Uporedi oblik, veličinu i položaj
1. Tri pitanja o dve figure
U ovoj lekciji učiš tri načina da uporediš dve figure: simetriju, podudarnost i sličnost. Sva tri odgovaraju na ista pitanja: da li figure imaju isti oblik, da li su iste veličine i kako stoje jedna prema drugoj.
| Odnos | Oblik | Veličina | Primer |
|---|---|---|---|
| podudarne figure | isti | ista | dva lista iz iste sveske |
| slične figure | isti | može da se razlikuje | fotografija i njeno uvećanje |
| simetrične figure | isti | ista | leva i desna šaka |
Simetrične figure su podudarne, ali im je poznat i položaj: jedna je slika druge preko prave ili preko tačke.
2. Osna simetrija
Osna simetrija preslikava figuru preko prave, kao da je ta prava ogledalo. Prava se zove osa simetrije. Svaka tačka A dobija svoju sliku A′ sa druge strane ose.
Za svaku tačku i njenu sliku važe dva pravila. Duž AA′ je normalna na osu. Osa tu duž deli na dva jednaka dela, pa su A i A′ jednako udaljene od ose. Tačke koje leže na samoj osi ostaju na mestu.
Kako da nacrtaš sliku tačke
Iz tačke A povuci normalu na osu. Izmeri rastojanje od A do ose. Isto rastojanje nanesi na normalu sa druge strane ose i tu obeleži A′. Figuru preslikavaš tako što preslikaš njena temena i spojiš ih istim redom.
Rešen primer: tačka i njena slika
Tačka A je udaljena 4 cm od ose s. Koliko je udaljena od svoje slike A′?
- Nađi rastojanje slike od ose. Slika je jednako udaljena od ose kao i tačka, dakle 4 cm.
- Saberi dva rastojanja. AA′ = 4 + 4 = 8 cm.
- Proveri. Osa mora da bude na sredini duži AA′, a polovina od 8 cm jeste 4 cm.
3. Ose simetrije figura
Figura je osno simetrična ako postoji prava preko koje se preslikava sama na sebe. Presavij papir po toj pravoj: dve polovine se tačno poklope. Neke figure imaju više osa, neke nijednu.
| Figura | Broj osa | Gde su |
|---|---|---|
| jednakokraki trougao | 1 | kroz vrh i sredinu osnovice |
| jednakostranični trougao | 3 | kroz svako teme i sredinu naspramne stranice |
| pravougaonik | 2 | kroz sredine naspramnih stranica |
| kvadrat | 4 | dve kroz sredine stranica i dve dijagonale |
| krug | beskonačno mnogo | svaka prava kroz centar |
Česta greška: dijagonala pravougaonika
Dijagonala deli pravougaonik na dva jednaka trougla, pa izgleda kao osa simetrije. Nije. Kad presaviješ papir po dijagonali, uglovi se ne poklope. Dijagonala jeste osa simetrije kod kvadrata i romba, jer su im sve stranice jednake.
4. Centralna simetrija
Centralna simetrija preslikava figuru preko tačke O, centra simetrije. Slika A′ leži na pravoj AO, sa druge strane tačke O i na istom rastojanju. Centar je sredina duži AA′.
Centralna simetrija daje isti rezultat kao okretanje figure oko tačke O za 180°. Zato slika stoji naopako u odnosu na original.
Figure sa centrom simetrije
Paralelogram se preslikava sam na sebe preko tačke u kojoj mu se seku dijagonale, iako u opštem slučaju nema nijednu osu simetrije. Centar simetrije imaju i pravougaonik, kvadrat, romb i krug. Od slova ga imaju N, S i Z.
5. Podudarnost trouglova
Dve figure su podudarne ako mogu da se poklope: imaju isti oblik i istu veličinu. Podudarni trouglovi imaju jednake sve odgovarajuće stranice i sve odgovarajuće uglove.
