Svaka tačka ima adresu, svaka zavisnost svoju pravu
1. Koordinatni sistem u ravni
Koordinatni sistem omogućava da položaj svake tačke u ravni zapišeš sa dva broja. U ovoj lekciji učiš kako se tačke ucrtavaju i čitaju, a zatim kako se zavisnost dve veličine crta kao prava: to je grafik linearne funkcije.
Koordinatni sistem čine dve brojevne prave koje se seku pod pravim uglom. Vodoravna je x-osa, a uspravna y-osa. Tačka u kojoj se seku zove se koordinatni početak i obeležava se slovom O. Po matematičaru Reneu Dekartu, sistem se zove Dekartov koordinatni sistem.
Svaka tačka ima dve koordinate, zapisane u zagradi: A(3, 2). Prvi broj je koordinata x i kaže koliko je tačka udaljena od y-ose, udesno ili ulevo. Drugi broj je koordinata y i kaže koliko je tačka iznad ili ispod x-ose.
Rešen primer: ucrtaj tačku B(−2, 3)
- Kreni iz koordinatnog početka. To je tačka O(0, 0).
- Pomeri se po x-osi. Koordinata x je −2, pa ideš 2 koraka ulevo.
- Pomeri se uspravno. Koordinata y je 3, pa odatle ideš 3 koraka nagore.
- Proveri. Tačka je levo od y-ose i iznad x-ose, kao na crtežu.
Zamenjene koordinate
- Tačka A(3, 2) ucrtana 2 koraka udesno i 3 nagore.
- To je druga tačka, (2, 3).
Prvo x, pa y
- Tačka A(3, 2) ucrtana 3 koraka udesno i 2 nagore.
- Redosled u zagradi je uvek (x, y).
2. Četiri kvadranta i tačke na osama
Ose dele ravan na četiri dela, kvadrante. Obeleženi su rimskim brojevima kao na crtežu. U kom je kvadrantu tačka, vidiš po znacima njenih koordinata.
| Kvadrant | Koordinata x | Koordinata y | Primer |
|---|---|---|---|
| I | pozitivna | pozitivna | A(3, 2) |
| II | negativna | pozitivna | B(−2, 3) |
| III | negativna | negativna | C(−4, −2) |
| IV | pozitivna | negativna | D(2, −3) |
Tačke na osama
Tačka kojoj je y jednako nuli leži na x-osi, na primer (4, 0). Tačka kojoj je x jednako nuli leži na y-osi, na primer (0, −3). Takve tačke ne pripadaju nijednom kvadrantu.
3. Zavisnost dve veličine i tabela vrednosti
Mnoge veličine zavise jedna od druge. Ako jedna sveska košta 60 dinara, iznos koji plaćaš zavisi od broja svezaka. Broj svezaka obeleži sa x, a iznos sa y. Tada je y = 60x.
| Broj svezaka, x | Račun | Iznos u dinarima, y |
|---|---|---|
| 1 | 60 × 1 | 60 |
| 2 | 60 × 2 | 120 |
| 3 | 60 × 3 | 180 |
| 4 | 60 × 4 | 240 |
Funkcija
Pravilo po kome svakoj vrednosti x pripada jedna vrednost y zove se funkcija. Veličina x je nezavisna: nju biraš. Veličina y je zavisna: nju računaš po pravilu. Tabela vrednosti pokazuje nekoliko parova koji idu zajedno, a svaki par možeš da ucrtaš kao tačku (x, y).
4. Linearna funkcija y = kx + n
Linearna funkcija je funkcija oblika y = kx + n, gde su k i n brojevi. Vrednost y dobijaš tako što x pomnožiš brojem k, pa dodaš broj n. Ime je dobila po tome što je njen grafik prava linija.
| Funkcija | k | n |
|---|---|---|
| y = 2x − 1 | 2 | −1 |
| y = −x + 2 | −1 | 2 |
| y = 90x + 250 | 90 | 250 |
| y = 60x | 60 | 0 |
Pazi na znak. Znak ispred broja pripada tom broju. U funkciji y = 2x − 1 broj n je −1, a ne 1. U funkciji y = −x + 2 broj k je −1, jer −x znači −1 × x.
5. Crtanje grafika linearne funkcije
Grafik funkcije čine sve tačke (x, y) koje zadovoljavaju njeno pravilo. Kod linearne funkcije te tačke leže na jednoj pravoj, pa su za crtanje dovoljne dve tačke. Treću izračunaj radi provere: ako ne leži na istoj pravoj, negde je greška u računu.
