Rešenje je ceo skup brojeva
1. Od jednačine do nejednačine
Jednačina x + 2 = 5 ima jedno rešenje, broj 3. Nejednačina x + 2 < 5 pita nešto drugo: za koje brojeve x je leva strana manja od desne? Probaj redom nekoliko brojeva.
| Broj x | Leva strana, x + 2 | Da li je manja od 5? |
|---|---|---|
| 0 | 2 | da |
| 2 | 4 | da |
| 2,9 | 4,9 | da |
| 3 | 5 | ne, jer 5 nije manje od 5 |
| 4 | 6 | ne |
Nejednačinu zadovoljava svaki broj manji od 3, a takvih brojeva ima beskonačno mnogo. Zato rešenje ne zapisuješ kao jedan broj, nego kao uslov: x < 3.
Rešenje i skup rešenja
Rešenje nejednačine je svaki broj koji, stavljen umesto nepoznate, daje tačnu nejednakost. Svi takvi brojevi zajedno čine skup rešenja. Rešiti nejednačinu znači naći ceo taj skup, a ne samo jedan broj iz njega.
U ovoj lekciji rešavaš nejednačine kao što su 3x − 4 ≤ 11 ili −2x + 3 > 7: nepoznata je pomnožena brojem, a uz nju se dodaje ili oduzima broj. To su linearne nejednačine sa jednom nepoznatom.
2. Četiri znaka i granica
Broj na kome se rešenja završavaju zove se granica. Od znaka zavisi da li je i sama granica rešenje.
| Znak | Čita se | Primer | Da li je granica rešenje? |
|---|---|---|---|
| < | manje od | x < 3 | ne |
| > | veće od | x > 3 | ne |
| ≤ | manje ili jednako | x ≤ 3 | da |
| ≥ | veće ili jednako | x ≥ 3 | da |
Znaci < i > su znaci stroge nejednakosti: broj 3 nije rešenje ni za x < 3 ni za x > 3. Kod znakova ≤ i ≥ granica jeste rešenje, jer je 3 ≤ 3 tačno.
Kako da ne pomešaš znake
Otvor znaka uvek gleda ka većem broju, a vrh ka manjem. Zato 2 < 7 i 7 > 2 govore isto. Isto važi za nepoznatu: 3 > x je isti uslov kao x < 3.
3. Skup rešenja na brojevnoj pravoj
Na brojevnoj pravoj veći broj je desno, a manji levo. Zato su rešenja nejednačine x < 3 sve tačke levo od tačke 3, a rešenja nejednačine x ≥ −4 tačka −4 i sve tačke desno od nje.
Na crtežu prazan kružić pokazuje da granica nije rešenje, a pun da jeste. Obojeni deo prave se ne završava: rešenja ima i dalje od onoga što je nacrtano.
Isto rešenje, tri zapisa
Skup rešenja možeš da zapišeš uslovom, intervalom ili crtežom.
| Uslov | Interval | Na brojevnoj pravoj |
|---|---|---|
| x < 3 | (−∞, 3) | prazan kružić na 3, obojeno ulevo |
| x ≤ 3 | (−∞, 3] | pun kružić na 3, obojeno ulevo |
| x > −4 | (−4, ∞) | prazan kružić na −4, obojeno udesno |
| x ≥ −4 | [−4, ∞) | pun kružić na −4, obojeno udesno |
Okrugla zagrada znači da granica ne pripada intervalu, a uglasta da pripada. Uz znak ∞ uvek stoji okrugla zagrada, jer beskonačnost nije broj do koga možeš da stigneš.
4. Koraci koji čuvaju znak
Nejednačinu rešavaš kao jednačinu: korak po korak je zamenjuješ jednostavnijom, koja ima isti skup rešenja, sve dok nepoznata ne ostane sama na jednoj strani. Dva koraka ne menjaju znak nejednakosti:
- obema stranama dodaš isti broj ili ga od obe strane oduzmeš,
- obe strane pomnožiš ili podeliš istim pozitivnim brojem.
Proveri na brojevima
Kreni od tačne nejednakosti 4 < 10. Dodaj 3 obema stranama: 7 < 13. Oduzmi 5 od obe strane: −1 < 5. Podeli obe strane sa 2: 2 < 5. Svaki put je manji broj ostao manji, jer su se oba broja promenila na isti način.
