Učitava se...

Matematika

Matematički pojmovi, pravila i postupci objašnjeni kroz primere. Teme za učenje, razumevanje i obnavljanje znanja

Prirodni brojevi: zapis, mesna vrednost i poređenje

Koliko nečega ima?

U jednoj kutiji su 24 bojice, a u drugoj 18. Brojevi nam pomažu da prebrojimo predmete, uporedimo količine i zapišemo rezultat. Lekcija ispod vodi od zapisa broja do samostalnih zadataka.
24
Bojice u prvoj kutiji
18
Bojica u drugoj kutiji

Ista cifra, druga vrednost

U broju 347 cifra 3 vredi 300, jer stoji na mestu stotina. U broju 73 ona vredi 3. Zato pri čitanju broja posmatramo i cifru i mesto na kome se nalazi.
10
Cifara za zapis brojeva
347
300 + 40 + 7

Koji broj je veći?

Brojeve sa različitim brojem cifara upoređujemo po dužini zapisa, ako nemaju početne nule. Kada imaju isti broj cifara, krećemo sleva i tražimo prvo mesto na kome se razlikuju.
472
Veće od 427
427
Manje od 472

Zapiši, uporedi, proveri

U zadacima ćeš rastavljati brojeve po mesnim vrednostima, koristiti znake poređenja i određivati prethodnika i sledbenika. Prvo pokušaj samostalno, a zatim otvori rešenja na kraju lekcije.
10
Vežbi za tebe
+1
Do sledećeg broja

Od brojanja do poređenja

1. Šta su prirodni brojevi

Prirodni brojevi su brojevi kojima brojiš: 1, 2, 3, 4, 5 i tako dalje. U ovoj lekciji učiš kako se zapisuju, kako se čitaju veliki brojevi i kako se dva broja porede.

U jednoj kutiji su 24 bojice, a u drugoj 18. Brojevi 24 i 18 govore koliko bojica ima u svakoj kutiji, pa odmah vidiš i da ih je u prvoj više. Ako je kutija prazna, broj bojica u njoj je 0.

Niz prirodnih brojeva nema kraj: posle svakog prirodnog broja dolazi sledeći, za jedan veći. Zato najveći prirodni broj ne postoji.

Oznake ℕ i ℕ₀

Skup prirodnih brojeva obeležava se slovom ℕ. U ovoj lekciji je ℕ = {1, 2, 3, …}. Kada mu dodaš nulu, dobijaš skup ℕ₀ = {0, 1, 2, 3, …}. U nekim knjigama i sama oznaka ℕ obuhvata nulu, pa uvek proveri koji je dogovor upotrebljen.

2. Cifra i mesna vrednost

Sve brojeve zapisuješ pomoću deset cifara: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9. Cifra je znak u zapisu broja. Broj 7 ima jednu cifru, a broj 347 tri cifre.

Koliko cifra vredi zavisi od mesta na kome stoji. U broju 347 cifra 3 označava tri stotine, cifra 4 četiri desetice, a cifra 7 sedam jedinica. Zato je 347 = 300 + 40 + 7.

Broj 347 prikazan kockicama: tri ploče po sto, četiri štapa po deset i sedam pojedinačnih kockica
Deset jedinica čini jednu deseticu, a deset desetica jednu stotinu

Ista cifra, druga vrednost

U broju 347 cifra 3 vredi 300, jer stoji na mestu stotina. U broju 73 ista cifra vredi samo 3, jer stoji na mestu jedinica. Zato pri čitanju broja gledaš i cifru i njeno mesto.

Šta radi nula u broju 305

Nula čuva mesto desetica: broj ima 3 stotine, 0 desetica i 5 jedinica. Ako je izostaviš, dobijaš 35, a to je drugi broj.

3. Čitanje i pisanje višecifrenih brojeva

Svako mesto u zapisu vredi deset puta više od mesta desno od njega. Posle jedinica, desetica i stotina dolaze hiljade, desetine hiljada i stotine hiljada, pa milioni.

