Pretraga prihvata i unos bez kvačica.
Ukupno pojmova: 152.
Nema pojma za taj unos. Probajte kraću reč ili izaberite „Prikaži sve”.
Privlačenje između čestica dve različite supstance.
Primer: kapi vode se zadržavaju na staklu.
Nastajanje nove boje sabiranjem svetlosti različitih boja. Crvena, zelena i plava svetlost zajedno daju belu.
Primer: tako boje prikazuju ekrani televizora i telefona.
Oblik u kome se supstanca nalazi: čvrsto, tečno ili gasovito, a na veoma visokim temperaturama i plazma.
Primer: led, voda i vodena para su tri agregatna stanja iste supstance.
Spoj dva sočiva od različitih vrsta stakla koji umanjuje hromatsku aberaciju, obojene rubove na slici nastale razlaganjem svetlosti. Zove se i ahromatski dublet.
Radioaktivni raspad pri kome jezgro izbaci alfa česticu, jezgro helijuma od dva protona i dva neutrona. Atomski broj se smanji za 2, a maseni broj za 4.
Čvrsto telo čije čestice nisu pravilno raspoređene kao u kristalu.
Primer: staklo je amorfno telo.
Jedinica jačine električne struje, oznaka A. Jedna je od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sistema. Struja od jednog ampera prenese naelektrisanje od jednog kulona u sekundi.
Najveće udaljenje od ravnotežnog položaja pri oscilovanju ili kod talasa.
Primer: kod zvuka veća amplituda znači jači zvuk.
Negativno naelektrisan jon. Nastaje kada atom primi jedan ili više elektrona.
Pozitivna elektroda u elektrolizi i u elektronskoj cevi. Privlači elektrone i negativne jone. U bateriji koja daje struju anoda je negativan pol.
Čestica iste mase kao odgovarajuća čestica, a suprotnog naelektrisanja. Antičestice imaju i čestice bez naelektrisanja, na primer neutron.
Primer: pozitron je antičestica elektrona.
Zamišljena sila suprotna gravitaciji. Njeno postojanje nije potvrđeno.
Materija sastavljena od antičestica. Kada se čestica sretne sa svojom antičesticom, obe nestaju i pretvaraju se u energiju. Ta pojava se zove anihilacija.
Najniža moguća temperatura: 0 K, odnosno −273,15 °C.
Na telo potopljeno u tečnost ili gas deluje sila potiska naviše, jednaka težini istisnute tečnosti ili gasa.
Formula: F = ρ · g · V, gde je ρ gustina tečnosti ili gasa, a V zapremina potopljenog dela tela.
Primer: zato drvo pliva, a čelični brod ne tone.
Najmanja čestica hemijskog elementa koja zadržava njegove osobine. Sastoji se od jezgra i elektrona oko njega. Prečnik atoma je reda veličine 10⁻¹⁰ m.
Masa atoma izražena u atomskim jedinicama mase. Njena brojčana vrednost približno je jednaka ukupnom broju protona i neutrona u jezgru.
Broj protona u jezgru atoma. Određuje kom hemijskom elementu atom pripada, a obeležava se slovom Z.
Primer: atomski broj ugljenika je 6.
Broj čestica u jednom molu supstance: 6,022 · 10²³.
Radioaktivni raspad pri kome se menja atomski broj, a maseni broj ostaje isti. U beta-minus raspadu neutron prelazi u proton i jezgro izbaci elektron, pa atomski broj poraste za 1. U beta-plus raspadu proton prelazi u neutron i jezgro izbaci pozitron, pa se atomski broj smanji za 1.
Neprekidno, nasumično kretanje sitnih čestica u tečnosti ili gasu, izazvano sudarima sa molekulima.
Primer: sitne čestice iz zrnaca polena u vodi, posmatrane pod mikroskopom.
Veličina koja pokazuje koliki put telo pređe u jedinici vremena. Srednja brzina je pređeni put podeljen vremenom za koje je pređen. Meri se u metrima u sekundi ili u kilometrima na čas.
Formula: v = s / t, gde je s pređeni put, a t vreme. Kod neravnomernog kretanja tako se dobija srednja brzina.
Primer: automobil koji za 2 sata pređe 160 km vozi prosečnom brzinom od 80 km/h.
Brzina kojom se svetlost i ostali elektromagnetni talasi kreću kroz vakuum: 299.792.458 m/s, približno 300.000 km/s. Obeležava se slovom c i najveća je moguća brzina.
