Od dve stranice do treće
1. Pravougli trougao: katete i hipotenuza
Pitagorina teorema povezuje dužine tri stranice pravouglog trougla. Kada znaš dve stranice, pomoću nje računaš treću, a možeš i da proveriš da li je neki trougao pravougli.
Pravougli trougao ima jedan prav ugao. Dve stranice koje grade prav ugao zovu se katete. Treća stranica leži naspram pravog ugla i zove se hipotenuza. Hipotenuza je uvek najduža stranica pravouglog trougla.
Kako da nađeš hipotenuzu na crtežu
Pronađi kvadratić koji označava prav ugao. Stranica koja ga ne dodiruje je hipotenuza. Ako su ti vrste trouglova i uglovi još nesigurni, ponovi lekciju Trouglovi.
2. Šta tvrdi Pitagorina teorema
U svakom pravouglom trouglu zbir kvadrata kateta jednak je kvadratu hipotenuze. Ako su a i b katete, a c hipotenuza, važi a² + b² = c².
Isto možeš da kažeš i površinama: kvadrat nacrtan nad hipotenuzom ima istu površinu kao kvadrati nad katetama zajedno.
Proveri na trouglu 3, 4, 5
Katete su 3 i 4, a hipotenuza 5. Kvadrati kateta su 3² = 9 i 4² = 16, a njihov zbir je 25. Kvadrat hipotenuze je 5² = 25. Zbir je isti, baš kako teorema tvrdi.
Važi samo za pravougli trougao. U trouglu koji nema prav ugao zbir kvadrata dve kraće stranice nije jednak kvadratu najduže.
3. Kvadrat broja i kvadratni koren
Kvadrat broja dobijaš kada broj pomnožiš samim sobom: 5² = 5 × 5 = 25. Kvadratni koren ide obrnutim putem: √25 = 5, jer je 5² = 25. Dužina je pozitivan broj, pa u geometriji uzimaš pozitivan koren.
| Broj | Kvadrat | Broj | Kvadrat |
|---|---|---|---|
| 1 | 1 | 9 | 81 |
| 2 | 4 | 10 | 100 |
| 3 | 9 | 12 | 144 |
| 4 | 16 | 13 | 169 |
| 5 | 25 | 15 | 225 |
| 6 | 36 | 17 | 289 |
| 7 | 49 | 20 | 400 |
| 8 | 64 | 25 | 625 |
Tabelu čitaš u oba smera. Sleva nadesno dobijaš kvadrat: 13² = 169. Zdesna nalevo dobijaš koren: √169 = 13.
4. Kako se računa hipotenuza
Kada znaš obe katete, kvadriraj ih, saberi kvadrate i izvadi koren iz zbira: c = √(a² + b²).
Rešen primer: katete 9 cm i 12 cm
- Kvadriraj katete. 9² = 81 i 12² = 144.
- Saberi kvadrate. 81 + 144 = 225, pa je c² = 225.
- Izvadi koren. c = √225 = 15 cm.
- Proveri. Hipotenuza od 15 cm je duža od obe katete, kako i mora biti, i 15² = 225.
Rešen primer: dijagonala pravougaonika
Pravougaonik je dug 12 cm i širok 5 cm. Kolika je njegova dijagonala?
- Pronađi pravougli trougao. Dijagonala i dve stranice pravougaonika grade pravougli trougao. Stranice su katete, a dijagonala je hipotenuza.
- Primeni teoremu. d² = 12² + 5² = 144 + 25 = 169.
- Izvadi koren. d = √169 = 13 cm.
- Proveri. 13² = 169, a 13 cm je više od 12 cm i od 5 cm.
5. Kako se računa kateta
Kada znaš hipotenuzu i jednu katetu, od kvadrata hipotenuze oduzmi kvadrat poznate katete: b² = c² − a². Zatim izvadi koren.
Rešen primer: merdevine uza zid
Merdevine duge 6,5 m naslonjene su na zid. Podnožje merdevina je 2,5 m od zida. Do koje visine dosežu?
- Odredi koja je stranica hipotenuza. Zid i tlo grade prav ugao, pa su merdevine hipotenuza: c = 6,5 m. Poznata kateta je 2,5 m.
- Kvadriraj. 6,5² = 42,25 i 2,5² = 6,25.