BrojČita seRastavljen po mesnim vrednostima
347trista četrdeset sedam300 + 40 + 7
5042pet hiljada četrdeset dva5000 + 40 + 2
23 507dvadeset tri hiljade petsto sedam20 000 + 3000 + 500 + 7
3 406 715tri miliona četiristo šest hiljada sedamsto petnaest3 000 000 + 406 000 + 715

Duge brojeve je lakše čitati kada cifre grupišeš po tri, zdesna nalevo. Zato se u zapisu velikih brojeva između grupa ostavlja mali razmak: 23 507 ili 3 406 715.

Rešen primer: rastavi broj 5042

  1. Odredi mesto svake cifre. Zdesna nalevo: 2 je na mestu jedinica, 4 na mestu desetica, 0 na mestu stotina, a 5 na mestu hiljada.
  2. Zapiši vrednost svake cifre. 5 hiljada je 5000, 0 stotina je 0, 4 desetice su 40, a 2 jedinice su 2.
  3. Saberi vrednosti. 5042 = 5000 + 0 + 40 + 2, kraće 5000 + 40 + 2.
  4. Proveri. 5000 + 40 = 5040, a 5040 + 2 = 5042.

4. Brojevna poluprava

Prirodne brojeve i nulu možeš da poređaš po tačkama jedne poluprave. Nula je na početku, a jednaki razmaci predstavljaju jednake razlike. Brojevi rastu udesno: od dva broja veći je onaj koji je desno.

Brojevna poluprava od 0 do 12, broj 6 je desno od broja 4
Broj 6 je desno od broja 4, jer je veći od njega

5. Poređenje prirodnih brojeva

Znak < čitaš „manje od”, znak > „veće od”, a znak = „jednako”. Na primer: 8 < 12, 25 > 19 i 14 = 14. Otvor znaka uvek gleda ka većem broju.

Dva broja porediš u dva koraka:

  • Ako nemaju isti broj cifara, veći je onaj koji ima više cifara: 999 < 1000.
  • Ako imaju isti broj cifara, porediš cifre sleva nadesno, do prvog mesta na kome se razlikuju.

Rešen primer: uporedi 472 i 427

  1. Prebroj cifre. Oba broja imaju tri cifre, pa odlučuju cifre.
  2. Uporedi stotine. Oba broja imaju 4 stotine. Ideš dalje.
  3. Uporedi desetice. Prvi broj ima 7 desetica, a drugi 2. Pošto je 7 > 2, važi 472 > 427.
  4. Jedinice više ne gledaš. Iako je 2 < 7 na mestu jedinica, to ne menja zaključak: razlika od 5 desetica vredi više od bilo kakve razlike u jedinicama.
  5. Proveri. 427 + 45 = 472, pa je 472 za 45 veći od 427.

Rešen primer: poređaj 909, 99, 990 i 900

  1. Izdvoji broj sa manje cifara. Samo 99 ima dve cifre, pa je najmanji.
  2. Uporedi stotine ostalih. Brojevi 909, 990 i 900 imaju po 9 stotina.
  3. Uporedi desetice. 900 i 909 imaju 0 desetica, a 990 ima 9. Zato je 990 najveći.
  4. Uporedi jedinice. Između 900 i 909 odlučuju jedinice: 0 < 9, pa je 900 < 909.
  5. Zapiši niz. 99 < 900 < 909 < 990.
  6. Proveri svaki susedni par. 900 − 99 = 801, 909 − 900 = 9 i 990 − 909 = 81. Sve razlike postoje među prirodnim brojevima, pa je svaki broj zaista veći od prethodnog.
✕

Poređenje po prvoj cifri

  • 99 i 900
  • Oba počinju cifrom 9, pa su „jednaki”, ili je 99 veći jer ima dve devetke.
✓

Prvo broj cifara

  • 99 i 900
  • 99 ima dve cifre, a 900 tri, pa je 99 < 900.

6. Prethodnik i sledbenik

Sledbenik broja dobijaš kada mu dodaš 1. Sledbenik broja 29 je 30. Svaki prirodni broj ima sledbenika, čak i kada mu zapis postane duži: posle 999 dolazi 1000.

Prethodnik broja dobijaš kada od njega oduzmeš 1. Prethodnik broja 30 je 29. U skupu ℕ broj 1 nema prethodnika. U skupu ℕ₀ njegov prethodnik je 0, a nula nema prethodnika.

