Od slova do formula koje štede račun
1. Monom, binom i polinom
Polinom je izraz sastavljen od brojeva i promenljivih koje se sabiraju, oduzimaju i množe. U ovoj lekciji učiš kako se polinomi sabiraju i množe i kako dve formule, kvadrat binoma i razlika kvadrata, skraćuju račun.
Najmanji deo polinoma je monom: proizvod broja i promenljivih, bez sabiranja i oduzimanja. Monomi su 5x, −3x², 2ab i broj 7. Broj koji množi promenljive zove se koeficijent. U monomu −3x² koeficijent je −3.
| Izraz | Naziv | Koliko monoma ima |
|---|---|---|
| 4x | monom | jedan |
| 2x + 5 | binom | dva |
| x² − 3x + 2 | trinom | tri |
| x³ + 2x² − x + 6 | polinom | četiri |
Polinom je zbir jednog ili više monoma, pa su i monom, binom i trinom polinomi. Monomi od kojih je polinom sastavljen zovu se njegovi članovi.
Koeficijent koji se ne piše
Kada ispred promenljive nema broja, koeficijent je 1: x znači 1x. Kada stoji samo minus, koeficijent je −1: −x² znači −1x². O slovima u izrazima više piše u lekciji Algebarski izrazi.
2. Stepen polinoma
Stepen monoma sa jednom promenljivom je eksponent te promenljive. Monom 5x³ ima stepen 3, monom 2x ima stepen 1, a broj 7 ima stepen 0, jer u njemu nema promenljive.
Stepen polinoma je najveći stepen njegovih članova. Polinom 4x³ − 2x + 7 ima članove stepena 3, 1 i 0, pa mu je stepen 3.
| Polinom | Stepen | Naziv |
|---|---|---|
| 3x − 8 | 1 | linearni |
| x² + 4x − 1 | 2 | kvadratni |
| 2x³ − x | 3 | kubni |
Uređen zapis. Polinom se obično piše od člana najvišeg stepena ka članu najnižeg. Polinom 2x − 5x² + 9 uređeno glasi −5x² + 2x + 9. Tako odmah vidiš da mu je stepen 2.
3. Sabiranje i oduzimanje polinoma
Sabirati i oduzimati možeš samo slične članove, one sa istom promenljivom na istom stepenu. Članovi 3x² i x² su slični, a 3x² i 3x nisu. Kod sličnih članova sabiraš koeficijente, a promenljivi deo prepišeš. Postupak je isti kao u lekciji Zagrade i slični članovi.
Rešen primer: (3x² + 2x − 5) + (x² − 4x + 7)
- Ukloni zagrade. Ispred druge zagrade je plus, pa znaci ostaju: 3x² + 2x − 5
+ x² − 4x + 7. - Grupiši slične članove. 3x² + x², zatim 2x − 4x, zatim −5 + 7.
- Saberi koeficijente. 4x² − 2x + 2.
- Proveri brojem. Za x = 1 polazni izraz daje (3 + 2 − 5)
+ (1 − 4 + 7) = 0 + 4 = 4, a rezultat 4 − 2 + 2 = 4.
Rešen primer: (5x² − 3x + 1) − (2x² − 4x + 6)
- Ukloni zagrade. Minus ispred zagrade menja znak svakom članu u njoj: 5x² − 3x + 1
− 2x² + 4x − 6. - Grupiši slične članove. 5x² − 2x², zatim −3x + 4x, zatim 1 − 6.
- Saberi koeficijente. 3x² + x − 5.
- Proveri brojem. Za x = 1 polazni izraz daje (5 − 3 + 1)
− (2 − 4 + 6) = 3 − 4 = −1, a rezultat 3 + 1 − 5 = −1.
Minus samo prvom članu
- −(2x² − 4x + 6)
- −2x² − 4x + 6
Minus svakom članu
- −(2x² − 4x + 6)
- −2x² + 4x − 6
4. Množenje monoma i polinoma
Dva monoma množiš tako što pomnožiš koeficijente, a eksponente iste promenljive sabereš: 3x × 4x² = 12x³. Tri puta četiri je dvanaest, a x pomnoženo sa x² daje x³, jer su to ukupno tri činioca x.
Monom i polinom množiš tako što monomom pomnožiš svaki član polinoma. To je svojstvo distributivnosti, isto ono po kome je 2 × (10 + 3)
Rešen primer: 2x(3x − 5)
- Pomnoži prvi član. 2x × 3x = 6x².
- Pomnoži drugi član. 2x × (−5) = −10x.
- Zapiši rezultat. 2x(3x − 5) = 6x² − 10x.
- Proveri brojem. Za x = 2 polazni izraz daje 4 × (6 − 5) = 4, a rezultat 24 − 20 = 4.
5. Množenje dva polinoma
Dva polinoma množiš tako što svaki član prvog pomnožiš svakim članom drugog, pa sabereš slične članove. Dva binoma zato daju četiri proizvoda.
Rešen primer: (x + 3)(x + 2)
- Pomnoži x sa oba člana druge zagrade. x × x = x² i x × 2 = 2x.
- Pomnoži 3 sa oba člana druge zagrade. 3 × x = 3x i 3 × 2 = 6.
- Saberi sve. x² + 2x + 3x + 6
= x² + 5x + 6. - Proveri brojem. Za x = 1 polazni izraz daje 4 × 3 = 12, a rezultat 1 + 5 + 6 = 12.
Rešen primer: (2x − 1)(x + 4)
- Pomnoži 2x sa oba člana. 2x × x = 2x² i 2x × 4 = 8x.
- Pomnoži −1 sa oba člana. −1 × x = −x i −1 × 4 = −4. Znak minus pripada članu i ide sa njim u množenje.