Temperaturna skala na kojoj se voda pri normalnom pritisku mrzne na 0 °C, a ključa na približno 100 °C.
Sila usmerena ka centru kružne putanje, koja telo drži na toj putanji.
Formula: F = m · v² / r, gde je m masa tela, v njegova brzina, a r poluprečnik putanje.
Primer: Zemljina gravitacija drži Mesec na putanji oko Zemlje.
Veoma mali deo materije. U fizici se tako najčešće zovu atomi, molekuli i još sitniji delovi od kojih su oni sastavljeni.
Slabljenje talasa do kog dolazi kada se breg jednog talasa poklopi sa doljom drugog. Dva jednaka talasa se tada potpuno ponište.
Skretanje talasa iza ivice prepreke ili pri prolasku kroz uzak otvor.
Primer: zvuk se čuje i iza ugla zgrade.
Spontano mešanje supstanci zbog kretanja njihovih čestica. Najbrža je u gasovima.
Primer: kap mastila se polako sama razlije po čaši vode.
Instrument za merenje sile. Sila isteže oprugu, a istezanje se čita na skali.
U optici: razilaženje svetlosnih zraka.
Primer: rasipno sočivo paralelne zrake pretvara u zrake koji se razilaze.
Jedinica rada, energije i količine toplote, oznaka J. Jedan džul je rad koji izvrši sila od jednog njutna na putu od jednog metra.
Osobina tela da se posle prestanka delovanja sile vrati u prvobitni oblik i veličinu.
Primer: gumica i čelična opruga.
Usmereno kretanje naelektrisanih čestica, u metalima elektrona. Jačina struje meri se u amperima.
Formula: I = q / t, gde je q količina naelektrisanja koja prođe kroz provodnik za vreme t.
Razlika električnih potencijala između dve tačke: rad potreban da se jedinično naelektrisanje prenese između njih. Meri se u voltima.
Formula: U = A / q, gde je A rad izvršen pri prenosu naelektrisanja q.
Primer: utičnica u kući daje napon od 230 V.
Protivljenje provodnika proticanju električne struje. Jednak je količniku napona i jačine struje, a meri se u omima.
Formula: R = U / I, gde je U napon, a I jačina struje.
Prostor oko naelektrisanog tela u kome na druga naelektrisanja deluje električna sila.
Provodnik preko koga struja ulazi u tečnost, gas ili vakuum, ili iz njih izlazi. U elektrolizi i u elektronskoj cevi pozitivna elektroda je anoda, a negativna katoda.
Kalem žice namotan oko gvozdenog jezgra. Dok kroz kalem teče struja, ponaša se kao magnet.
Sve vrste elektromagnetnog zračenja poređane po talasnoj dužini: radio-talasi, mikrotalasi, infracrveno zračenje, vidljiva svetlost, ultraljubičasto zračenje, rendgenski zraci i gama zraci.
Energija koja se prostire kao talas električnog i magnetnog polja. Kroz vakuum se kreće brzinom svetlosti.
Elementarna čestica sa negativnim elementarnim naelektrisanjem. Elektroni grade omotač atoma. Masa elektrona je 9,109 · 10⁻³¹ kg.
Energetski nivo u atomu na kome se nalaze elektroni. Elektroni u ljuskama bližim jezgru po pravilu imaju manju energiju. Zove se i elektronski sloj.
Instrument koji pokazuje da li je telo naelektrisano. Kada se naelektriše, njegovi laki listići se razmaknu.
Supstanca sastavljena od atoma istog atomskog broja.
Primer: vodonik, kiseonik i gvožđe su hemijski elementi.
Čestica za koju se ne zna da je sastavljena od manjih delova.
Primer: elektron, kvark i foton.
Najmanji deo kristala čijim se ponavljanjem u prostoru dobija cela kristalna rešetka.
Sposobnost tela da izvrši rad. Javlja se u više oblika (kinetička, potencijalna, toplotna, električna) i prelazi iz jednog oblika u drugi. Meri se u džulima.
Temperaturna skala na kojoj se voda mrzne na 32 °F, a ključa na 212 °F.
Formula: tF = tC · 1,8 + 32, gde je tC temperatura u stepenima Celzijusa.
Primer: 20 °C je 68 °F.
Cepanje teškog atomskog jezgra na lakša jezgra, najčešće dva, uz oslobađanje energije i neutrona. Oslobođeni neutroni mogu izazvati nove fisije.