Uzastopni brojevi

Brojevi koji idu jedan za drugim, kao 58, 59 i 60, zovu se uzastopni. Svaka dva susedna razlikuju se za 1. Srednji broj je sledbenik prvog i prethodnik trećeg.

Rešen primer: najmanji i najveći broj od cifara 0, 3 i 8

Od cifara 0, 3 i 8 sastavi najmanji i najveći trocifreni broj. Svaku cifru upotrebi tačno jednom.

  1. Najveći broj. Na mesto koje najviše vredi stavi najveću cifru, pa redom manje: 830.
  2. Najmanji broj. Najmanja cifra je 0, ali trocifreni broj ne može da počne nulom, jer bi 038 bio dvocifreni broj 38. Zato na mesto stotina ide 3, pa 0, pa 8: 308.
  3. Proveri. Svi brojevi od ovih cifara su 308, 380, 803 i 830. Najmanji je 308, a najveći 830.

7. Ukratko

  • Prirodni brojevi su 1, 2, 3, … Sa nulom čine skup ℕ₀.
  • Broj zapisuješ ciframa, a vrednost cifre zavisi od njenog mesta.
  • Od dva broja veći je onaj sa više cifara. Ako imaju isti broj cifara, odlučuje prvo mesto sleva na kome se razlikuju.
  • Sledbenik je za 1 veći, a prethodnik za 1 manji.

Kako se prirodni brojevi sabiraju i oduzimaju, učiš u lekciji Sabiranje i oduzimanje.

8. Zadaci za vežbu

Prvo zapiši svoje odgovore, pa otvori rešenja. Kod poređenja navedi i razlog.

  1. Koji od brojeva 0, 6, 18 i 104 pripadaju skupu ℕ prema dogovoru iz ove lekcije? Koji pripadaju skupu ℕ₀?
  2. Koliko cifara ima broj 2507? Koju vrednost ima cifra 5?
  3. Rastavi broj 4086 na zbir hiljada, stotina, desetica i jedinica.
  4. Zapiši ciframa broj dvanaest hiljada trista četiri.
  5. Upiši <, > ili = između brojeva: 398 i 402; 1205 i 1250; 760 i 760.
  6. Poređaj od najmanjeg do najvećeg: 3100, 987, 3099, 10 000.
  7. Napiši prethodnik i sledbenik broja 1000.
  8. Dopuni niz uzastopnih brojeva: 197, __, __, 200, __.
  9. Koliko ima dvocifrenih prirodnih brojeva?
  10. U biblioteci su knjige obeležene brojevima. Ana traži knjige sa brojevima većim od 4985 i manjim od 5003. Koliko takvih knjiga ima?
✓Rešenja10 zadataka
  1. Skupu ℕ pripadaju 6, 18 i 104. Skupu ℕ₀ pripadaju sva četiri broja, uključujući 0.
  2. Broj ima četiri cifre. Cifra 5 je na mestu stotina i vredi 500.
  3. 4086 = 4000 + 0 + 80 + 6. Stotina nema, pa kraće 4000 + 80 + 6.
  4. 12 304. Desetica nema, pa na njihovom mestu stoji nula.
  5. 398 < 402, jer 3 stotine daju manji broj od 4 stotine. 1205 < 1250, jer se prvo razlikuju desetice: 0 < 5. 760 = 760.
  6. 987 < 3099 < 3100 < 10 000. Trocifreni broj je najmanji, petocifreni najveći, a kod 3099 i 3100 odlučuju stotine: 0 < 1.
  7. Prethodnik je 999, a sledbenik 1001.
  8. 197, 198, 199, 200, 201. Svaki sledeći broj je za 1 veći.
  9. Dvocifreni brojevi su od 10 do 99. Do 99 ima 99 prirodnih brojeva, a od toga je 9 jednocifrenih: 99 − 9 = 90.
  10. Traženi brojevi su od 4986 do 5002. Do 5002 ima 5002 broja, a prvih 4985 ne ulazi: 5002 − 4985 = 17 knjiga.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.