Položaj, znak i računanje
1. Negativni brojevi oko nas
U ovoj lekciji upoznaješ brojeve manje od nule i učiš kako se sa njima poredi, sabira, oduzima, množi i deli. Svi ti brojevi zajedno sa nulom i prirodnim brojevima čine cele brojeve.
Negativne brojeve viđaš češće nego što misliš:
- Temperatura. Zimi termometar pokazuje −5 °C, odnosno 5 stepeni ispod nule.
- Dug. Ako imaš 200 dinara, a duguješ 500, tvoje stanje je −300 dinara.
- Nadmorska visina. Tačka 120 metara ispod nivoa mora ima visinu −120 m.
Celi brojevi
Celi brojevi su prirodni brojevi 1, 2, 3 …, nula i negativni brojevi −1, −2, −3 … Broj veći od nule je pozitivan, a broj manji od nule negativan. Nula nije ni pozitivna ni negativna.
Pozitivne brojeve pišeš bez znaka ili sa znakom plus: 7 i +7 su isti broj. Negativan broj uvek ima znak minus ispred.
2. Celi brojevi na brojevnoj pravoj
Na brojevnoj pravoj nula je u sredini, pozitivni brojevi su desno od nje, a negativni levo. Razmak između svaka dva susedna cela broja je isti.
Od dva broja veći je onaj koji je desno. Broj −2 je desno od broja −5, pa je −2 > −5. Isto kaže i termometar: −2 °C je toplije od −5 °C, a razlika je 3 stepena.
3. Suprotan broj i apsolutna vrednost
Brojevi 4 i −4 su na istom rastojanju od nule, ali sa različitih strana. Takvi brojevi su suprotni: suprotan broj broja 4 je −4, a suprotan broj broja −4 je 4. Zato je −(−4) = 4.
Apsolutna vrednost
Apsolutna vrednost broja je njegova udaljenost od nule na brojevnoj pravoj. Piše se između dve uspravne crte: |−4| = 4 i |4| = 4. Udaljenost ne može biti negativna, pa apsolutna vrednost nikad nije negativna. Jedino nula ima apsolutnu vrednost 0, a nula je suprotna samoj sebi.
Broj −4 je negativan, a njegova udaljenost od nule je 4. Položaj i udaljenost su dve različite stvari: −8 je manje od −3, ali je |−8| = 8 veće od |−3| = 3. Dug od 800 dinara je veći dug od 300 dinara, iako je stanje −800 lošije od stanja −300.
4. Poređenje celih brojeva
Sve što treba da znaš o poređenju sledi iz brojevne prave:
- svaki pozitivan broj je veći od nule, a nula je veća od svakog negativnog broja;
- od dva pozitivna broja veći je onaj sa većom apsolutnom vrednošću;
- od dva negativna broja veći je onaj sa manjom apsolutnom vrednošću, jer je bliži nuli.
Rešen primer: poređaj brojeve
Poređaj od najmanjeg do najvećeg: 4, −6, −1, 0, −10, 3.
- Izdvoj negativne brojeve. −6, −1 i −10. Najmanji je onaj najdalje od nule: −10, pa −6, pa −1.
- Dodaj nulu. Ona dolazi posle svih negativnih.
- Dodaj pozitivne. 3, pa 4.
- Zapiši niz. −10 < −6 < −1 < 0 < 3 < 4.
- Proveri. Na brojevnoj pravoj svaki sledeći broj je desno od prethodnog.
Gleda se samo cifra
- −8 > −3, jer je 8 > 3
- Ali −8 °C je hladnije od −3 °C.
Gleda se položaj
- −8 je levo od −3.
- Zato je −8 < −3.
5. Sabiranje na brojevnoj pravoj
Sabiranje zamisli kao kretanje po brojevnoj pravoj. Kreneš od prvog sabirka. Ako je drugi sabirak pozitivan, ideš udesno, a ako je negativan, ideš ulevo, onoliko koraka kolika je njegova apsolutna vrednost.
Iz kretanja po pravoj slede dva pravila koja ti štede crtanje:
Pravila za sabiranje
Isti znak: saberi apsolutne vrednosti i zadrži zajednički znak. Ideš sve vreme u istom smeru, pa se koraci sabiraju.
Različiti znaci: od veće apsolutne vrednosti oduzmi manju, a rezultat dobija znak broja sa većom apsolutnom vrednošću. Koraci u jednom smeru poništavaju deo koraka u drugom.
Zbir suprotnih brojeva je nula: 5 + (−5) = 0.
Rešen primer: (−6) + (−5) i 7 + (−12)
- Prvi zbir: znaci su isti. 6 + 5 = 11, a znak je minus: (−6) + (−5) = −11.
- Drugi zbir: znaci su različiti. 12 − 7 = 5. Veća apsolutna vrednost pripada broju −12, pa je 7 + (−12) = −5.
- Proveri na pravoj. Od 7 idi 12 koraka ulevo: posle 7 koraka si na nuli, posle još 5 na −5.
6. Oduzimanje kao dodavanje suprotnog broja
Oduzeti broj isto je što i dodati njegov suprotan broj. Zato svako oduzimanje pretvaraš u sabiranje i dalje radiš po pravilima iz prethodnog dela.
Zašto to važi
Oduzimanje je obrnuto sabiranju: razlika −5 − (−8) je broj koji treba dodati broju −8 da bi se dobilo −5. Od −8 do −5 ideš 3 koraka udesno, pa je razlika 3. Isto dobijaš i kada umesto oduzimanja broja −8 dodaš 8: −5 + 8 = 3. Provera: 3 + (−8) = −5.