- Saberi sve. 2x² + 8x − x − 4
= 2x² + 7x − 4. - Proveri brojem. Za x = 1 polazni izraz daje 1 × 5 = 5, a rezultat 2 + 7 − 4 = 5.
6. Kvadrat binoma
Kvadrat binoma je proizvod binoma sa samim sobom. Javlja se toliko često da se njegov rezultat pamti kao formula: kvadrat binoma jednak je zbiru kvadrata oba člana i njihovog dvostrukog proizvoda.
Odakle formula
(a + b)²
Kod razlike je srednji član negativan: (a − b)²
| Formula | Primer | Rezultat |
|---|---|---|
| (a + b)² = a² + 2ab + b² | (x + 5)² | x² + 10x + 25 |
| (a − b)² = a² − 2ab + b² | (x − 4)² | x² − 8x + 16 |
Rešen primer: (3x − 2)²
- Prepoznaj članove. Prvi član je 3x, drugi je 2, a između je minus.
- Kvadrat prvog člana. (3x)² = 3x × 3x = 9x².
- Dvostruki proizvod. 2 × 3x × 2 = 12x, sa znakom minus.
- Kvadrat drugog člana. 2² = 4.
- Zapiši rezultat i proveri. (3x − 2)²
= 9x² − 12x + 4. Za x = 1 polazni izraz daje 1² = 1, a rezultat 9 − 12 + 4 = 1.
Zaboravljen srednji član
- (a + b)² = a² + b²
- Proba sa a = 3 i b = 4: levo je 7² = 49, a desno 9 + 16 = 25.
Sa dvostrukim proizvodom
- (a + b)² = a² + 2ab + b²
- Proba sa a = 3 i b = 4: desno je 9 + 24 + 16 = 49.
7. Razlika kvadrata
Kada pomnožiš zbir i razliku ista dva člana, srednji proizvodi se ponište. Ostaje razlika njihovih kvadrata.
Odakle formula
(a + b)(a − b)
Formula se čita u oba smera. Sleva nadesno množiš: (x + 7)(x − 7)
Zbir kvadrata nije isto. Formula važi samo za razliku. Izraz x² + 9 ne može se na ovaj način zapisati kao proizvod.
8. Formule u računanju napamet
Formule važe i kada su a i b obični brojevi. Broj blizak okruglom broju zapiši kao zbir ili razliku, pa račun postaje lak.
| Račun | Zapis | Rezultat |
|---|---|---|
| 21² | (20 + 1)² = 400 + 40 + 1 | 441 |
| 19² | (20 − 1)² = 400 − 40 + 1 | 361 |
| 21 × 19 | (20 + 1)(20 − 1) | 399 |
Rešen primer: 52² napamet
- Rastavi broj. 52 = 50 + 2.
- Primeni kvadrat binoma. 50² + 2 × 50 × 2 + 2²
= 2500 + 200 + 4. - Saberi. 2704.
- Proveri pismeno. 52 × 52
= 52 × 50 + 52 × 2 = 2600 + 104 = 2704.
9. Ukratko
- Monom je proizvod broja i promenljivih, a polinom zbir monoma.
- Stepen polinoma je najveći stepen njegovih članova.
- Sabiraju se i oduzimaju samo slični članovi. Minus ispred zagrade menja znak svakom članu.
- Polinome množiš tako što svaki član jednog pomnožiš svakim članom drugog.
- (a + b)² = a² + 2ab + b² i (a − b)²
= a² − 2ab + b². - (a + b)(a − b)
= a² − b². - Svaki rezultat možeš da proveriš tako što umesto x staviš broj.
10. Zadaci za vežbu
- Odredi koeficijent i stepen monoma −7x³.
- Uredi polinom 2x − 5x² + 9 i odredi mu stepen.
- Saberi: (4x² − x + 3)
+ (2x² + 5x − 8). - Oduzmi: (7x² + 2x − 1)
− (3x² − 6x + 4). - Pomnoži: 3x(2x² − 4x + 1).
- Pomnoži: (x + 4)(x + 6).
- Pomnoži: (2x − 3)(x + 5).
- Kvadriraj: (x + 6)² i (2x − 5)².
- Izračunaj napamet 31², 29² i 31 × 29.
- Zapiši kao proizvod: x² − 25.
- Kvadratna bašta ima stranicu x metara. Jedna stranica se produži za 3 m, a druga skrati za 3 m. Kolika je površina nove bašte i za koliko se razlikuje od stare?
✓Rešenja11 zadataka
- Koeficijent je −7, a stepen 3.
- −5x² + 2x + 9. Najveći stepen ima član −5x², pa je stepen polinoma 2.
- 4x² + 2x² = 6x², −x + 5x = 4x, 3 − 8 = −5. Rezultat je 6x² + 4x − 5.
- 7x² + 2x − 1
− 3x² + 6x − 4 = 4x² + 8x − 5. - 3x × 2x² = 6x³, 3x × (−4x) = −12x², 3x × 1 = 3x. Rezultat je 6x³ − 12x² + 3x.
- x² + 6x + 4x + 24
= x² + 10x + 24. - 2x² + 10x − 3x − 15
= 2x² + 7x − 15. - (x + 6)²
= x² + 12x + 36. (2x − 5)² = 4x² − 20x + 25. - 31²
= (30 + 1)² = 900 + 60 + 1 = 961. 29² = (30 − 1)² = 900 − 60 + 1 = 841. 31 × 29 = (30 + 1)(30 − 1) = 900 − 1 = 899. - 25 = 5², pa je x² − 25
= (x + 5)(x − 5). - Nove stranice su x + 3 i x − 3, pa je površina (x + 3)(x − 3) = x² − 9. Nova bašta je manja za 9 m², kolika god da je stranica x.