Primer: fisija uranijuma u nuklearnoj elektrani.
Supstanca koja može da teče: tečnost ili gas.
Svetljenje supstance dok je obasjana zračenjem, najčešće ultraljubičastim. Prestaje čim se izvor zračenja ukloni.
Svetljenje supstance koje traje još neko vreme pošto se ukloni zračenje koje ga je izazvalo.
Primer: kazaljke sata koje svetle u mraku.
Čestica svetlosti i ostalog elektromagnetnog zračenja. Nema masu mirovanja, a energija mu je veća što je talasna dužina manja.
Formula: E = h · f, gde je h Plankova konstanta, a f frekvencija zračenja.
Broj oscilacija u jednoj sekundi. Meri se u hercima.
Formula: f = 1 / T, gde je T period.
Primer: klatno koje napravi dve oscilacije u sekundi ima frekvenciju od 2 Hz i period od 0,5 s.
Spajanje lakih atomskih jezgara u teže, uz oslobađanje velike količine energije.
Primer: fuzijom vodonika u helijum Sunce stvara energiju.
Uređaj za otkrivanje i merenje radioaktivnog zračenja. Čestica koja jonizuje gas u njegovoj cevi izazove kratak strujni impuls.
Elektromagnetno zračenje najkraće talasne dužine i najveće energije. Nastaje najčešće pri promenama u atomskom jezgru.
Mašina koja mehaničku energiju obrtanja pretvara u električnu.
Elementarna čestica koja prenosi jaku nuklearnu silu i drži kvarkove na okupu.
Uzajamno privlačenje svih tela koja imaju masu. Sila je veća što su mase veće, a slabi sa rastojanjem.
Formula: F = G · m₁ · m₂ / r², gde su m₁ i m₂ mase tela, r rastojanje između njih, a G gravitaciona konstanta.
Masa jedinice zapremine: masa tela podeljena njegovom zapreminom. Meri se u kilogramima po kubnom metru.
Formula: ρ = m / V, gde je m masa, a V zapremina.
Primer: voda ima gustinu 1000 kg/m³, pa litar vode ima masu od jednog kilograma.
Čestica sastavljena od kvarkova. Hadroni se dele na barione, kao što su proton i neutron, i mezone.
Jedinica frekvencije, oznaka Hz. Jedan herc je jedna oscilacija u sekundi.
Elementarna čestica povezana sa Higsovim poljem, preko koga druge elementarne čestice dobijaju masu. Njegovo postojanje potvrđeno je 2012. godine u CERN-u.
Osobina tela da zadržava stanje mirovanja ili ravnomernog pravolinijskog kretanja dok ga neka sila ne promeni. Mera inercije je masa.
Primer: putnici polete napred kada autobus naglo zakoči.
Elektromagnetno zračenje talasnih dužina većih od vidljive svetlosti, a manjih od mikrotalasa. Osećamo ga kao toplotu.
Slaganje dva ili više talasa koji se sretnu u istoj tački. Talasi se pri tome pojačavaju ili slabe.
Prelazak tečnosti u gasovito stanje sa njene površine, na temperaturi nižoj od tačke ključanja.
Primer: bara se osuši i kada voda ne ključa.
Materijal koji slabo provodi električnu struju ili toplotu.
Primer: guma, staklo i plastika.
Podizanje ili spuštanje nivoa tečnosti u veoma uskoj cevi. Što je cev uža, razlika nivoa je veća.
Primer: voda se penje kroz papirni ubrus.
Pozitivno naelektrisan jon. Nastaje kada atom izgubi jedan ili više elektrona.
Negativna elektroda u elektrolizi i u elektronskoj cevi. Privlači pozitivne jone. U bateriji koja daje struju katoda je pozitivan pol.
Temperaturna skala koja počinje od apsolutne nule. Jedinica je kelvin, oznaka K, a podeok je isti kao stepen Celzijusa.
Formula: T = t + 273,15, gde je T temperatura u kelvinima, a t temperatura u stepenima Celzijusa.
Primer: 0 °C je 273,15 K.
Energija koju telo ima zato što se kreće. Jednaka je polovini proizvoda mase i kvadrata brzine.
Formula: Ek = m · v² / 2, gde je m masa, a v brzina.
Primer: telo mase 2 kg koje se kreće brzinom od 3 m/s ima kinetičku energiju od 9 J.
Prelazak tečnosti u gasovito stanje u celoj njenoj zapremini, na stalnoj temperaturi koja se zove tačka ključanja.