Rešen primer: grafik funkcije y = 2x − 1
- Izaberi nekoliko vrednosti x. Zgodne su male i cele: −1, 0, 1, 2 i 3.
- Izračunaj y za svaku. Za x = −1 je y = −3. Za x = 0 je y = −1. Za x = 1 je y = 1. Za x = 2 je y = 3. Za x = 3 je y = 5.
- Ucrtaj tačke. (−1, −3), (0, −1), (1, 1), (2, 3) i (3, 5).
- Povuci pravu kroz njih. Sve tačke leže na istoj pravoj, što potvrđuje račun.
Rešen primer: grafik funkcije y = −x + 2
- Napravi tabelu. Za x = −2 je y = 4. Za x = 0 je y = 2. Za x = 2 je y = 0. Za x = 4 je y = −2.
- Ucrtaj tačke. (−2, 4), (0, 2), (2, 0) i (4, −2).
- Povuci pravu. Kako x raste, y se smanjuje, pa prava ide nadole.
6. Šta govore brojevi k i n
Iz zapisa funkcije možeš da pročitaš kako joj grafik izgleda i pre nego što ga nacrtaš.
Broj n: gde prava seče y-osu
Za x = 0 je y = k × 0 + n = n. Zato grafik uvek prolazi kroz tačku (0, n). Prava y = 2x − 1 seče y-osu u tački (0, −1), a prava y = −x + 2 u tački (0, 2).
Broj k: nagib prave
Broj k kaže za koliko se promeni y kada x poraste za 1. Kod y = 2x − 1 svaki korak udesno diže pravu za 2. Kod y = −x + 2 svaki korak udesno spušta pravu za 1. Što je k dalje od nule, prava je strmija.
| Broj k | Grafik | Primer |
|---|---|---|
| pozitivan | prava raste | y = 2x − 1 |
| negativan | prava opada | y = −x + 2 |
| nula | vodoravna prava | y = 3 |
Zamenjeni k i n
- y = 3x + 2
- „Prava seče y-osu u tački (0, 3).”
n je sabirak bez x
- y = 3x + 2
- Prava seče y-osu u tački (0, 2), a nagib joj je 3.
7. Nula funkcije
Nula funkcije je vrednost x za koju je y = 0. Na grafiku je to mesto gde prava seče x-osu. Na crtežu prava y = −x + 2 seče x-osu u tački (2, 0), pa je njena nula x = 2.
Rešen primer: nula funkcije y = 3x − 6
- Stavi nulu umesto y. 0 = 3x − 6.
- Reši jednačinu. 3x = 6, pa je x = 2.
- Proveri. 3 × 2 − 6 = 0. Grafik seče x-osu u tački (2, 0).
Traženje nule je rešavanje jednačine, kao u lekciji Linearne jednačine.
8. Direktna proporcionalnost kao linearna funkcija
Kada je n = 0, funkcija glasi y = kx. Njen grafik prolazi kroz koordinatni početak, jer je za x = 0 i y = 0. Takva je funkcija y = 60x iz primera sa sveskama: nula svezaka košta nula dinara, a dva puta više svezaka košta dva puta više.
To je direktna proporcionalnost, a broj k je njen koeficijent. Kada postoji i sabirak n, veličine više nisu direktno proporcionalne: dva puta duža vožnja taksijem ne košta dva puta više, jer se polazak plaća samo jednom.
9. Linearna funkcija u životu: cena taksija
Polazak taksija košta 250 dinara, a svaki kilometar 90 dinara. Ako pređeš x kilometara, cena y u dinarima je y = 90x + 250. Broj n = 250 plaćaš i kada se ne pomeriš, a broj k = 90 je cena svakog novog kilometra.
| Kilometri, x | Račun | Cena u dinarima, y |
|---|---|---|
| 0 | 90 × 0 + 250 | 250 |
| 2 | 90 × 2 + 250 | 430 |
| 5 | 90 × 5 + 250 | 700 |
| 10 | 90 × 10 + 250 | 1150 |
Rešen primer: koliko daleko možeš sa 900 dinara
- Stavi 900 umesto y. 900 = 90x + 250.
- Oduzmi 250 od obe strane. 650 = 90x.