Rešen primer: 3x − 4 ≤ 11
- Dodaj 4 obema stranama. Dobijaš 3x ≤ 15.
- Podeli obe strane sa 3. Broj 3 je pozitivan, pa znak ostaje: x ≤ 5.
- Proveri granicu. Za x = 5 leva strana je 3 × 5 − 4 = 11, a 11 ≤ 11 je tačno.
- Proveri po jedan broj sa svake strane granice. Za x = 0 dobijaš −4 ≤ 11, što je tačno. Za x = 6 dobijaš 14 ≤ 11, što nije tačno. Rešenja su zaista sa one strane na kojoj je nula.
Rešenje je x ≤ 5, a kao interval (−∞, 5].
5. Negativan broj obrće znak
Jedno pravilo ne postoji kod jednačina: kada obe strane pomnožiš ili podeliš negativnim brojem, znak nejednakosti menja smer. Od < nastaje >, od ≤ nastaje ≥, i obrnuto.
Zašto se znak obrće
Kreni od tačne nejednakosti 2 < 5 i pomnoži obe strane sa −1. Dobijaš brojeve −2 i −5. Na brojevnoj pravoj −5 je levo od −2, pa je −5 < −2, odnosno −2 > −5. Broj koji je bio veći, posle množenja negativnim brojem postaje manji. Da bi nejednakost ostala tačna, znak mora da se okrene.
Rešen primer: −2x + 3 ≤ 11
- Oduzmi 3 od obe strane. Dobijaš −2x ≤ 8.
- Podeli obe strane sa −2 i obrni znak. Od ≤ nastaje ≥, pa je x ≥ −4.
- Proveri granicu. Za x = −4 leva strana je −2 × (−4) + 3 = 11, a 11 ≤ 11 je tačno.
- Proveri po jedan broj sa svake strane granice. Za x = 0 dobijaš 3 ≤ 11, što je tačno. Za x = −5 dobijaš 13 ≤ 11, što nije tačno.
Rešenje je x ≥ −4, a kao interval [−4, ∞).
Isti zadatak bez deljenja negativnim brojem. U −2x + 3 ≤ 11 dodaj 2x obema stranama: 3 ≤ 11 + 2x. Oduzmi 11: −8 ≤ 2x. Podeli sa 2: −4 ≤ x. To je isti uslov kao x ≥ −4. Ako nisi siguran u obrtanje znaka, ovim putem možeš da proveriš rezultat.
Zaboravljeno obrtanje
- −4x > 12
- x > −3
- Proba sa x = 0: −4 × 0 = 0, a 0 > 12 nije tačno.
Znak je obrnut
- −4x > 12
- x < −3
- Proba sa x = −4: −4 × (−4) = 16, a 16 > 12 je tačno.
6. Nepoznata na obe strane i zagrade
Kada se nepoznata javlja na obe strane, prvo sve članove sa x prebaci na jednu stranu, a brojeve na drugu. Zagrade ukloni pre toga.
Rešen primer: 5x − 7 > 2x + 8
- Oduzmi 2x od obe strane. Dobijaš 3x − 7 > 8.
- Dodaj 7 obema stranama. Dobijaš 3x > 15.
- Podeli obe strane sa 3. Znak ostaje: x > 5.
- Proveri. Za x = 6 dobijaš 23 > 20, što je tačno. Za granicu x = 5 dobijaš 18 > 18, što nije tačno, pa 5 nije rešenje.
Rešen primer: 2(x − 3) ≤ 5x + 6
- Ukloni zagradu. Pomnoži 2 sa oba člana u zagradi: 2x − 6 ≤ 5x + 6.
- Oduzmi 5x od obe strane. Dobijaš −3x − 6 ≤ 6.
- Dodaj 6 obema stranama. Dobijaš −3x ≤ 12.
- Podeli obe strane sa −3 i obrni znak. Dobijaš x ≥ −4.
- Proveri. Za x = −4 leva strana je 2 × (−7) = −14, a desna 5 × (−4) + 6 = −14, pa je −14 ≤ −14 tačno. Za x = 0 dobijaš −6 ≤ 6, što je tačno.
Kada nepoznata nestane
U nejednačini x + 2 < x + 5 oduzmi x od obe strane. Ostaje 2 < 5, što je tačno bez obzira na x. Tada je svaki broj rešenje.
