Koliko delilaca ima broj?
1. Delioci jednog broja
U ovoj lekciji razvrstavaš prirodne brojeve na proste i složene, prema tome koliko delilaca imaju. Naučićeš i da svaki složen broj rastaviš na proste činioce.
Delilac broja je svaki prirodan broj kojim se taj broj deli bez ostatka. Ako ti trebaju pravila za brzu proveru, ponovi lekciju Deljivost. Evo delilaca prvih dvanaest prirodnih brojeva:
| Broj | Delioci | Koliko ih ima |
|---|---|---|
| 1 | 1 | 1 |
| 2 | 1, 2 | 2 |
| 3 | 1, 3 | 2 |
| 4 | 1, 2, 4 | 3 |
| 5 | 1, 5 | 2 |
| 6 | 1, 2, 3, 6 | 4 |
| 7 | 1, 7 | 2 |
| 8 | 1, 2, 4, 8 | 4 |
| 9 | 1, 3, 9 | 3 |
| 10 | 1, 2, 5, 10 | 4 |
| 11 | 1, 11 | 2 |
| 12 | 1, 2, 3, 4, 6, 12 | 6 |
Neki brojevi imaju tačno dva delioca, broj 1 i sebe. Drugi imaju više od dva. Samo broj 1 ima jedan jedini delilac.
Rešen primer: svi delioci broja 12
- Traži delioce u parovima. Svaki delilac ima par, broj sa kojim pomnožen daje 12: 1 × 12, 2 × 6 i 3 × 4.
- Znaj kada da staneš. Sledeći broj, 4, već je u paru sa 3. Dalje bi se parovi samo ponavljali obrnutim redom.
- Zapiši delioce po veličini. 1, 2, 3, 4, 6 i 12, ukupno šest.
- Proveri. 12 : 1 = 12, 12 : 2 = 6, 12 : 3 = 4, 12 : 4 = 3, 12 : 6 = 2 i 12 : 12 = 1. Nijedno deljenje nema ostatak.
2. Prost broj
Definicija
Prost broj je prirodan broj veći od 1 koji ima tačno dva delioca: broj 1 i samog sebe.
Najmanji prost broj je 2: njegovi delioci su 1 i 2. Slede 3, 5, 7, 11 i 13. Broj 2 je jedini paran prost broj, jer svaki veći paran broj ima još i delilac 2, pa ima bar tri delioca.
Prost broj se vidi i na kružićima. Dvanaest kružića možeš da složiš u 2 reda po 6 ili u 3 reda po 4. Sedam kružića ne možeš da složiš u više jednakih redova: ostaju samo u jednom redu.
Rešen primer: da li je 13 prost broj?
- Probaj 2. 13 je neparan, pa nije deljiv sa 2.
- Probaj 3. Zbir cifara je 1 + 3 = 4, pa 13 nije deljiv sa 3.
- Stani. Sledeći kandidat je 4, a 4 × 4 = 16 je već veće od 13. Delilac veći od 3 bi morao da ima par manji od 4, a takvog nema.
- Zaključi i proveri. Delioci broja 13 su samo 1 i 13, pa je 13 prost broj. Jedini način da ga napišeš kao proizvod je 1 × 13.
3. Složen broj i zašto 1 nije ni jedno ni drugo
Složen broj je prirodan broj veći od 1 koji nije prost: osim 1 i sebe ima još bar jedan delilac. Zato se može napisati kao proizvod dva prirodna broja manja od njega. Broj 21 je složen, jer je 21 = 3 × 7, pa su mu delioci 1, 3, 7 i 21.
Broj 1 nije ni prost ni složen
Broj 1 ima samo jedan delilac, samog sebe. Za prost broj mu fali drugi delilac, a za složen mu fali treći. Postoji i dublji razlog. Da je 1 prost broj, rastav na proste činioce više ne bi bio jedan: 6 = 2 × 3, ali i 6 = 1 × 2 × 3 = 1 × 1 × 2 × 3, i tako bez kraja. Zato se 1 izostavlja.
Svaki prirodan broj veći od 1 je ili prost ili složen. Nula u ovoj podeli ne učestvuje, jer prosti i složeni brojevi su prirodni brojevi veći od 1.
