Pretraga prihvata i unos bez kvačica.
Ukupno pojmova: 149.
Nema pojma za taj unos. Probajte kraću reč ili izaberite „Prikaži sve”.
Približna vrednost broja, dovoljno tačna za ono što računamo.
Primer: broj π se u školskim zadacima zamenjuje približnom vrednošću 3,14.
Rastojanje broja od nule na brojevnoj pravoj. Uvek je pozitivan broj ili nula, a obeležava se uspravnim crtama: |x|.
Primer: |−5| = 5 i |5| = 5.
Niz brojeva u kome se svaki sledeći dobija kada se prethodnom doda isti broj. Taj broj se zove razlika niza.
Formula: aₙ = a₁ + (n − 1) · d, gde je a₁ prvi član, a d razlika niza.
Primer: 2, 5, 8, 11 je aritmetička progresija sa razlikom 3.
Zbir svih brojeva podeljen brojem sabiraka. U svakodnevnom govoru zovemo je prosek.
Formula: (a₁ + a₂ + … + aₙ) / n.
Primer: ocene 5, 4 i 3 daju prosek (5 + 4 + 3) : 3 = 4.
Oblik koji nema osu simetrije: ne može se presaviti tako da se dve polovine poklope. Suprotno je simetričan oblik, koji osa simetrije deli na dve polovine koje se poklapaju.
Primer: raznostranični trougao je asimetričan, a jednakokraki trougao je simetričan.
Koji nema kraja. Niz prirodnih brojeva je beskonačan, jer se svakom broju može dodati još jedan.
Pojam za nešto što nema granicu. Beskonačnost nije broj, a obeležava se znakom ∞.
Prava na kojoj svaka tačka odgovara jednom broju. Nula je u sredini, pozitivni brojevi su desno, a negativni levo od nje.
Primer: broj 2 je dva koraka desno od nule.
Broj iznad razlomačke crte. Pokazuje koliko je jednakih delova uzeto.
Primer: u razlomku 3/4 brojilac je 3.
Tačka podjednako udaljena od svih tačaka kružnice ili sfere.
Svaki prirodan broj, njemu suprotan broj i nula: …, −2, −1, 0, 1, 2, …
Primer: temperatura od −7 stepeni zapisuje se celim brojem.
Znak kojim se zapisuju brojevi. U dekadnom sistemu ima ih deset: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9.
Primer: broj 2026 ima četiri cifre.
Broj zapisan sa decimalnom zapetom, koja odvaja ceo deo od delova manjih od jedan.
Primer: 2,5 je dva cela i pet desetih.
Način zapisivanja brojeva sa deset cifara, od 0 do 9, u kome mesto cifre određuje njenu vrednost.
Primer: u broju 352 cifra 3 vredi tri stotine, a cifra 5 pet desetica.
Broj kojim delimo. Delilac ne sme biti nula.
Primer: u računu 20 : 4 = 5 delilac je 4.
Broj koji se deli.
Primer: u računu 20 : 4 = 5 deljenik je 20.
Računska operacija kojom se utvrđuje koliko se puta jedan broj sadrži u drugom. Suprotna je množenju.
Primer: 20 : 4 = 5, jer je 5 · 4 = 20.
Četvorougao sa dva para jednakih susednih stranica. Dijagonale su mu međusobno normalne.
Formula: P = d₁ · d₂ / 2, gde su d₁ i d₂ dijagonale.
Primer: papirni zmaj ima oblik deltoida.
Duž koja spaja dva nesusedna temena mnogougla. Kvadrat i pravougaonik imaju po dve dijagonale.
Formula: Dijagonala pravougaonika: d = √(a² + b²).
Primer: dijagonala kvadrata stranice a iznosi a · √2.
Mera prostiranja: dužina, širina ili visina. Duž ima jednu dimenziju, pravougaonik dve, a kvadar tri.
Deo prave između dve tačke, zajedno sa tim tačkama. Ima početak, kraj i dužinu.
Rastojanje između dve tačke. Meri se u metrima i jedinicama izvedenim iz metra.
Koji ima dve dimenzije, dužinu i širinu, a nema debljinu.
Primer: krug i trougao su dvodimenzionalne figure.
Broj koji pokazuje koliko puta se osnova množi sama sobom. Piše se malo iznad osnove, a zove se i izložilac.
Primer: 23 = 2 · 2 · 2 = 8, pa je eksponent 3.
