Od nacrtane dužine do stvarnog rastojanja
1. Šta znači razmera 1 : 40 000
Karta i plan su umanjene slike stvarnog prostora, a razmera kaže koliko puta su umanjene. U ovoj lekciji računaš stvarna rastojanja sa karte, crtaš plan po stvarnim merama i određuješ razmeru iz dve poznate dužine.
Razmera karte poredi dužinu na karti sa odgovarajućom dužinom u prirodi. Na karti u razmeri 1 : 40 000 jedan centimetar na papiru predstavlja 40 000 centimetara u prirodi, odnosno 400 metara.
Prvi broj razmere se odnosi na kartu, a drugi na prirodu. Oba broja su u istoj jedinici, pa jedinicu biraš sam: 1 cm na karti je 40 000 cm u prirodi, a 1 mm na karti je 40 000 mm, odnosno 40 m u prirodi.
Krupnija i sitnija razmera
Od dve razmere krupnija je ona sa manjim drugim brojem. Na karti 1 : 25 000 ista ulica je duža nego na karti 1 : 50 000, pa se na njoj vidi više pojedinosti. Karta 1 : 50 000 je sitnija, ali na isti papir stane veći kraj.
2. Pretvaranje jedinica dužine
Na karti meriš u centimetrima, a stvarna rastojanja izražavaš u metrima ili kilometrima. Zato je pretvaranje jedinica pola posla.
| Pretvaranje | Računaš | Primer |
|---|---|---|
| cm u m | deliš sa 100 | 2600 cm = 26 m |
| m u km | deliš sa 1000 | 2600 m = 2,6 km |
| cm u km | deliš sa 100 000 | 260 000 cm = 2,6 km |
| m u cm | množiš sa 100 | 4,8 m = 480 cm |
Zgodno je da za svaku kartu jednom izračunaš koliko vredi jedan centimetar. Drugi broj razmere podeli sa 100 i dobijaš metre.
| Razmera karte | 1 cm na karti je u prirodi |
|---|---|
| 1 : 25 000 | 250 m |
| 1 : 40 000 | 400 m |
| 1 : 50 000 | 500 m |
| 1 : 100 000 | 1000 m = 1 km |
Uskladi jedinice pre računa
Razmera poredi samo dužine zapisane u istoj jedinici. Dužine 100 cm i 1 m su jednake, iako su brojevi 100 i 1 različiti: kada bi poredio same brojeve, dobio bi pogrešnu razmeru 100 : 1 umesto 1 : 1. Pre deljenja ili množenja zato obe dužine zapiši u istoj jedinici, najčešće u centimetrima.
3. Sa karte u prirodu
Kada znaš dužinu na karti, stvarnu dužinu dobijaš tako što izmerenu dužinu pomnožiš drugim brojem razmere. Rezultat je u istoj jedinici u kojoj si merio, pa ga zatim pretvoriš u metre ili kilometre.
Rešen primer: 6,5 cm na karti 1 : 40 000
- Pomnoži dužinu na karti. 6,5 × 40 000 = 260 000, dakle 260 000 cm u prirodi.
- Pretvori u metre. 260 000 : 100 = 2600 m.
- Pretvori u kilometre. 2600 : 1000 = 2,6 km.
- Proveri preko jednog centimetra. Jedan centimetar vredi 400 m, pa 6,5 cm vredi 6,5 × 400 = 2600 m.
Rešen primer: 7,2 cm na karti 1 : 50 000
- Nađi vrednost jednog centimetra. 50 000 cm = 500 m.
- Pomnoži. 7,2 × 500 = 3600 m.
- Pretvori u kilometre. 3600 m = 3,6 km.
- Proveri. 7,2 × 50 000 = 360 000 cm, a 360 000 : 100 000 = 3,6 km.
Vazdušna linija i put. Ravna linija na karti meri rastojanje između dve tačke. Put ili staza su obično krivudavi i duži, pa za njihovu dužinu prati njihov tok, na primer koncem koji posle ispraviš i izmeriš.