Isto važi i kada oduzimaš pozitivan broj: 2 − 9 = 2 + (−9) = −7.
Rešen primer: razlika temperatura
Noću je bilo −3 °C, a u podne 6 °C. Za koliko se stepeni temperatura podigla?
- Postavi razliku. Od kasnije temperature oduzmi raniju: 6 − (−3).
- Pretvori u sabiranje. 6 − (−3) = 6 + 3 = 9.
- Vrati u priču. Temperatura se podigla za 9 stepeni.
- Proveri. Od −3 do 0 su 3 stepena, od 0 do 6 još 6: ukupno 9.
7. Množenje i deljenje: pravila znaka
Množenje pozitivnim brojem je ponovljeno sabiranje: 3 × (−2) = (−2) + (−2) + (−2) = −6. Zato je proizvod pozitivnog i negativnog broja negativan.
Zašto je proizvod dva negativna broja pozitivan? Prati niz u kome se prvi činilac smanjuje za 1:
| Proizvod | Vrednost |
|---|---|
| 3 × (−2) | −6 |
| 2 × (−2) | −4 |
| 1 × (−2) | −2 |
| 0 × (−2) | 0 |
| (−1) × (−2) | 2 |
| (−2) × (−2) | 4 |
Svaki put kada se prvi činilac smanji za 1, proizvod poraste za 2. Ako niz nastaviš preko nule, dobijaš 2, pa 4: proizvod dva negativna broja je pozitivan.
| Znaci brojeva | Znak proizvoda i količnika | Primer |
|---|---|---|
| + i + | + | 4 × 6 = 24 |
| − i − | + | (−6) × (−4) = 24 |
| + i − | − | 24 : (−6) = −4 |
| − i + | − | (−8) × 5 = −40 |
Deljenje je obrnuto množenju, pa važe ista pravila: 24 : (−6) = −4, jer je (−4) × (−6) = 24. Deljenje nulom nije definisano, a količnik dva cela broja ne mora biti ceo broj.
Rešen primer: (−2) × 5 × (−3) i (−36) : 4
- Množi redom. (−2) × 5 = −10, jer su znaci različiti.
- Nastavi. (−10) × (−3) = 30, jer su znaci isti.
- Deli. 36 : 4 = 9, a znaci su različiti, pa je (−36) : 4 = −9.
- Proveri. (−9) × 4 = −36. Za proizvod: dva negativna činioca daju pozitivan rezultat.
Prebroj minuse. Ako u proizvodu ima paran broj negativnih činilaca, rezultat je pozitivan, a ako je neparan, negativan. Više o samim računskim radnjama u lekciji Množenje i deljenje.
8. Ukratko
- Celi brojevi su negativni brojevi, nula i prirodni brojevi.
- Na brojevnoj pravoj veći broj je desno. Od dva negativna broja veći je onaj bliži nuli.
- Suprotni brojevi su podjednako udaljeni od nule sa različitih strana. Apsolutna vrednost je udaljenost od nule.
- Sabiranje: isti znaci, saberi i zadrži znak; različiti znaci, oduzmi i uzmi znak većeg po apsolutnoj vrednosti.
- Oduzimanje je dodavanje suprotnog broja.
- Množenje i deljenje: isti znaci daju plus, različiti minus.
9. Zadaci za vežbu
- Poređaj −7, 0, 2 i −3 od najmanjeg do najvećeg.
- Odredi suprotan broj od −9 i vrednost |−9|.
- Koji je broj veći, −12 ili −21? Koji ima veću apsolutnu vrednost?
- Izračunaj −9 + 4.
- Izračunaj (−7) + (−8) i −3 − 5.
- Izračunaj 6 − (−7).
- Izračunaj (−8) × 5 i (−40) : (−8).
- Izračunaj (−3) × (−4) × (−5).
- Izračunaj (−56) : (−7) i 0 : (−5).
- Ujutru je −4 °C, a do podne temperatura poraste 9 stepeni. Kolika je u podne?
- Ana ima 450 dinara i kupi knjigu od 700 dinara, a ostatak pozajmi. Koliko je njeno stanje posle kupovine? Kakvo je stanje kada zatim dobije 400 dinara?
- Ronilac je na dubini od 18 m, odnosno na −18 m. Izroni 7 m, pa zaroni još 12 m. Na kojoj je dubini sada?
✓Rešenja12 zadataka
- −7 < −3 < 0 < 2.
- I suprotan broj i apsolutna vrednost su 9.
- Veći je −12, jer je bliži nuli. Veću apsolutnu vrednost ima −21: |−21| = 21, a |−12| = 12.
- −5. Razlika apsolutnih vrednosti je 9 − 4 = 5, a veća pripada negativnom broju.
- (−7) + (−8) = −15, jer su znaci isti. −3 − 5 = −3 + (−5) = −8.
- 6 − (−7) = 6 + 7 = 13.
- (−8) × 5 = −40 zbog različitih znakova. (−40) : (−8) = 5 zbog istih znakova.
- (−3) × (−4) = 12, pa 12 × (−5) = −60. Tri negativna činioca daju negativan proizvod.
- (−56) : (−7) = 8, provera 8 × (−7) = −56. 0 : (−5) = 0, jer je 0 × (−5) = 0.
- −4 + 9 = 5, u podne je 5 °C.
- 450 − 700 = −250: Ana duguje 250 dinara. Zatim −250 + 400 = 150: ima 150 dinara.
- −18 + 7 − 12 = −11 − 12 = −23. Ronilac je na dubini od 23 m.