Razlomci koji se različito pišu, a imaju istu vrednost.
Primer: 1/2, 2/4 i 5/10 su ekvivalentni razlomci.
Jednako po vrednosti, iako različito po zapisu.
Primer: 0,5 i 1/2 su ekvivalentni zapisi istog broja.
Jedan član skupa.
Primer: broj 3 je element skupa neparnih brojeva.
Zatvorena kriva linija kod koje je zbir rastojanja svake tačke od dve stalne tačke, žiža, uvek isti. Izgleda kao spljošten krug.
Drugi naziv za činilac: broj koji se množi.
Primer: 3 i 5 su faktori broja 15.
Proizvod svih prirodnih brojeva od 1 do datog broja. Obeležava se uzvičnikom.
Formula: n! = 1 · 2 · 3 · … · n.
Primer: 4! = 1 · 2 · 3 · 4 = 24.
Geometrijski oblik koji ceo leži u jednoj ravni.
Primer: trougao, kvadrat i krug.
Oblast matematike koja proučava oblike, njihove veličine i međusobne položaje.
Niz brojeva u kome se svaki sledeći dobija kada se prethodni pomnoži istim brojem. Taj broj se zove količnik niza.
Formula: aₙ = a₁ · qⁿ⁻¹, gde je a₁ prvi član, a q količnik niza.
Primer: 2, 6, 18, 54 je geometrijska progresija sa količnikom 3.
Mnogougao sa šest stranica, šestougao. Kod pravilnog šestougla svaki unutrašnji ugao ima 120°.
Primer: ćelije pčelinjeg saća imaju oblik pravilnog šestougla.
Najduža stranica pravouglog trougla. Nalazi se naspram pravog ugla, a druge dve stranice zovu se katete.
Formula: c = √(a² + b²), gde su a i b katete.
Primer: za katete 3 i 4 hipotenuza je 5, jer je 3² + 4² = 5².
Vodoravno, u pravcu linije horizonta.
Broj ispod razlomačke crte. Pokazuje na koliko je jednakih delova celina podeljena.
Primer: u razlomku 3/4 imenilac je 4.
Operacija koja poništava drugu. Oduzimanje je inverzno sabiranju, a deljenje množenju.
Primer: 7 + 5 = 12, pa je 12 − 5 = 7.
Deo kruga ograničen sa dva poluprečnika i kružnim lukom između njih.
Formula: P = r² · π · α / 360°, gde je α centralni ugao u stepenima.
Primer: parče pice ima oblik kružnog isečka.
Ugao veći od 180°, a manji od 360°.
Duž u kojoj se sastaju dve strane geometrijskog tela.
Primer: kocka ima 12 ivica.
Zapis sastavljen od brojeva, slova i znakova računskih operacija, bez znaka jednakosti.
Primer: 3 · (x + 2).
Jednakost u kojoj je bar jedan broj nepoznat. Rešiti jednačinu znači naći vrednost nepoznate za koju jednakost važi.
Primer: jednačina x + 4 = 9 ima rešenje x = 5.
Zapis da dva izraza imaju istu vrednost, povezan znakom =.
Primer: 3 + 4 = 7.
Trougao kome su sve tri stranice jednake. Svaki njegov ugao ima 60°.
Formula: h = a · √3 / 2 i P = a² · √3 / 4, gde je a stranica.
Dve stranice pravouglog trougla koje obrazuju prav ugao.
Telo ograničeno sa šest jednakih kvadrata. Ima 8 temena i 12 ivica.
Formula: V = a³ i P = 6 · a², gde je a ivica.
Primer: zapremina kocke ivice a je a³.
Rezultat deljenja.
Primer: u računu 20 : 4 = 5 količnik je 5.
Dva ugla čiji je zbir 90°.
Primer: uglovi od 30° i 60°.
Broj koji ima određenu vrednost, ma koliko bio veliki. Suprotno od beskonačnog.
Krugovi sa zajedničkim centrom, a različitim poluprečnicima.
Primer: krugovi na meti za strelce.
Kvadratni koren broja je nenegativan broj koji pomnožen sam sobom daje taj broj.
Primer: √25 = 5, jer je 5 · 5 = 25.
Deo ravni ograničen kružnicom. Sve tačke kružnice jednako su udaljene od centra, a to rastojanje je poluprečnik.
Formula: O = 2 · r · π i P = r² · π, gde je r poluprečnik.
