Upoznajte istoriju Srbije od ranih perioda i srednjeg veka do novijeg i savremenog doba, kroz državu, društvo i svakodnevni život.
Mnogo pre prvih sela, zemljoradnje i gradova, na prostoru današnje Srbije živeli su ljudi čiji je opstanak zavisio od poznavanja prirode. Kretali su se za hranom, obrađivali kamen i koristili
Jedan zaklon, a u njegovim naslagama tragovi ljudi, konja, jelena i hijena. Pešturina kod Niša čuva delove sveta u kojem su se neandertalci kretali između šume, otvorenih travnjaka i stenovitih
U Šalitrenoj pećini kod Mionice pronađena je mala morska ljuštura, daleko od obale. Uz kamena sečiva i druge tragove boravka, ona nas uvodi u svet ljudi koji su kroz naše krajeve prolazili, u
Na uskoj terasi iznad Dunava, naspram strme kupe Treskavca, ljudi su pre više od osam hiljada godina gradili kuće sa podom tvrdim kao kamen i klesali rečne oblutke u lica koja liče na ribe.
Na obali Dunava kod Pančeva, pre oko osam hiljada godina, ljudi su prvi put na ovom tlu posejali žito, zatvorili ovce u tor i ispekli posudu od gline. Selo koje je tu otkriveno dalo je ime
Nizvodno od Beograda, na obali Dunava, uzdiže se brdo koje nije napravila priroda. Narastalo je vekovima, kuća na kuću, sloj na sloj, dok nije dostiglo visinu trospratnice. Po selu Vinča u
Dodavanjem kalaja bakru dobijala se bronza, legura pogodna za izradu alatki, oružja i nakita. Na prostoru današnje Srbije to doba poznajemo po grobovima iz Mokrina, utvrđenom Feudvaru i glinenim
Gvozdena ruda bila je dostupnija od kalaja potrebnog za bronzu, ali je njena obrada tražila novo znanje. U gvozdenom dobu nastaju utvrđena naselja i bogati kneževski grobovi, a uz arheološke
Duž Dunava rimska vojska podizala je logore, a uz njih su rasli gradovi. U Đerdapu je put usečen u stenu, dok su Sirmijum, Medijana i Romulijana postali mesta carske vlasti i gradnje. Ostaci tih
U petom i šestom veku ratovi i seobe potresali su rimske gradove na Dunavu. Huni, Goti, Gepidi i Avari smenjivali su se u borbama za ovaj prostor, dok su Sloveni sve češće prelazili reku.
O prvim srpskim knezovima sačuvano je malo zapisa, ali iz njih možemo pratiti vladarsku lozu, ratove sa Bugarima i prihvatanje hrišćanstva. Vlastimirovići su čuvali vlast između Bugarske i
Stefan Nemanja borio se za vlast sa braćom, ratovao sa Vizantijom i pregovarao sa carevima. Pred kraj života prepustio je presto sinu i postao monah Simeon. Studenica, Hilandar i spisi njegovih
Rastko Nemanjić otišao je na Svetu Goru i postao monah Sava. Kasnije je učestvovao u podizanju Hilandara, uređivanju manastirskog života i stvaranju samostalne srpske crkve. Godine 1219. postao
Godine 1346. Stefan Dušan krunisan je u Skoplju za cara Srba i Grka. Do tog trenutka Nemanjići su gotovo čitav vek širili kraljevinu, otvarali rudnike i podizali zadužbine. Dok je država rasla,
Dušanova carska titula ostala je njegovom sinu Urošu, ali su gradovi, rudnici i vojske sve više zavisili od oblasnih gospodara. Iz tih podeljenih zemalja uzdigao se knez Lazar, sa središtem u
Smederevo je u petnaestom veku dva puta izgubilo despotsku vlast. Posle prvog osvajanja, 1439, država je obnovljena; posle predaje grada 1459. više nije vraćena na istom prostoru. Između tih
Država Nemanjića i njihovih naslednika počivala je na radu ljudi koje vladarski spisi retko opisuju pojedinačno. Njive su davale hranu, radionice alat i posuđe, rudnici metal, a manastiri su
Godine 1557. Peć je ponovo postala sedište patrijarha koji je povezivao pravoslavne zajednice širom velikog prostora pod osmanskom vlašću. Više od jednog veka kasnije, patrijarh Arsenije Treći
U Orašcu je 1804. izabran vođa pobune; u Takovu je 1815. doneta odluka da se ponovo uzme oružje. Između ta dva skupa stali su rat, stvaranje prve domaće uprave i težak poraz. Srbija nije dobila
Srbija je 1830. dobila priznatu autonomiju, 1878. međunarodnu nezavisnost, a 1882. postala kraljevina. Između tih datuma menjali su se vladari, ustavi i svakodnevni poslovi države. Put od kneževe
Od mobilizacije 1912. do povratka 1918. Srbija je prošla kroz proširenje države, rat sa velikom silom, okupaciju i izbeglištvo. Ljudi koji su pošli iz svojih sela nisu mogli znati kada će se
Ujedinjenje 1918. proširilo je državni okvir, ali nije odmah spojilo zakone, privredu i politička očekivanja ljudi koji su u njemu živeli. Srbija je iz rata izašla opustošena i u novu zajednicu
U proleće 1941. stanovnici su se našli pod okupacijom i vlastima koje su određivale ko sme da radi, putuje ili ostane živ. Četiri godine kasnije rat se završio, ali je država promenila dinastiju,
Dinastija, vazal, nahija i mobilizacija često se pojavljuju u istorijskim pričama, ali njihovo značenje nije uvek očigledno. Ovaj rečnik objašnjava pojmove kratko i razumljivo, uz primer ili