Jednaki delovi, različiti zapisi
1. Razlomak kao deo celine
Razlomak je broj koji opisuje jedan ili više jednakih delova celine. U ovoj lekciji učiš kako se razlomak čita i crta, kako se pretvara u drugi zapis i kako se razlomci porede.
Ako je pica podeljena na 8 jednakih parčadi, tri parčeta čine tri osmine pice. Zapisuješ 3/8.
Brojilac i imenilac
Broj ispod razlomačke crte (u zapisu 3/8 desno od kose crte) je imenilac: kaže na koliko je jednakih delova podeljena celina. Broj iznad crte je brojilac: kaže koliko takvih delova uzimaš. Imenilac ne sme biti nula, jer celinu ne možeš da podeliš na nula delova.
Važna reč je „jednakih”. Ako je pica isečena na 8 parčadi različite veličine, jedno parče nije osmina pice.
2. Razlomak kao deljenje i deo količine
Razlomak 3/8 znači i 3 : 8. Ako tri jednake pice podeliš na osam osoba, svaka dobija 3/8 pice: svaku picu iseci na osmine i podeli, pa svako dobija po jednu osminu iz svake od tri pice.
Razlomak možeš da uzmeš i od neke količine. Imenilac kaže na koliko jednakih grupa deliš količinu, a brojilac koliko grupa uzimaš.
Rešen primer: 2/3 od 24 učenika
- Podeli količinu imeniocem. 24 : 3 = 8, toliko je jedna trećina.
- Pomnoži brojiocem. 2 × 8 = 16, toliko su dve trećine.
- Proveri. Preostala trećina je 8 učenika, a 16 + 8 = 24.
3. Pravi i nepravi razlomci, mešoviti broj
Kod pravog razlomka brojilac je manji od imenioca, pa je razlomak manji od 1: na primer 3/8. Kada je brojilac jednak imeniocu ili veći od njega, razlomak je nepravi i vredi 1 ili više: 8/8 = 1, a 19/8 je više od dve cele.
Nepravi razlomak možeš da zapišeš kao mešoviti broj: ceo deo i pravi razlomak. Zapis 2 3/8 čita se „dva cela i tri osmine” i znači 2 + 3/8.
Rešen primer: 23/4 kao mešoviti broj i nazad
- Podeli brojilac imeniocem. 23 : 4 = 5, ostatak 3, jer je 5 × 4 = 20 i 23 − 20 = 3.
- Količnik je ceo deo, ostatak ide u brojilac. 23/4 = 5 3/4.
- Vrati nazad. Pet celih su 5 × 4 = 20 četvrtina, plus 3 četvrtine: 23/4.
- Proveri. Dobio si isti razlomak kao na početku.
4. Proširivanje i skraćivanje
Šest osmina i tri četvrtine predstavljaju isti deo celine. Na crtežu su dve jednake trake: obojeni deo je iste dužine.
Zašto se vrednost ne menja
Kada brojilac i imenilac pomnožiš istim brojem, na primer sa 2, svaki deo podeliš na dva manja dela. Delovi su dvostruko manji, ali ih je dvostruko više, pa je količina ista: 3/4 = 6/8. To je proširivanje. Skraćivanje je obrnut postupak: brojilac i imenilac deliš istim brojem većim od 1, pa dobijaš krupnije delove kojih je manje: 6/8 = 3/4.
Razlomak je neskrativ kada brojilac i imenilac nemaju zajednički delilac veći od 1. Najbrže ga dobiješ ako odmah deliš sa njihovim najvećim zajedničkim deliocem, koji računaš kao u lekciji NZD i NZS.
Rešen primer: skrati 18/30
- Nađi NZD brojioca i imenioca. 18 = 2 × 3² i 30 = 2 × 3 × 5, pa je NZD(18, 30) = 6.
- Podeli oba broja sa 6. 18 : 6 = 3 i 30 : 6 = 5, pa je 18/30 = 3/5.
- Proveri. 3 i 5 nemaju zajednički delilac veći od 1, a proširivanjem sa 6 dobijaš nazad 18/30.
Dodavanje istog broja
- 1/2 → (1 + 1)/(2 + 1) = 2/3
- Ali 2/3 je više od polovine: vrednost se promenila.