U nejednačini x + 5 < x + 2 ostaje 5 < 2, što nije tačno ni za jedan x. Tada nejednačina nema rešenja.
7. Od priče do nejednačine
U zadatku sa tekstom znak biraš prema rečima koje opisuju uslov.
| U tekstu piše | Znak | Primer |
|---|---|---|
| najviše, ne više od, do | ≤ | najviše 700 dinara: trošak ≤ 700 |
| najmanje, bar, ne manje od | ≥ | najmanje 12 poena: poeni ≥ 12 |
| manje od, ispod | < | ispod 30 stepeni: temperatura < 30 |
| više od, preko | > | više od 5 kilometara: put > 5 |
Rešen primer: ulaznice
Imaš 700 dinara, a jedna ulaznica košta 120 dinara. Koliko najviše ulaznica možeš da kupiš?
- Odredi nepoznatu. Neka je n broj ulaznica.
- Sastavi nejednačinu. Trošak je 120n i sme da bude najviše 700: 120n ≤ 700.
- Reši je. Podeli obe strane sa 120: n ≤ 5,83…
- Vrati rešenje u priču. Broj ulaznica je ceo broj, pa je najviše 5.
- Proveri. Pet ulaznica košta 600 dinara, što je ≤ 700. Šest košta 720 dinara, što je više od 700.
Proveri kakav broj tražiš
Nejednačina daje sve brojeve koji zadovoljavaju uslov. Priča često traži samo neke od njih: broj ulaznica je ceo i nije negativan, a dužina mora biti pozitivna. Od svih rešenja zato na kraju uzmi samo ona koja u priči imaju smisla.
8. Ukratko
- Rešenje nejednačine je ceo skup brojeva. Zapisuješ ga uslovom, intervalom ili na brojevnoj pravoj.
- Kod < i > granica nije rešenje (prazan kružić, okrugla zagrada). Kod ≤ i ≥ jeste (pun kružić, uglasta zagrada).
- Dodavanje i oduzimanje istog broja, kao i množenje i deljenje pozitivnim brojem, ne menjaju znak.
- Množenje i deljenje negativnim brojem obrće znak.
- Na kraju proveri granicu i po jedan broj sa svake njene strane.
9. Zadaci za vežbu
- Da li je broj 4 rešenje nejednačine 2x − 1 < 7? A broj 3?
- Opiši kako na brojevnoj pravoj izgleda skup rešenja x > −2.
- Reši x − 6 > 2.
- Reši −4x > 12.
- Reši 4x + 5 ≥ 21 i zapiši rešenje kao interval.
- Reši 7 − 2x < 1.
- Reši 3(x + 2) > 5x − 4.
- Reši 2x + 1 ≤ 2x + 4.
- Polazak taksija košta 250 dinara, a svaki kilometar 90 dinara. Koliko najviše celih kilometara možeš da pređeš sa 900 dinara?
- Zbir nekog broja i njegove dvostruke vrednosti manji je od 27. Koji je najveći ceo broj za koji to važi?
✓Rešenja10 zadataka
- Broj 4 nije rešenje: 2 × 4 − 1 = 7, a 7 < 7 nije tačno. Broj 3 jeste: 2 × 3 − 1 = 5, a 5 < 7 je tačno.
- Prazan kružić na −2 i obojen deo prave desno od njega. Kao interval: (−2, ∞).
- Dodaj 6 obema stranama: x > 8.
- Podeli sa −4 i obrni znak: x < −3.
- Oduzmi 5: 4x ≥ 16. Podeli sa 4: x ≥ 4. Interval je [4, ∞).
- Oduzmi 7: −2x < −6. Podeli sa −2 i obrni znak: x > 3.
- Ukloni zagradu: 3x + 6 > 5x − 4. Oduzmi 5x i oduzmi 6: −2x > −10. Podeli sa −2 i obrni znak: x < 5.
- Oduzmi 2x od obe strane: 1 ≤ 4. To je uvek tačno, pa je svaki broj rešenje.
- 250 + 90k ≤ 900, pa je 90k ≤ 650 i k ≤ 7,22… Najviše 7 kilometara: to košta 250 + 630 = 880 dinara, a 8 kilometara bi koštalo 970.
- x + 2x < 27, pa je 3x < 27 i x < 9. Najveći ceo broj manji od 9 je 8.