4. Iz prirode na plan
Plan je crtež manjeg prostora, stana, sobe ili dvorišta. Za plan u razmeri 1 : n stvarnu dužinu podeli sa n. Prvo je pretvori u jedinicu u kojoj želiš nacrtanu dužinu, najčešće u centimetre.
Rešen primer: zid od 4,8 m na planu 1 : 60
- Pretvori stvarnu dužinu u centimetre. 4,8 m = 480 cm.
- Podeli drugim brojem razmere. 480 : 60 = 8, dakle 8 cm na planu.
- Proveri. 8 × 60 = 480 cm = 4,8 m.
Rešen primer: soba 5 m × 4 m na planu 1 : 100
- Pretvori mere u centimetre. 5 m = 500 cm i 4 m = 400 cm.
- Podeli sa 100. Na planu je soba 5 cm duga i 4 cm široka.
- Nacrtaj i vrata. Vrata su široka 90 cm, a 90 : 100 = 0,9 cm, odnosno 9 mm na planu.
- Proveri. 5 cm × 100 = 500 cm = 5 m.
Površina se ne umanjuje isto kao dužina
Na planu 1 : 100 soba zauzima 5 cm × 4 cm = 20 cm², a stvarna soba ima 20 m². Kvadratni metar ima 100 × 100 = 10 000 kvadratnih centimetara, pa je površina na planu 10 000 puta manja, a ne 100 puta. Svaka od dve stranice je umanjena 100 puta.
5. Razmernik: razmera nacrtana na karti
Razmera na karti često nije napisana brojevima, nego je nacrtana kao duž sa podeocima. Takav grafički prikaz razmere zove se razmernik. Uz svaki podeok piše koliko on vredi u prirodi.
Šestarom ili trakom papira uzmeš rastojanje sa karte i prisloniš ga uz razmernik. Ako se rastojanje poklopi sa tri podeoka, u prirodi je 3 × 400 = 1200 m.
Kada se karta uveća ili umanji
Ako kartu fotokopiraš uvećanu ili je gledaš na ekranu, razmernik se uveća zajedno sa njom i i dalje pokazuje tačno. Napisana razmera, na primer 1 : 40 000, tada više ne važi, jer se odnosila na kartu u njenoj prvobitnoj veličini.
6. Kako se određuje razmera iz dve dužine
Ako znaš dužinu na crtežu i odgovarajuću stvarnu dužinu, razmeru dobijaš u tri koraka: izrazi obe dužine u istoj jedinici, napiši ih kao razmeru, pa oba člana podeli dužinom sa crteža da prvi član postane 1.
Rešen primer: crtež dvorišta
Na crtežu dvorišta duž od 5 cm predstavlja ogradu dugu 75 m. U kojoj je razmeri crtež?
- Izrazi obe dužine u centimetrima. 75 m = 7500 cm.
- Napiši razmeru. 5 : 7500.
- Podeli oba člana sa 5. 5 : 7500 = 1 : 1500.
- Proveri. 5 × 1500 = 7500 cm = 75 m.
Rešen primer: 8 cm na karti je 2 km
- Izrazi obe dužine u centimetrima. 2 km = 2000 m = 200 000 cm.
- Podeli oba člana sa 8. 8 : 200 000 = 1 : 25 000.
- Proveri. Na karti 1 : 25 000 jedan centimetar je 250 m, a 8 × 250 = 2000 m = 2 km.
Različite jedinice
- 5 cm na crtežu je 75 m
- 5 : 75 = 1 : 15
- Po toj razmeri 5 cm bi bilo samo 75 cm, a ne 75 m.
Iste jedinice
- 75 m = 7500 cm
- 5 : 7500 = 1 : 1500
- Provera: 5 × 1500 = 7500 cm = 75 m.
7. Uvećanje: razmera 5 : 1
Sitne predmete, kao delove mašine ili insekte, crtamo veće nego što jesu. Tada je prvi broj razmere veći: razmera 5 : 1 znači da je svaka dužina na crtežu pet puta veća od stvarne.