Ne moraš da proveravaš svih šest jednakosti. Dovoljne su tri, ako su dobro izabrane. Ta pravila se zovu stavovi podudarnosti.
| Stav | Šta je jednako u oba trougla |
|---|---|
| SSS | sve tri stranice |
| SUS | dve stranice i ugao između njih |
| USU | jedna stranica i oba ugla na njoj |
Postoji i četvrti stav, SSU: dve stranice i ugao naspram veće od njih. Tri jednaka ugla nisu stav podudarnosti. Trouglovi sa istim uglovima mogu da budu različite veličine, o čemu govori sledeći deo.
Rešen primer: dijagonala pravougaonika
Dokaži da dijagonala AC deli pravougaonik ABCD na dva podudarna trougla.
- Uporedi prvi par stranica. AB = CD, jer su naspramne stranice pravougaonika jednake.
- Uporedi drugi par. BC = DA, iz istog razloga.
- Nađi treći par. Stranica AC je zajednička za oba trougla.
- Zaključi. Sve tri stranice su jednake, pa su trouglovi ABC i CDA podudarni po stavu SSS.
- Proveri drugim stavom. AB = CD, BC = DA, a uglovi kod B i D su pravi. To su dve stranice i ugao između njih, stav SUS.
6. Sličnost trouglova
Slične figure imaju isti oblik, a veličina može da im se razlikuje. Kod sličnih trouglova odgovarajući uglovi su jednaki, a odgovarajuće stranice su u istoj razmeri. Broj koji pokazuje koliko je puta jedan trougao veći od drugog zove se koeficijent sličnosti i obeležava se sa k.
Kako prepoznaješ slične trouglove
Dovoljno je da dva ugla jednog trougla budu jednaka sa dva ugla drugog. Treći ugao je tada sigurno isti, jer je zbir uglova u svakom trouglu 180°.
Rešen primer: trougao uvećan dva puta
Trougao sa stranicama 3 cm, 4 cm i 5 cm uvećaj koeficijentom k = 2. Šta se dešava sa stranicama, obimom i površinom?
- Pomnoži svaku stranicu sa k. 3 × 2 = 6 cm, 4 × 2 = 8 cm, 5 × 2 = 10 cm.
- Uporedi obime. Manji: 3 + 4 + 5 = 12 cm. Veći: 6 + 8 + 10 = 24 cm. Obim je dva puta veći.
- Uporedi površine. Trouglovi su pravougli, pa su katete osnovica i visina. Manji: 3 × 4 : 2 = 6 cm². Veći: 6 × 8 : 2 = 24 cm². Površina je četiri puta veća.
- Proveri razmere stranica. 6 : 3 = 2, 8 : 4 = 2 i 10 : 5 = 2. Sve tri razmere su iste, pa su trouglovi slični.
7. Obim raste k puta, površina k² puta
U prethodnom primeru stranice su se udvostručile, obim se udvostručio, a površina se učetvorostručila. To nije slučajno.
| Koeficijent k | Dužine i obim | Površina |
|---|---|---|
| 2 | 2 puta veći | 4 puta veća |
| 3 | 3 puta veći | 9 puta veća |
| 10 | 10 puta veći | 100 puta veća |
Obim je zbir dužina, pa raste isto kao dužine: k puta. Površina se dobija množenjem dve dužine. Kada se obe pomnože sa k, proizvod se pomnoži sa k × k = k².
Površina pomnožena sa k
- Figura površine 12 cm² uvećana je koeficijentom 3.
- 12 × 3 = 36 cm²
- Tako raste obim, a ne površina.
Površina pomnožena sa k²
- Figura površine 12 cm² uvećana je koeficijentom 3.
- k² = 3 × 3 = 9
- 12 × 9 = 108 cm²
8. Sličnost u praksi: visina iz senke
Visinu drveta ne moraš da meriš penjanjem. Sunčevi zraci padaju pod istim uglom na sve predmete u blizini. Zato predmet i njegova senka čine pravougle trouglove koji su međusobno slični.
Rešen primer: koliko je visoko drvo
Štap visok 1,5 m baca senku dugu 2 m. U isto vreme senka drveta je duga 12 m. Koliko je visoko drvo?
- Uoči slične trouglove. Oba imaju prav ugao kod tla i isti ugao pod kojim padaju zraci. Dva jednaka ugla znače da su trouglovi slični.