4. Eratostenovo sito do 100
Starogrčki matematičar Eratosten smislio je postupak kojim se nalaze svi prosti brojevi do nekog broja. Zove se Eratostenovo sito, jer složene brojeve „prosejava” i odbacuje.
- Ispiši brojeve. Napiši brojeve od 2 do 100. Broj 1 ne ulazi.
- Dvojka. Broj 2 je prost. Precrtaj sve njegove sadržaoce: 4, 6, 8 i tako do 100.
- Trojka. Prvi neprecrtan broj je 3, i on je prost. Precrtaj 6, 9, 12 i ostale sadržaoce broja 3.
- Petica i sedmica. Broj 4 je već precrtan. Isto uradi sa 5, pa sa 7.
- Stani kod 11. Sledeći neprecrtan broj je 11, a 11 × 11 = 121 je veće od 100. Svaki složen broj do 100 ima činilac manji od 11, pa je već precrtan.
- Proveri. Neprecrtana ostaju 25 brojeva. To su svi prosti brojevi do 100.
Prosti brojevi do 100 su: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 37, 41, 43, 47, 53, 59, 61, 67, 71, 73, 79, 83, 89 i 97.
5. Kako proveriti da li je broj prost
Za jedan broj ne moraš da praviš celo sito. Dovoljno je da probaš deljenje prostim brojevima 2, 3, 5, 7 i dalje, ali samo onim čiji kvadrat nije veći od tog broja.
Zašto je to dovoljno. Ako je broj n složen, piše se kao n = a × b, gde je a manji ili jednak činilac. Tada a × a nije veće od a × b = n. Manji činilac zato ima kvadrat koji nije veći od n, pa bi ga tvoja proba već našla. Proste brojeve probaš zato što svaki složen delilac ima i prost delilac, koji takođe deli n.
Rešen primer: da li je 97 prost broj?
- Odredi dokle probaš. 7 × 7 = 49 nije veće od 97, a 11 × 11 = 121 jeste. Probaš 2, 3, 5 i 7.
- Probaj 2, 3 i 5. 97 je neparan. Zbir cifara 9 + 7 = 16 nije deljiv sa 3. Ne završava se sa 0 ili 5.
- Probaj 7. 97 = 13 × 7 + 6, ostatak nije 0.
- Zaključi i proveri. Nijedan probni delilac ne deli 97, pa je 97 prost. To se slaže i sa sitom.
Brojevi 49 i 53
Za oba broja probaš 2, 3, 5 i 7, jer je 11 × 11 = 121 veće od njih. Broj 49 je deljiv sa 7, jer je 49 = 7 × 7, pa je složen. Broj 53 ne deli nijedan od četiri probna broja, pa je prost.
6. Rastavljanje na proste činioce
Složen broj rastavljaš na dva činioca, pa složene činioce rastavljaš dalje, sve dok ne ostanu samo prosti brojevi. Proizvod tih prostih brojeva je rastav broja na proste činioce. Ponovljene činioce kraće pišeš stepenom: 2 × 2 = 2².
Rešen primer: rastavi 84
- Podeli najmanjim prostim brojem. 84 je paran: 84 = 2 × 42.
- Nastavi sa 42. 42 je paran: 42 = 2 × 21.
- Nastavi sa 21. 21 nije paran, ali je zbir cifara 3: 21 = 3 × 7.
- Zapiši rastav. Broj 7 je prost, pa je kraj: 84 = 2 × 2 × 3 × 7 = 2² × 3 × 7.
- Proveri množenjem. 4 × 3 = 12, a 12 × 7 = 84.
Rešen primer: 360 na dva načina
- Prvi način, od desetke. 360 = 10 × 36 = (2 × 5) × (6 × 6) = 2 × 5 × 2 × 3 × 2 × 3.
- Drugi način, deljenjem sa 2 dok može. 360 = 2 × 180 = 2 × 2 × 90 = 2 × 2 × 2 × 45, a 45 = 3 × 15 = 3 × 3 × 5.
- Uporedi. Oba puta dobijaš tri dvojke, dve trojke i jednu peticu: 360 = 2³ × 3² × 5.
- Proveri. 8 × 9 = 72, a 72 × 5 = 360.
Nije slučajno što je rezultat isti. Svaki prirodan broj veći od 1 ima samo jedan rastav na proste činioce, ako ne gledaš redosled činilaca. To tvrdi osnovna teorema aritmetike.