Primer: voda pri normalnom pritisku ključa na 100 °C.
Privlačenje između čestica iste supstance.
Primer: zbog kohezije se voda skuplja u kapi.
Deo sile u izabranom pravcu. Svaka sila se može zameniti zbirom svojih komponenti.
Udubljen. Konkavno sočivo rasipa paralelne svetlosne zrake, a konkavno ogledalo ih skuplja.
Pojačavanje talasa do kog dolazi kada se bregovi dva talasa poklope.
Ispupčen. Konveksno sočivo skuplja paralelne svetlosne zrake, a konveksno ogledalo ih rasipa.
Približavanje svetlosnih zraka ka jednoj tački, žiži.
Stalna brzina koju telo dostigne pri padu kroz vazduh, kada se otpor vazduha izjednači sa težinom tela.
Primer: padobranac sa otvorenim padobranom pada stalnom brzinom.
Čvrsto telo čije su čestice pravilno raspoređene u prostoru.
Primer: kuhinjska so i dijamant.
Pravilan raspored atoma, jona ili molekula u kristalu, koji se ponavlja u svim pravcima.
Jedinica količine naelektrisanja, oznaka C. Jedan kulon je naelektrisanje koje struja od jednog ampera prenese za jednu sekundu.
Sila između dva naelektrisana tela. Istoimena naelektrisanja se odbijaju, a raznoimena privlače. Zove se i elektrostatička sila.
Formula: F = k · q₁ · q₂ / r², gde su q₁ i q₂ naelektrisanja, r rastojanje između njih, a k konstanta.
Elementarna čestica od koje su sastavljeni protoni, neutroni i ostali hadroni. Kvarkovi nisu opaženi kao slobodne čestice.
Niz reakcija u kome svaka reakcija izaziva sledeću.
Primer: pri fisiji uranijuma oslobođeni neutroni cepaju nova jezgra.
Toplota koju telo primi ili oda pri promeni agregatnog stanja. Za to vreme temperatura tela se ne menja.
Primer: led koji se topi ostaje na 0 °C dok se sav ne otopi.
Sila kojom magnetno polje deluje na naelektrisanu česticu koja se kroz njega kreće. U širem smislu obuhvata i silu električnog polja na tu česticu.
Svetljenje supstance koje nije posledica zagrevanja. Među njenim oblicima su fluorescencija i fosforescencija.
Prostor oko magneta ili provodnika sa strujom u kome deluju magnetne sile.
Mera količine materije u telu i njegove inercije. Meri se u kilogramima i ista je na Zemlji i na Mesecu, za razliku od težine.
Ukupan broj protona i neutrona u jezgru atoma. Obeležava se slovom A.
Formula: A = Z + N, gde je Z broj protona, a N broj neutrona.
Primer: ugljenik-12 ima 6 protona i 6 neutrona.
Unutrašnja sila po jedinici površine u telu na koje deluju spoljne sile. Meri se u paskalima. Zove se i naprezanje.
Formula: σ = F / S, gde je F sila, a S površina poprečnog preseka.
Hadron sastavljen od jednog kvarka i jednog antikvarka.
Čestica sastavljena od dva ili više povezanih atoma. Kod supstanci građenih od molekula to je najmanji deo koji zadržava njihove hemijske osobine.
Primer: molekul vode ima dva atoma vodonika i jedan atom kiseonika.
Osobina čestica zbog koje među njima deluju električne sile. Može biti pozitivno ili negativno, a meri se u kulonima.
Elementarna čestica bez naelektrisanja i veoma male mase. Gotovo da ne reaguje sa materijom.
Čestica atomskog jezgra bez naelektrisanja. Masa mu je približno jednaka masi protona.
Energija koja se oslobađa pri promenama atomskog jezgra: fisijom, fuzijom ili radioaktivnim raspadom.
Oblast fizike koja proučava atomsko jezgro, njegove sastavne delove i sile među njima.
Promena atomskog jezgra pri sudaru sa česticom ili drugim jezgrom. Najpoznatije su fisija i fuzija.
Jedinica sile, oznaka N. Sila od jednog njutna daje telu mase jedan kilogram ubrzanje od jednog metra u sekundi na kvadrat.
Tri osnovna zakona kretanja. Prvi: telo miruje ili se kreće ravnomerno pravolinijski dok na njega ne deluje sila. Drugi: sila je jednaka proizvodu mase i ubrzanja. Treći: svakoj sili akcije odgovara jednaka sila reakcije suprotnog smera.
