Razlikuj objekte po broju krajeva
1. Tačka, prava i ravan
U ovoj lekciji upoznaješ osnovne geometrijske objekte: tačku, pravu, polupravu i duž. Naučićeš kako se obeležavaju, kako se meri duž, u kakvom položaju mogu biti dve prave i šta je rastojanje.
Tačka označava položaj: nema ni dužinu ni širinu. Obeležavaš je velikim slovom, na primer A, B ili C. Prava je ravna linija koja se pruža bez kraja na obe strane. Obeležavaš je malim slovom (p, a, b) ili pomoću dve njene tačke, kao prava AB. Ravan je ravna površ koja se pruža bez kraja na sve strane. Zamisli je kao list papira koji nema ivice.
Kroz dve tačke prolazi tačno jedna prava
Kroz jednu tačku možeš da povučeš koliko god hoćeš pravih. Čim izabereš i drugu tačku, prava je određena: lenjir prisloniš uz obe tačke i za njega postoji samo jedan položaj. Tačke koje leže na istoj pravoj zovu se kolinearne tačke.
2. Poluprava i duž
Tačka A deli pravu na dve poluprave. Poluprava ima početak, ali nema kraj. Poluprava AB počinje u tački A, prolazi kroz tačku B i nastavlja se dalje. Zato redosled slova ima značenje: poluprava AB i poluprava BA nisu iste, jer prva počinje u A, a druga u B.
Duž AB je deo prave između tačaka A i B, zajedno sa te dve tačke. Tačke A i B su krajnje tačke duži. Kod duži redosled slova nije važan: duž AB i duž BA su ista duž.
| Objekat | Koliko krajeva ima | Može li da se izmeri |
|---|---|---|
| prava | nijedan | ne, pruža se bez kraja |
| poluprava | jedan, svoj početak | ne, pruža se bez kraja na jednu stranu |
| duž | dva | da, ima dužinu |
Kako da ih razlikuješ
Prebroj krajeve. Linija bez krajeva je prava, sa jednim krajem poluprava, a sa dva kraja duž. Na crtežu se prava i poluprava ipak negde prekidaju, jer papir ima ivicu. Zato gledaj gde su ucrtane krajnje tačke.
3. Merenje i poređenje duži
Dužinu duži meriš lenjirom: nulu lenjira postaviš na jedan kraj duži i pročitaš broj kod drugog kraja. Dužinu zapisuješ brojem i jedinicom, na primer AB = 6 cm.
| Jedinica | Veza sa manjom jedinicom |
|---|---|
| centimetar | 1 cm = 10 mm |
| decimetar | 1 dm = 10 cm |
| metar | 1 m = 100 cm |
| kilometar | 1 km = 1000 m |
Dve duži porediš po dužini. Ako je AB = 6 cm i CD = 4 cm, onda je AB > CD. Pre poređenja obe dužine izrazi istom jedinicom. Duži iste dužine su jednake duži, a na crtežu ih obeležavaš istim brojem crtica.
Rešen primer: duž sastavljena od dva dela
Tačke A, C i B leže na istoj pravoj tim redom. Poznato je AC = 3 cm i CB = 5 cm. Kolika je duž AB?
- Odredi raspored tačaka. Tačka C je između A i B, pa se duž AB sastoji od delova AC i CB.
- Saberi delove. AB = AC + CB = 3 + 5 = 8 cm.
- Proveri. Ako od cele duži oduzmeš jedan deo, treba da ostane drugi: 8 − 3 = 5 cm, a to je CB.
Rešen primer: različite jedinice
Duž MN je duga 9 cm. Tačka K je na duži MN i važi MK = 35 mm. Kolika je duž KN?
- Izrazi obe dužine istom jedinicom. 9 cm = 90 mm.
- Oduzmi poznati deo od cele duži. KN = MN − MK = 90 − 35 = 55 mm.
- Zapiši i u centimetrima. 55 mm = 5,5 cm.
- Proveri. 35 + 55 = 90 mm, što je cela duž MN.
Sredina duži
Sredina duži je tačka koja duž deli na dva jednaka dela. Ako je S sredina duži AB, onda je AS = SB = AB : 2. Za duž AB = 10 cm oba dela imaju po 5 cm.
4. Tri tačke na pravoj: proveri raspored
Kada zadatak kaže samo da su tri tačke na istoj pravoj, a ne kaže kojim redom, rešenje zavisi od rasporeda. Tada moraš da ispitaš sve rasporede koji su mogući.
Rešen primer: AB = 12 cm, BC = 5 cm
Tačke A, B i C leže na istoj pravoj. Poznato je AB = 12 cm i BC = 5 cm. Kolika je duž AC?
- Prvi raspored: tačka C je iza B. Tada je B između A i C, pa je AC = 12 + 5 = 17 cm.
- Drugi raspored: tačka C je između A i B. Tada je AC = 12 − 5 = 7 cm.