Primer: prečnik je dva puta duži od poluprečnika, d = 2r.
Deo kružnice između dve njene tačke.
Formula: l = r · π · α / 180°, gde je α centralni ugao u stepenima.
Skup svih tačaka u ravni koje su podjednako udaljene od jedne tačke, centra. Kružnica je linija, a krug je površ koju ona ograničava.
Formula: Dužina kružnice: O = 2 · r · π.
Treći stepen broja: broj pomnožen samim sobom tri puta.
Formula: a³ = a · a · a.
Primer: 4³ = 4 · 4 · 4 = 64.
Telo sa osnovom u obliku kruga i omotačem koji se sužava do vrha.
Formula: V = r² · π · H / 3, gde je r poluprečnik osnove, a H visina.
Primer: kornet za sladoled ima oblik kupe.
Telo ograničeno sa šest pravougaonika, od kojih su naspramni jednaki.
Formula: V = a · b · c i P = 2 · (a · b + b · c + a · c), gde su a, b i c ivice.
Primer: zapremina kvadra sa ivicama a, b i c je a · b · c.
Četvorougao sa četiri jednake stranice i četiri prava ugla.
Formula: O = 4 · a i P = a², gde je a stranica.
Primer: kvadrat stranice 5 cm ima obim 20 cm i površinu 25 cm².
Broj pomnožen samim sobom.
Formula: a² = a · a.
Primer: 7² = 7 · 7 = 49.
Jednačina u kojoj je nepoznata na drugom stepenu, oblika ax² + bx + c = 0, gde a nije nula. Može imati dva realna rešenja, jedno ili nijedno.
Formula: Rešenja jednačine ax² + bx + c = 0: x = (−b ± √(b² − 4ac)) / (2a). Realna su kada je b² − 4ac veće od nule ili jednako nuli.
Primer: jednačina x² − 9 = 0 ima rešenja 3 i −3.
Vrednost koju cifra ima zbog mesta na kome stoji u broju.
Primer: u broju 507 cifra 5 ima vrednost 500.
Broj zapisan kao ceo broj i pravi razlomak zajedno.
Primer: dva cela i jedna polovina, 2 1/2.
Zatvorena figura u ravni ograničena dužima. Naziv dobija po broju stranica: trougao, četvorougao, petougao. Zove se i poligon.
Formula: Zbir unutrašnjih uglova mnogougla sa n stranica je (n − 2) · 180°, a broj dijagonala n · (n − 3) / 2.
Primer: šestougao ima zbir unutrašnjih uglova 720° i 9 dijagonala.
Računska operacija koja zamenjuje sabiranje jednakih sabiraka.
Primer: 4 · 3 = 4 + 4 + 4 = 12.
Broj manji od nule. Piše se sa znakom minus.
Primer: temperatura od −5 °C.
Ceo broj koji nije deljiv sa 2. Završava se cifrom 1, 3, 5, 7 ili 9.
Razlomak kome je brojilac veći od imenioca ili jednak njemu.
Primer: 7/4, što je jedno celo i tri četvrtine.
Mnogougao kome nisu sve stranice ili nisu svi uglovi jednaki.
Koji sa drugom pravom ili ravni zaklapa prav ugao.
Dve prave koje se seku pod pravim uglom.
Dogovoreni način zapisivanja brojeva, veličina i operacija.
Broj koji označava da nečega nema. Kada se nula doda, broj se ne menja, a množenjem nulom dobija se nula. Deljenje nulom nije definisano.
Zbir dužina svih stranica figure, odnosno dužina njene ivice.
Primer: pravougaonik sa stranicama 6 i 4 ima obim 2 · (6 + 4) = 20.
Deo kruga između tetive i kružnog luka.
Računska operacija kojom se od jednog broja uzima drugi. Suprotna je sabiranju.
Primer: 9 − 4 = 5.
Ugao od 180°. Kraci mu leže na istoj pravoj.
Ono što preostane kada se deljenik ne može podeliti bez ostatka.
Primer: 17 : 5 = 3 i ostatak 2.
Ugao manji od 90°.
Prave u istoj ravni koje se ne seku, ma koliko ih produžili.
Primer: železničke šine.
Četvorougao kome su naspramne stranice paralelne i jednake.
Formula: P = a · h, gde je h visina na stranicu a.
Ceo broj deljiv sa 2. Završava se cifrom 0, 2, 4, 6 ili 8.