Formula: F = m · a (drugi zakon).
Primer: sila od 10 N daje telu mase 2 kg ubrzanje od 5 m/s².
Jedinica električnog otpora, oznaka Ω. Provodnik ima otpor od jednog oma ako pri naponu od jednog volta kroz njega teče struja od jednog ampera.
Jačina struje u provodniku jednaka je količniku napona na njegovim krajevima i njegovog otpora.
Formula: I = U / R, gde je U napon, a R otpor.
Primer: pri naponu od 12 V kroz otpornik od 4 Ω teče struja od 3 A.
Oblast oko atomskog jezgra u kojoj se elektron najverovatnije nalazi.
Telo ili sistem koji osciluje, odnosno ponavlja isto kretanje oko ravnotežnog položaja.
Primer: klatno, teg na opruzi i električno oscilatorno kolo.
Jedinica pritiska, oznaka Pa. Jedan paskal je pritisak sile od jednog njutna na površinu od jednog kvadratnog metra.
Vreme za koje se izvrši jedna cela oscilacija. Jednak je recipročnoj vrednosti frekvencije.
Formula: T = 1 / f, gde je f frekvencija.
Stanje atoma u kome elektron ima više energije nego u osnovnom stanju. Pri povratku u osnovno stanje atom višak energije odaje kao foton.
Kruto telo koje može da se obrće oko oslonca. Pomoću nje se manjom silom može savladati veći teret.
Formula: F₁ · a = F₂ · b u ravnoteži, gde su a i b kraci sila F₁ i F₂.
Primer: klackalica, makaze i klešta. Teret od 300 N na kraku od 1 m uravnotežuje sila od 100 N na kraku od 3 m.
Materijal koji struju provodi slabije od provodnika, a bolje od izolatora. Provodljivost mu raste sa temperaturom.
Primer: silicijum, od koga se prave čipovi.
Energija koju telo ima zbog svog položaja ili oblika.
Formula: Ep = m · g · h za telo mase m na visini h (gravitaciona potencijalna energija).
Primer: teg podignut na visinu i sabijena opruga.
Sila kojom tečnost ili gas deluju naviše na telo koje je u njih potopljeno.
Osobina površine tečnosti da se ponaša kao zategnuta opna. Posledica je kohezije među molekulima tečnosti.
Primer: neki insekti hodaju po površini vode.
Antičestica elektrona: ima istu masu, a pozitivno naelektrisanje.
Sila podeljena površinom na koju normalno deluje. Meri se u paskalima.
Formula: p = F / S, gde je F sila, a S površina na koju sila normalno deluje.
Primer: nož seče zato što malu silu prenosi na veoma malu površinu oštrice.
Čestica atomskog jezgra sa pozitivnim elementarnim naelektrisanjem. Masa protona je 1,673 · 10⁻²⁷ kg.
Materijal koji dobro provodi električnu struju ili toplotu.
Primer: bakar, aluminijum i srebro.
Fizička veličina jednaka proizvodu sile i pređenog puta u pravcu sile. Meri se u džulima.
Formula: A = F · s, gde je F sila, a s put pređen u pravcu sile.
Primer: sila od 50 N na putu od 4 m izvrši rad od 200 J.
Odbijanje svetlosti ili drugog talasa od površine. Kod glatke površine upadni ugao jednak je odbojnom uglu.
Prelamanje svetlosti ili drugog talasa pri prelasku iz jedne sredine u drugu.
Primer: slamčica u čaši vode izgleda kao da je prelomljena.
Uzajamno delovanje tela koje menja brzinu ili oblik tela. Ima jačinu, pravac i smer, a meri se u njutnima.
Kretanje tela samo pod dejstvom Zemljine teže. Ubrzanje slobodnog pada na Zemlji je približno 9,81 m/s² i malo se menja od mesta do mesta.
Formula: v = g · t i h = g · t² / 2 za pad bez početne brzine i bez otpora vazduha, gde je t vreme padanja, v dostignuta brzina, a h pređena visina.
Primer: posle 2 s slobodnog pada telo ima brzinu od oko 19,6 m/s i pređe oko 19,6 m.
Rad izvršen u jedinici vremena. Meri se u vatima.
Formula: P = A / t, gde je A izvršeni rad, a t vreme za koje je izvršen.
Primer: grejalica snage 2000 W za jedan sat potroši 2 kWh električne energije.
