.

U našim pričama: Pod Osmanlijama: Pećka patrijaršija i seobe
Štampa

Umnožavanje teksta ili slike pomoću pripremljene forme, a kasnije i drugim postupcima. Reč označava i novine i časopise, pa značenje zavisi od teme.

Širenje štampe promenilo je dostupnost knjiga, vesti i političkih poruka.

U našim pričama: Kraljevina Jugoslavija
Pojam i njegovo vreme

Jedna reč, različiti istorijski okviri

Rečnik daje početno objašnjenje. Za potpunije razumevanje proverite o kojoj zemlji i razdoblju je reč: knez, vojvoda i raja nisu imali isto značenje u svim vekovima. Ni granice istorijskih epoha ne određuju se svuda jednako.

Povezani članci pokazuju ko je donosio odluke, ko je radio i kakve su obaveze ljudi imali. Tu kratka definicija dobija svoj stvarni okvir.

Add comment

0:00Up to 60 seconds. The clip is reviewed together with the comment.

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.