- Nađi koeficijent sličnosti. Senka drveta je 12 : 2 = 6 puta duža od senke štapa, pa je k = 6.
- Pomnoži visinu štapa. x = 1,5 × 6 = 9 m.
- Proveri proporcijom. Visina prema senci mora biti ista kod oba: 1,5 : 2 = 0,75 i 9 : 12 = 0,75.
Isti račun stoji iza karata i planova. Ponovi ga u lekcijama Proporcija i Razmera na karti i planu.
9. Ukratko
- Osna simetrija preslikava preko prave: duž AA′ je normalna na osu i osa je deli na pola.
- Centralna simetrija preslikava preko tačke O: centar je sredina duži AA′, a slika je okrenuta za 180°.
- Podudarne figure imaju isti oblik i veličinu. Stavovi za trouglove: SSS, SUS, USU.
- Slične figure imaju isti oblik. Za trouglove su dovoljna dva jednaka ugla.
- Kod sličnih figura dužine i obim rastu k puta, a površina k² puta.
Vrste trouglova i zbir uglova ponovi u lekciji Trouglovi.
10. Zadaci za vežbu
- Tačka je udaljena 4 cm od ose simetrije. Koliko je udaljena od svoje slike?
- Koliko osa simetrije imaju kvadrat, pravougaonik, jednakostranični trougao i krug?
- Koja od velikih štampanih slova A, H, N, S i T imaju osu simetrije, a koja centar simetrije?
- Tačka A je udaljena 3 cm od centra simetrije O. Gde se nalazi njena slika A′ i koliko je duga duž AA′?
- U trouglovima ABC i DEF važi AB = DE = 5 cm, BC = EF = 7 cm, a uglovi kod B i E imaju po 40°. Da li su trouglovi podudarni i po kom stavu?
- Da li su trouglovi sa stranicama 3, 4, 5 cm i 6, 8, 10 cm podudarni?
- Dva trougla imaju dva para jednakih uglova. Da li iz toga sledi sličnost ili podudarnost?
- Trougao sa stranicama 4 cm, 6 cm i 8 cm sličan je trouglu čija je najkraća stranica 10 cm. Nađi koeficijent sličnosti i ostale dve stranice većeg trougla.
- Površina figure je 12 cm². Kolika je površina slične figure uvećane koeficijentom 3?
- Čovek visok 1,8 m baca senku dugu 2,4 m. U isto vreme zgrada baca senku dugu 20 m. Koliko je visoka zgrada?
- Na planu razmere 1 : 100 soba je pravougaonik 5 cm sa 4 cm. Kolika je stvarna površina sobe?
✓Rešenja11 zadataka
- 8 cm. Slika je sa druge strane ose, takođe na 4 cm, pa je 4 + 4 = 8 cm.
- Kvadrat 4, pravougaonik 2, jednakostranični trougao 3, a krug beskonačno mnogo.
- Osu simetrije imaju A i T (uspravnu) i H (uspravnu i vodoravnu). Centar simetrije imaju H, N i S.
- Slika je na pravoj AO, sa druge strane tačke O, takođe na 3 cm. Duž AA′ je duga 3 + 3 = 6 cm.
- Jesu. Jednake su dve stranice i ugao između njih, pa važi stav SUS.
- Nisu, jer im stranice nisu jednake. Slični su, sa koeficijentom k = 2.
- Sledi sličnost. Za podudarnost treba još i podatak o veličini, na primer jedna jednaka stranica.
- k = 10 : 4 = 2,5. Ostale stranice su 6 × 2,5 = 15 cm i 8 × 2,5 = 20 cm.
- Površina raste k² = 9 puta: 12 × 9 = 108 cm².
- Visina prema senci kod čoveka je 1,8 : 2,4 = 0,75. Zgrada je visoka 20 × 0,75 = 15 m.
- Stvarne stranice su 5 × 100 = 500 cm i 4 × 100 = 400 cm, to jest 5 m i 4 m. Površina je 5 × 4 = 20 m². Na planu je 20 cm², a stvarna površina je 100 × 100 = 10 000 puta veća.