Mnogougao sa pet stranica, petougao. Zbir njegovih unutrašnjih uglova je 540°.
Decimalni broj kod koga se jedna cifra ili grupa cifara ponavlja bez kraja.
Primer: 1/3 = 0,333…
Odnos obima i prečnika kruga, isti za svaki krug. Iznosi približno 3,14159 i obeležava se slovom π.
Koji se sa drugom figurom potpuno poklapa po obliku i veličini.
Deo prave koji ima početnu tačku, a nema kraj.
Duž koja spaja centar kruga sa tačkom na kružnici. Jednak je polovini prečnika, a zove se i radijus.
Deo ravni ili omotač tela. Ima dužinu i širinu, a nema debljinu.
Mera veličine dela ravni koji figura zauzima. Izražava se u kvadratnim jedinicama.
Primer: soba 4 m sa 5 m ima površinu 20 m².
Zbir površina svih strana tela.
Primer: površina kocke ivice a je 6 · a².
Ugao od 90°.
Primer: ugao između dve susedne stranice kvadrata.
Neograničena ravna linija, bez početka i kraja. Kroz dve tačke prolazi tačno jedna prava.
Položaj prave u ravni ili prostoru. Paralelne prave imaju isti pravac.
Razlomak kome je brojilac manji od imenioca. Uvek je manji od 1.
Primer: 3/4.
Mnogougao kome su sve stranice jednake i svi uglovi jednaki.
Primer: kvadrat i jednakostranični trougao.
Četvorougao sa četiri prava ugla. Naspramne stranice su mu jednake.
Formula: O = 2 · (a + b) i P = a · b, gde su a i b stranice.
Primer: površina je proizvod stranica, P = a · b.
Trougao koji ima jedan prav ugao. Za njega važi Pitagorina teorema: a² + b² = c², gde je c hipotenuza.
Formula: c² = a² + b² i P = a · b / 2, gde su a i b katete, a c hipotenuza.
Primer: trougao sa stranicama 3, 4 i 5.
Duž koja spaja dve tačke kružnice i prolazi kroz centar. Jednak je dvostrukom poluprečniku, a zove se i dijametar.
Brojevi kojima brojimo: 1, 2, 3 i tako redom. Skup prirodnih brojeva obeležava se slovom N.
Stoti deo celine. Obeležava se znakom %.
Formula: p % od broja x je x · p / 100.
Primer: 20% od 3.500 dinara je 700 dinara.
Rezultat množenja.
Primer: u računu 4 · 6 = 24 proizvod je 24.
Hiljaditi deo celine. Obeležava se znakom ‰.
Formula: p ‰ od broja x je x · p / 1000.
Primer: 5 ‰ od 2000 je 10.
Prirodan broj veći od 1 koji je deljiv samo jedinicom i samim sobom.
Primer: 2, 3, 5, 7 i 11 su prosti brojevi, a 9 nije, jer je deljiv sa 3.
Činilac koji je prost broj. Svaki složeni broj može se zapisati kao proizvod prostih činilaca.
Primer: 12 = 2 · 2 · 3.
Ugao od 360°, ceo krug.
Brojevi koji se mogu zapisati kao razlomak dva cela broja, gde imenilac nije nula.
Primer: 0,75 = 3/4.
Postupak kojim se iz dva broja dobija treći. Osnovne su sabiranje, oduzimanje, množenje i deljenje.
Broj ili izraz pod znakom korena.
Primer: u zapisu √25 radikand je 25.
Ravna površ koja se neograničeno prostire na sve strane. Određuju je tri tačke koje ne leže na istoj pravoj.
Rezultat oduzimanja.
Primer: u računu 9 − 4 = 5 razlika je 5.
Zapis dela celine pomoću dva broja i razlomačke crte. Gornji broj je brojilac, a donji imenilac.
Primer: tri četvrtine pice zapisujemo kao 3/4.
Pravilo kojim redom se računa: prvo ono u zagradama, zatim množenje i deljenje, pa sabiranje i oduzimanje.
Primer: 2 + 3 · 4 = 2 + 12 = 14.
Paralelogram sa četiri jednake stranice. Dijagonale su mu međusobno normalne i polove se.
Formula: O = 4 · a i P = d₁ · d₂ / 2, gde je a stranica, a d₁ i d₂ dijagonale.
Broj koji se sabira.