Providno telo sa bar jednom zakrivljenom površinom, koje prelama svetlost. Sabirno sočivo skuplja zrake, a rasipno ih rasipa.
Kalem od provodnika namotanog u obliku zavojnice. Dok kroz njega teče struja, u njemu postoji magnetno polje.
Ravna površina nagnuta pod uglom prema horizontali. Uz nju se teret podiže manjom silom, ali na dužem putu.
Formula: F = Q · h / l bez trenja, gde je Q težina tereta, h visina, a l dužina strme ravni.
Primer: rampa za utovar. Uz ravan dugu 4 m i visoku 1 m teret težine 400 N gura se silom od 100 N.
Čestica manja od atoma.
Primer: elektron, proton i neutron.
Nastajanje boje oduzimanjem delova bele svetlosti. Pigment deo svetlosti upija, a ostatak odbija, i tu odbijenu svetlost vidimo kao boju.
Primer: tako nastaju boje pri mešanju tempera i u štampi.
Temperatura na kojoj čvrsta supstanca prelazi u tečno stanje.
Primer: led se pri normalnom pritisku topi na 0 °C.
Poremećaj koji se širi kroz prostor i prenosi energiju, a ne prenosi supstancu.
Primer: talasi na vodi, zvuk i svetlost.
Rastojanje između dve susedne tačke talasa u istoj fazi, na primer između dva susedna brega. Obeležava se grčkim slovom λ.
Formula: λ = v / f, gde je v brzina talasa, a f frekvencija.
Primer: zvuk frekvencije 340 Hz ima u vazduhu talasnu dužinu od oko 1 m.
Mera zagrejanosti tela. Viša temperatura znači brže kretanje čestica od kojih je telo sastavljeno. Jedinica u Međunarodnom sistemu je kelvin, a u svakodnevnom životu koristi se stepen Celzijusa.
Sila kojom telo zbog Zemljine teže pritiska podlogu ili zateže konac o koji je okačeno. Meri se u njutnima.
Formula: Q = m · g, gde je m masa, a g ubrzanje Zemljine teže.
Primer: telo mase 1 kg ima na Zemlji težinu od oko 9,81 N.
Energija koja prelazi sa toplijeg tela na hladnije. Meri se u džulima.
Formula: Q = m · c · Δt, gde je m masa tela, c specifična toplota supstance, a Δt promena temperature.
Povećanje zapremine tela pri zagrevanju. Izuzetak je voda, koja se između 0 °C i 4 °C pri zagrevanju skuplja.
Primer: zato se između šina ostavljaju mali razmaci.
Potpuno odbijanje svetlosti od granice dve sredine. Javlja se kada svetlost iz optički gušće sredine pada na granicu pod uglom većim od graničnog.
Primer: na njoj se zasniva prenos svetlosti kroz optičko vlakno.
Sila koja se javlja između dve površine u dodiru i protivi se njihovom međusobnom kretanju.
Formula: F = μ · N za trenje klizanja, gde je μ koeficijent trenja, a N sila kojom podloga deluje normalno na telo.
Mašina u kojoj voda, para, gas ili vetar okreću rotor sa lopaticama. Spojena sa generatorom proizvodi električnu struju.
Promena brzine u jedinici vremena. Meri se u metrima u sekundi na kvadrat.
Formula: a = Δv / t, gde je Δv promena brzine, a t vreme za koje se ona dogodila.
Primer: automobil koji za 5 s ubrza od 0 do 20 m/s ima ubrzanje od 4 m/s².
Elektromagnetno zračenje talasnih dužina manjih od vidljive svetlosti, a većih od rendgenskih zraka.
Primer: od njega koža potamni na suncu.
Jedinica snage, oznaka W. Jedan vat je snaga pri kojoj se rad od jednog džula izvrši za jednu sekundu.
Deo elektromagnetnog spektra koji vidi ljudsko oko, talasnih dužina približno od 380 do 750 nanometara.
Jedinica električnog napona, oznaka V. Napon je jedan volt ako se pri prenosu naelektrisanja od jednog kulona izvrši rad od jednog džula.
U izolovanom sistemu energija ne može nastati ni nestati. Može samo preći iz jednog oblika u drugi ili sa jednog tela na drugo.
Mehanički talas koji se širi kroz vazduh, tečnosti i čvrsta tela. Kroz vakuum se ne prostire. U vazduhu se na sobnoj temperaturi kreće brzinom od oko 340 m/s.