Rastav nije završen
- 84 = 4 × 21 = 4 × 3 × 7
- Činilac 4 nije prost, jer je 4 = 2 × 2.
Svi činioci prosti
- 84 = 2 × 2 × 3 × 7 = 2² × 3 × 7
- Proveri svaki činilac: 2, 3 i 7 su prosti.
Rastav pokazuje i sve delioce broja: delilac broja 84 sme da sadrži samo činioce iz rastava 2² × 3 × 7. Zato je 84 deljiv sa 6 = 2 × 3 i sa 28 = 2² × 7, a nije deljiv sa 9 = 3², jer u rastavu ima samo jednu trojku. Na rastavu se zasniva i sledeća lekcija, NZD i NZS.
7. Ukratko
- Prost broj ima tačno dva delioca, 1 i sebe. Najmanji prost broj je 2 i jedini je paran.
- Složen broj ima više od dva delioca i može se napisati kao proizvod dva manja prirodna broja.
- Broj 1 nije ni prost ni složen, jer ima samo jedan delilac.
- Eratostenovo sito daje 25 prostih brojeva do 100. Za jedan broj probaj proste delioce čiji kvadrat nije veći od njega.
- Svaki složen broj ima jedan rastav na proste činioce: 84 = 2² × 3 × 7.
8. Zadaci za vežbu
Reši zadatke redom, pa uporedi sa rešenjima. Kod rastavljanja na kraju proveri množenjem.
- Razvrstaj brojeve 1, 2, 15 i 17 na proste, složene i one koji nisu ni jedno ni drugo.
- Napiši sve delioce broja 18. Da li je 18 prost ili složen?
- Da li je 91 prost broj?
- Da li je 89 prost broj?
- Zašto je 121 složen broj?
- Nađi sve proste brojeve između 20 i 30.
- Rastavi 90 na proste činioce.
- Rastavi 72 na proste činioce.
- Rastavi 150 na proste činioce.
- Koji broj ima rastav 2² × 3 × 5?
- Nastavnik želi da 37 učenika poređa u nekoliko jednakih redova, sa bar dva reda i bar dva učenika u redu. Da li je to moguće? A sa 36 učenika?
- Zbir dva prosta broja je 15. Koji su to brojevi?
✓Rešenja12 zadataka
- Prosti su 2 i 17, jer imaju po dva delioca. Broj 15 je složen, jer je 15 = 3 × 5. Broj 1 nije ni prost ni složen.
- Parovi su 1 × 18, 2 × 9 i 3 × 6, pa su delioci 1, 2, 3, 6, 9 i 18. Ima ih šest, pa je 18 složen.
- Nije. Probaš 2, 3, 5 i 7, jer je 11 × 11 = 121 veće od 91. Broj 7 deli 91: 91 = 7 × 13.
- Jeste. Probaš 2, 3, 5 i 7. Broj 89 je neparan, zbir cifara 17 nije deljiv sa 3, ne završava se sa 0 ili 5, a 89 = 12 × 7 + 5.
- 121 = 11 × 11, pa osim 1 i 121 ima i delilac 11.
- 23 i 29. Parni brojevi 22, 24, 26 i 28 su složeni, 21 i 27 su deljivi sa 3, a 25 sa 5.
- 90 = 2 × 45 = 2 × 3 × 15 = 2 × 3 × 3 × 5 = 2 × 3² × 5. Provera: 2 × 9 × 5 = 90.
- 72 = 8 × 9 = 2 × 2 × 2 × 3 × 3 = 2³ × 3². Provera: 8 × 9 = 72.
- 150 = 2 × 75 = 2 × 3 × 25 = 2 × 3 × 5 × 5 = 2 × 3 × 5². Provera: 6 × 25 = 150.
- 2² × 3 × 5 = 4 × 3 × 5 = 60.
- Sa 37 nije moguće, jer je 37 prost broj: može da stoji samo u jednom redu od 37 ili u 37 redova po jedan. Sa 36 jeste moguće, na primer 6 redova po 6 ili 4 reda po 9.
- Zbir dva neparna broja je paran, a 15 je neparan. Zato je jedan od brojeva paran prost broj, a to je samo 2. Drugi je 15 − 2 = 13, a 13 je prost. Rešenje: 2 i 13.