- Podeli sa 90. x = 7,22…, dakle nešto više od 7 kilometara.
- Proveri na celim kilometrima. Sedam kilometara košta 90 × 7 + 250 = 880 dinara, a osam 90 × 8 + 250 = 970 dinara. Sa 900 dinara možeš da pređeš 7 celih kilometara.
Čitanje sa grafika
Od broja 5 na x-osi idi uspravno do prave, pa vodoravno do y-ose: tu piše 700. Isto radi i obrnuto: od cene na y-osi ideš vodoravno do prave, pa nadole do x-ose. Kada dve prave nacrtaš u istom sistemu, tačka u kojoj se seku pripada obema. Time se bavi lekcija Sistemi linearnih jednačina.
10. Ukratko
- Tačka ima koordinate (x, y): prvo vodoravno, pa uspravno.
- Ose dele ravan na četiri kvadranta, a kvadrant prepoznaješ po znacima koordinata.
- Linearna funkcija ima oblik y = kx + n i njen grafik je prava.
- Broj n je mesto gde prava seče y-osu: tačka (0, n).
- Broj k je nagib: za pozitivno k prava raste, za negativno opada.
- Nula funkcije je x za koje je y = 0. Tu prava seče x-osu.
- Za n = 0 dobijaš direktnu proporcionalnost y = kx.
11. Zadaci za vežbu
- U kom kvadrantu se nalaze tačke P(−3, 5), Q(4, −1) i R(−2, −6)?
- Gde leži tačka (0, 4), a gde tačka (−5, 0)?
- Popuni tabelu vrednosti funkcije y = 3x − 2 za x = −1, 0, 1 i 2.
- Odredi k i n funkcije y = −4x + 7. Da li njen grafik raste ili opada?
- Da li tačke (2, 5) i (3, 8) pripadaju grafiku funkcije y = 2x + 1?
- U kojoj tački grafik funkcije y = 5x − 10 seče y-osu, a u kojoj x-osu?
- Napiši linearnu funkciju čiji grafik seče y-osu u tački (0, 3), a y poraste za 2 kada x poraste za 1.
- Koja od funkcija y = 4x, y = 4x + 1 i y = x − 4 opisuje direktnu proporcionalnost?
- U bazenu ima 200 litara vode. Crevo dosipa 50 litara u minutu. Napiši funkciju koja daje količinu vode y posle x minuta. Koliko vode ima posle 8 minuta i posle koliko minuta će je biti 1000 litara?
- Prvi taksi naplaćuje polazak 250 dinara i 90 dinara po kilometru, a drugi polazak 150 dinara i 110 dinara po kilometru. Za koliko kilometara oba koštaju isto? Koji je povoljniji za 3 kilometra?
✓Rešenja10 zadataka
- P je u II kvadrantu (x negativno, y pozitivno), Q u IV (x pozitivno, y negativno), a R u III (obe negativne).
- Tačka (0, 4) leži na y-osi, jer joj je x jednako nuli. Tačka (−5, 0) leži na x-osi, jer joj je y jednako nuli.
- Za x = −1 je y = −5. Za x = 0 je y = −2. Za x = 1 je y = 1. Za x = 2 je y = 4.
- k = −4 i n = 7. Grafik opada, jer je k negativno.
- Za x = 2 je y = 2 × 2 + 1 = 5, pa tačka (2, 5) pripada grafiku. Za x = 3 je y = 2 × 3 + 1 = 7, a ne 8, pa tačka (3, 8) ne pripada.
- Y-osu seče u tački (0, −10), jer je n = −10. Za x-osu reši 0 = 5x − 10: x = 2, pa je tačka (2, 0).
- Presek sa y-osom daje n = 3, a porast za 2 daje k = 2. Funkcija je y = 2x + 3.
- Funkcija y = 4x, jer nema sabirak n i njen grafik prolazi kroz koordinatni početak.
- y = 50x + 200. Posle 8 minuta ima 50 × 8 + 200 = 600 litara. Za 1000 litara: 1000 = 50x + 200, pa je 50x = 800 i x = 16 minuta.
- 90x + 250 = 110x + 150. Oduzmi 90x i 150: 100 = 20x, pa je x = 5. Za 5 kilometara oba koštaju 700 dinara. Za 3 kilometra prvi košta 90 × 3 + 250 = 520, a drugi 110 × 3 + 150 = 480 dinara, pa je drugi povoljniji.