Primer: u računu 3 + 4 = 7 sabirci su 3 i 4.
Računska operacija kojom se dva ili više brojeva spajaju u jedan, njihov zbir.
Primer: 3 + 4 = 7.
Broj koji je deljiv datim brojem bez ostatka.
Primer: 24 je sadržalac broja 6, jer je 24 : 6 = 4.
Površ lopte: skup svih tačaka u prostoru podjednako udaljenih od centra.
Znak kojim se kratko zapisuje broj, operacija ili odnos.
Primer: znaci +, = i <.
Poluprava koja polazi iz temena ugla i deli ga na dva jednaka dela.
Prirodni broj veći od 1 koji ima više od dva delioca.
Primer: 12 je složen broj, jer je deljiv sa 1, 2, 3, 4, 6 i 12.
Ravna površ koja ograničava geometrijsko telo.
Primer: kocka ima 6 strana.
Duž koja ograničava mnogougao.
Primer: trougao ima tri stranice.
Dva ugla čiji je zbir 180°.
Primer: uglovi od 110° i 70°.
Dva ugla sa zajedničkim temenom i jednim zajedničkim krakom.
Kod sabiranja i množenja rezultat ne zavisi od toga kako su brojevi združeni.
Primer: (2 + 3) + 4 = 2 + (3 + 4).
Množenje zbira može se zameniti zbirom proizvoda.
Primer: 3 · (4 + 5) = 3 · 4 + 3 · 5.
Kod sabiranja i množenja rezultat ne zavisi od redosleda brojeva.
Primer: 3 + 5 = 5 + 3 i 3 · 5 = 5 · 3.
Prava koja kružnicu dodiruje u tačno jednoj tački. Normalna je na poluprečnik povučen u tu tačku.
Tačka u kojoj se sastaju kraci ugla, stranice mnogougla ili ivice tela.
Primer: trougao ima tri temena, a kocka osam.
Duž koja spaja dve tačke kružnice. Najduža tetiva je prečnik.
Četvorougao sa jednim parom paralelnih stranica, koje se zovu osnovice.
Formula: P = (a + b) · h / 2, gde su a i b osnovice, a h visina.
Funkcije koje uglove pravouglog trougla povezuju sa odnosima njegovih stranica: sinus, kosinus, tangens i kotangens.
Formula: Za oštar ugao α pravouglog trougla: sin α = a / c, cos α = b / c, tg α = a / b, gde je a kateta naspram ugla α, b kateta uz ugao, a c hipotenuza.
Primer: sinus ugla je odnos naspramne katete i hipotenuze.
Mnogougao sa tri stranice i tri ugla. Zbir njegovih unutrašnjih uglova je 180°.
Formula: O = a + b + c i P = a · h / 2, gde su a, b i c stranice, a h visina na stranicu a.
Ugao veći od 90°, a manji od 180°.
Deo ravni između dve poluprave sa zajedničkim početkom. Zajednička tačka je teme, a poluprave su kraci ugla. Meri se u stepenima.
Primer: prav ugao ima 90 stepeni, a opružen 180.
Broj od koga se oduzima.
Primer: u računu 9 − 4 = 5 umanjenik je 9.
Broj koji se oduzima.
Primer: u računu 9 − 4 = 5 umanjilac je 4.
Telo sa dve jednake kružne osnove i zakrivljenim omotačem između njih.
Formula: Za prav valjak: V = r² · π · H i P = 2 · r · π · (r + H), gde je r poluprečnik osnove, a H visina.
Primer: konzerva ima oblik valjka.
Uspravno, normalno na horizontalnu ravan.
Tačka tela naspram osnove, u kojoj se sastaju bočne ivice ili omotač.
Primer: vrh kupe i vrh piramide.
Zamena broja približnim, jednostavnijim brojem. Ako je prva odbačena cifra 5 ili veća, poslednja zadržana cifra se uvećava za jedan.
Primer: 3,76 zaokrugljeno na jednu decimalu je 3,8.
Veličina prostora koji telo zauzima. Meri se u kubnim metrima ili u litrima.
Primer: kocka ivice 10 cm ima zapreminu od jednog litra.
Rezultat sabiranja. Zove se i suma.
Primer: u računu 3 + 4 = 7 zbir je 7.
Znak ≠, kojim se zapisuje da dva izraza nemaju istu vrednost.
Primer: 3 + 4 ≠ 8.