Množenje istim brojem
- 1/2 → (1 × 2)/(2 × 2) = 2/4
- Dve četvrtine su tačno polovina.
5. Poređenje razlomaka
Kada razlomci imaju isti imenilac, delovi su iste veličine, pa je veći razlomak sa većim brojiocem: 5/9 > 4/9. Kada imaju isti brojilac, veći je onaj sa manjim imeniocem, jer su mu delovi krupniji: 1/3 > 1/5.
U ostalim slučajevima razlomke proširi na zajednički imenilac, pa uporedi brojioce.
Rešen primer: koji je veći, 3/4 ili 5/6?
- Nađi zajednički imenilac. Najmanji broj deljiv i sa 4 i sa 6 je 12.
- Proširi oba razlomka. 3/4 = 9/12 (puta 3), a 5/6 = 10/12 (puta 2).
- Uporedi brojioce. 9 < 10, pa je 3/4 < 5/6.
- Proveri drugim putem. Do cele trake 3/4 fali 1/4, a 5/6 fali 1/6. Šestina je manja od četvrtine, pa je 5/6 bliže celini i veće.
Iste celine. Razlomke iz priče poredi samo ako se odnose na iste celine. Pola male pice može biti manje od trećine velike.
6. Razlomak na brojevnoj pravoj
Svaki razlomak ima svoje mesto na brojevnoj pravoj. Duž od 0 do 1 podeli na onoliko jednakih delova koliki je imenilac, pa od nule odbroj onoliko delova koliki je brojilac.
Razlomak 3/8 je tri osmine desno od nule. Broj 1 je isto što i 8/8. Razlomak 19/8 je između 2 i 3, tri osmine posle broja 2, baš kao što kaže mešoviti zapis 2 3/8. I ovde važi: od dva razlomka veći je onaj koji je desno.
7. Ukratko
- Razlomak opisuje jednake delove celine: imenilac kaže na koliko delova je celina podeljena, brojilac koliko delova uzimaš.
- Razlomak je i deljenje: 3/8 = 3 : 8.
- Pravi razlomak je manji od 1, nepravi je 1 ili veći i može se zapisati kao mešoviti broj.
- Proširivanje i skraćivanje ne menjaju vrednost: brojilac i imenilac množiš ili deliš istim brojem.
- Razlomke sa različitim imeniocima porediš tek kada ih svedeš na zajednički imenilac.
8. Zadaci za vežbu
- Zapiši pet od dvanaest jednakih delova.
- Pretvori 17/5 u mešoviti broj.
- Pretvori 4 2/3 u nepravi razlomak.
- Skrati 24/36 do neskrativog razlomka.
- Proširi 2/7 na imenilac 35.
- Uporedi 4/9 i 1/2.
- Poređaj od najmanjeg do najvećeg: 2/3, 3/5 i 7/10.
- Između koja dva uzastopna cela broja je razlomak 11/4 na brojevnoj pravoj?
- Odredi 3/5 od 20 klikera.
- Koliko minuta su 3/4 sata?
- Marko je pojeo 2/8 torte, a Jana 1/4 iste takve torte. Ko je pojeo više?
✓Rešenja11 zadataka
- 5/12.
- 17 : 5 = 3, ostatak 2, pa je 17/5 = 3 2/5, odnosno 3 + 2/5.
- Četiri cela su 4 × 3 = 12 trećina, plus 2 trećine: 14/3.
- NZD(24, 36) = 12. Podeli oba broja sa 12: 24/36 = 2/3.
- 35 : 7 = 5, pa brojilac i imenilac pomnoži sa 5: 2/7 = 10/35.
- 4/9 = 8/18, a 1/2 = 9/18, pa je 4/9 < 1/2.
- Zajednički imenilac je 30: 2/3 = 20/30, 3/5 = 18/30 i 7/10 = 21/30. Redosled: 3/5 < 2/3 < 7/10.
- 11 : 4 = 2, ostatak 3, pa je 11/4 = 2 3/4. Razlomak je između 2 i 3.
- 20 : 5 = 4 klikera po petini. Tri petine su 3 × 4 = 12 klikera.
- Sat ima 60 minuta. 60 : 4 = 15, a 3 × 15 = 45 minuta.
- Pojeli su jednako, jer je 2/8 = 1/4 (skrati sa 2).




