Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan
Kruna Hristovog dela na Zemlji
Spasovdan ili Vaznesenje Gospodnje je jedan od dvanaest velikih Gospodnjih praznika. Praznuje se 40 dana posle Vaskrsa, uvek u četvrtak, i označava završetak Hristovog boravka na zemlji i Njegov povratak Ocu na nebesa. Ovim činom Hristos je uzdigao ljudsku prirodu do samog Božijeg prestola.
Spasovdan je pokretan praznik koji uvek pada u šesti četvrtak nakon Vaskrsa. Na ovaj dan se završava period u kome se pozdravlja sa "Hristos vaskrse", a vernici se pozdravljaju rečima: "Hristos se vaznese! – Vaistinu se vaznese!"
Događaj na Maslinovoj Gori
Četrdeset dana posle Vaskrsenja, Hristos se javio učenicima, izveo ih na Maslinovu goru i blagoslovio ih. Dok ih je blagosiljao, odstupio je od njih i počeo da se uznosi na nebo, a oblak Ga je zaklonio od njihovih očiju. Tada su im se javili anđeli i rekli: "Ovaj Isus koji se od vas uze na nebo, tako će isto doći kao što ga videste da ide na nebo."
- Obećanje Utešitelja: Pre vaznesenja, Hristos je zapovedio apostolima da ne napuštaju Jerusalim, već da čekaju "obećanje Očevo" – silazak Svetog Duha.
- Punoća Spasenja: Vaskrsenjem je pobedio smrt, a Vaznesenjem je proslavio ljudsku prirodu, posadivši je "s desne strane Boga Oca".
Krsna Slava Beograda
Spasovdan je krsna slava grada Beograda. Despot Stefan Lazarević je 1403. godine proglasio Beograd prestonicom i uzeo Spasovdan za gradsku slavu, simbolizujući uzdizanje grada iz pepela. Svake godine gradom prolazi svečana Spasovdanska litija.
Spas i Osvećenje Prirode
Narod veruje da na Spasovdan Bog "spasava" svet od nepogoda i da se toga dana posebno osvećuje priroda, usevi i stoka.
Uzdizanje
Simbolizuje cilj hrišćanskog života – da budemo tamo gde je Hristos, u Carstvu Nebeskom.
Litija
Krstonoše obilaze polja i gradove moleći se za rodnu godinu i napredak zajednice.
Zavetina
Mnogi gradovi i sela slave Spasovdan kao svoju zavetinu, moleći se za spas od nepogoda.
„Vazneo si se u slavi, Hriste Bože naš, koji si obradovao učenike obećanjem Svetoga Duha...“
Spasovdanski tropar
Narodni Običaji i Verovanja
Ovo je dan kada se ne radi težak posao, već se slavi i moli.
- Spasovdanska Litija
- Najpoznatiji običaj je litija (povorka) koja ide oko crkve, sela ili grada. Nose se krstovi i barjaci.
- Zabranjen rad
- Veruje se da na Spasovdan ne valja raditi teške poslove na njivi, kako "Gromovnik" ne bi tukao letinu.
- Spavanje
- Stari običaj kaže da na Spasovdan ne valja spavati preko dana, da čovek ne bi dremuckao cele godine.
- Jagnjetina i mleko
- Na ovaj dan se prvi put u godini kolje jagnje i jede se "cicvara" ili mlečna jela.
- Berba trava
- Veruje se da lekovite trave, posebno one nabrane na Spasovdan, imaju posebnu isceliteljsku moć.
Tekst priredio i prilagodio tim sajta.