Pravilo je isto kao kod karte, samo u obrnutom smeru. Sa crteža na stvarnu dužinu deliš sa 5, a sa stvarne dužine na crtež množiš sa 5: pločica od 4 mm × 6 mm na crtežu ima 20 mm × 30 mm.
Rešen primer: insekt na crtežu 5 : 1
- Zapiši šta znaš. Na crtežu u razmeri 5 : 1 insekt je dug 3,5 cm.
- Podeli sa 5. 3,5 : 5 = 0,7 cm.
- Pretvori u milimetre. 0,7 cm = 7 mm.
- Proveri. 7 mm × 5 = 35 mm = 3,5 cm.
8. Ukratko
- Razmera 1 : n znači da je svaka dužina u prirodi n puta veća nego na karti ili planu.
- Sa karte u prirodu: množiš sa n. Iz prirode na plan: deliš sa n.
- Pre računa obe dužine zapiši u istoj jedinici, najčešće u centimetrima.
- Razmeru iz dve dužine dobijaš kada oba člana podeliš dužinom sa crteža.
- Razmernik je razmera nacrtana kao duž sa podeocima i ostaje tačan i kada se karta uveća.
- Kod uvećanja, na primer 5 : 1, crtež je veći od predmeta.
Kako se razmera skraćuje i proširuje, ponovi u lekciji Razmera.
9. Zadaci za vežbu
- Koliko u prirodi predstavlja 4 cm na karti 1 : 25 000?
- Koliko je na planu 1 : 200 dugačak zid od 18 m?
- Na karti 3 cm predstavlja 1,2 km. Odredi razmeru.
- Isto rastojanje je na karti A dugo 4 cm, a na karti B 2 cm. Koji prikaz je krupniji?
- Za plan terena 1 : 500 odredi nacrtane stranice terena 30 m × 45 m.
- Koliko metara u prirodi predstavlja 1 cm na karti 1 : 75 000?
- Na karti 1 : 50 000 rastojanje između dva sela je 9,4 cm. Koliko je to kilometara?
- Na planu stana 1 : 100 kuhinja je 3,2 cm duga i 2,5 cm široka. Kolike su njene stvarne mere i površina?
- Biciklista je prešao 12 km pravim putem. Koliko je dug taj put na karti 1 : 200 000?
- Na razmerniku karte podeok od 2 cm označen je sa 1 km. Kolika je brojna razmera karte?
- Na crtežu u razmeri 10 : 1 mrav je dug 6 cm. Koliko je dug stvarni mrav?
✓Rešenja11 zadataka
- 4 × 25 000 = 100 000 cm = 1000 m = 1 km.
- 18 m = 1800 cm, a 1800 : 200 = 9 cm.
- 1,2 km = 120 000 cm. Razmera je 3 : 120 000, a posle deljenja oba člana sa 3 dobijaš 1 : 40 000.
- Karta A. Isto stvarno rastojanje na njoj je dvostruko duže, pa je njena razmera krupnija.
- 30 m = 3000 cm, a 3000 : 500 = 6 cm. 45 m = 4500 cm, a 4500 : 500 = 9 cm. Na planu je teren 6 cm × 9 cm.
- 75 000 cm : 100 = 750 m.
- 9,4 × 50 000 = 470 000 cm = 4700 m = 4,7 km. Kraće: 1 cm je 500 m, pa 9,4 × 500 = 4700 m.
- Na planu 1 : 100 jedan centimetar je jedan metar, pa je kuhinja 3,2 m × 2,5 m. Površina je 3,2 × 2,5 = 8 m².
- 12 km = 1 200 000 cm, a 1 200 000 : 200 000 = 6 cm.
- 1 km = 100 000 cm. Razmera je 2 : 100 000, a posle deljenja sa 2 dobijaš 1 : 50 000.
- Na crtežu je mrav 10 puta veći, pa je stvarno dug 6 : 10 = 0,6 cm, odnosno 6 mm.