- Treći raspored nije moguć. Kada bi A bila između B i C, duž BC bi bila duža od AB, a 5 cm je manje od 12 cm.
- Zapiši odgovor. AC je 17 cm ili 7 cm.
Samo jedan raspored
- AC = 12 + 5 = 17 cm
- Zadatak nije rekao da je B između A i C.
Oba rasporeda
- C iza B: AC = 17 cm
- C između A i B: AC = 7 cm
5. Međusobni položaj dve prave
Dve različite prave u ravni imaju najviše jednu zajedničku tačku. Kada bi imale dve, kroz te dve tačke bi prolazile dve različite prave, a znaš da prolazi tačno jedna.
- Prave se seku ako imaju tačno jednu zajedničku tačku. Ta tačka je presečna tačka.
- Prave su paralelne ako leže u istoj ravni i nemaju nijednu zajedničku tačku. Pišeš a ∥ b.
- Prave su normalne ako se seku pod pravim uglom. Pišeš a ⊥ b. Prav ugao detaljno upoznaješ u lekciji Uglovi.
Mogu li paralelne prave da se sretnu negde daleko?
Ne mogu. Paralelne prave su svuda na istom rastojanju, pa se ne približavaju jedna drugoj, ma koliko ih produžio. Šine na pravom delu pruge su dobar primer.
6. Rastojanje
Rastojanje između dve tačke je dužina duži koja ih spaja. Rastojanje tačke od prave meri se po normali: iz tačke T povučeš normalu na pravu p i izmeriš duž od T do tačke N u kojoj normala seče pravu.
Zašto baš normala
Normala, kosa duž i deo prave između njih grade pravougli trougao. U njemu je najduža ona stranica koja leži naspram pravog ugla, a to je kosa duž. Zato je svaka kosa duž od T do prave duža od normale TN. O stranicama pravouglog trougla govori lekcija Pitagorina teorema.
Rastojanje između dve paralelne prave je dužina normale povučene iz bilo koje tačke jedne prave na drugu. Tako se, na primer, meri širina ulice: pravo preko, a ne ukoso.
7. Ukratko
- Prava nema krajeve, poluprava ima jedan, a duž dva. Samo duž ima dužinu.
- Kroz dve različite tačke prolazi tačno jedna prava.
- Ako je C između A i B, važi AB = AC + CB.
- Sredina deli duž na dva jednaka dela.
- Dve prave u ravni se seku ili su paralelne. Normalne prave seku se pod pravim uglom.
- Rastojanje tačke od prave meri se po normali.
8. Zadaci za vežbu
- Koliko pravih prolazi kroz dve različite tačke?
- Koliko krajeva ima prava, koliko poluprava, a koliko duž?
- Imaju li poluprave AB i BA isti početak?
- Tačka C je između A i B. Poznato je AB = 14 cm i AC = 6 cm. Nađi CB.
- Pretvori: 7 cm u milimetre, 250 cm u metre i 3 dm u centimetre.
- Stolar seče letvu dugu 1 m 80 cm tačno na sredini. Koliko je dug svaki deo?
- Duž AB je duga 4 cm 5 mm, a duž CD 48 mm. Koja je duža i za koliko?
- Mogu li dve različite paralelne prave u ravni da imaju zajedničku tačku?
- Tačke M, N i K leže na istoj pravoj. Poznato je MN = 9 cm i NK = 4 cm. Kolika može biti duž MK?
- Od tačke T do prave p izmerene su tri duži: 6 cm, 4 cm i 5 cm. Jedna od njih je normala. Koliko je rastojanje tačke T od prave p?
- Stubovi A, B i C stoje tim redom uz prav put. Od A do B ima 35 m, a od A do C 80 m. Klupa se postavlja na sredinu između B i C. Koliko je klupa udaljena od stuba A?
✓Rešenja11 zadataka
- Tačno jedna.
- Prava nema nijedan kraj, poluprava ima jedan, a duž dva.
- Nemaju. Poluprava AB počinje u A, a poluprava BA u B.
- CB = AB − AC = 14 − 6 = 8 cm.
- 7 cm = 70 mm, 250 cm = 2,5 m, 3 dm = 30 cm.
- 1 m 80 cm = 180 cm. Svaki deo je 180 : 2 = 90 cm.
- AB = 45 mm, a CD = 48 mm. Duža je CD, za 48 − 45 = 3 mm.
- Ne mogu. Zajednička tačka bi bila njihov presek, a paralelne prave se ne seku.
- Ako je K iza N, MK = 9 + 4 = 13 cm. Ako je K između M i N, MK = 9 − 4 = 5 cm.
- Rastojanje je 4 cm. Normala je najkraća od svih duži od tačke do prave.
- BC = 80 − 35 = 45 m. Sredina je na 45 : 2 = 22,5 m od B. Klupa je od stuba A udaljena 35 + 22,5 = 57,5 m.