- Oduzmi. x² = 42,25 − 6,25 = 36.
- Izvadi koren. x = √36 = 6 m.
- Proveri. 6² + 2,5² = 36 + 6,25 = 42,25, a to je 6,5².
Sabrano umesto oduzeto
- x² = 42,25 + 6,25 = 48,5
- x ≈ 6,96 m
- Kateta bi bila duža od hipotenuze, a to nije moguće.
Za katetu se oduzima
- x² = 42,25 − 6,25 = 36
- x = 6 m
- Kateta je kraća od hipotenuze od 6,5 m.
6. Obrnuta teorema: da li je trougao pravougli
Teorema važi i u obrnutom smeru. Ako je u trouglu kvadrat najduže stranice jednak zbiru kvadrata druge dve, taj trougao je pravougli, a prav ugao je naspram najduže stranice.
- Nađi najdužu stranicu. Samo ona može biti hipotenuza.
- Izračunaj njen kvadrat.
- Saberi kvadrate druge dve stranice.
- Uporedi. Ako su brojevi jednaki, trougao je pravougli. Ako nisu, nije.
| Stranice | Kvadrat najduže | Zbir kvadrata druge dve | Pravougli? |
|---|---|---|---|
| 7, 24 i 25 | 625 | 49 + 576 = 625 | da |
| 5, 6 i 8 | 64 | 25 + 36 = 61 | ne |
| 8, 15 i 17 | 289 | 64 + 225 = 289 | da |
7. Pitagorine trojke
Tri prirodna broja za koja važi a² + b² = c² zovu se Pitagorina trojka. Najpoznatija je 3, 4, 5. Korisno je zapamtiti nekoliko trojki, jer se u zadacima često ponavljaju.
| Trojka | Provera |
|---|---|
| 3, 4, 5 | 9 + 16 = 25 |
| 5, 12, 13 | 25 + 144 = 169 |
| 8, 15, 17 | 64 + 225 = 289 |
| 7, 24, 25 | 49 + 576 = 625 |
Od jedne trojke nastaju nove
Ako sva tri broja trojke pomnožiš istim prirodnim brojem, opet dobijaš Pitagorinu trojku. Od 3, 4, 5 množenjem sa 2 nastaje 6, 8, 10, a množenjem sa 3 nastaje 9, 12, 15. Zato su katete 9 cm i 12 cm u primeru iz četvrtog dela dale hipotenuzu od tačno 15 cm.
8. Kada koren nije ceo broj
Rezultat često nije ceo broj. Tada ga ostavljaš u obliku korena ili ga zaokružuješ na traženi broj decimala. Približnu vrednost korena daje kalkulator.
Rešen primer: dijagonala kvadrata
Kolika je dijagonala kvadrata stranice 5 cm?
- Primeni teoremu. Obe katete su 5 cm: d² = 5² + 5² = 25 + 25 = 50.
- Zapiši tačan rezultat. d = √50 cm.
- Zaokruži. √50 ≈ 7,07, pa je d ≈ 7,07 cm.
- Proveri procenom. 7² = 49 i 8² = 64, pa je √50 malo više od 7.
9. Ukratko
- Pitagorina teorema važi samo za pravougli trougao: a² + b² = c².
- Hipotenuza je naspram pravog ugla i najduža je stranica.
- Hipotenuzu računaš sabiranjem kvadrata kateta, a katetu oduzimanjem od kvadrata hipotenuze.
- Obrnuto: ako je kvadrat najduže stranice jednak zbiru kvadrata druge dve, trougao je pravougli.
- Trojke 3, 4, 5 i 5, 12, 13 vredi znati napamet.
10. Zadaci za vežbu
- Katete su 6 cm i 8 cm. Nađi hipotenuzu.
- Katete su 5 cm i 12 cm. Nađi hipotenuzu.
- Hipotenuza je 17 cm, a jedna kateta 8 cm. Nađi drugu katetu.
- Hipotenuza je 10 cm, a jedna kateta 6 cm. Nađi drugu katetu.
- Proveri da li je trougao sa stranicama 9, 12 i 15 pravougli.
- Da li je trougao sa stranicama 4, 5 i 6 pravougli?
- Izračunaj dijagonalu kvadrata stranice 4 cm.
- Pravougaonik ima stranice 8 cm i 15 cm. Kolika mu je dijagonala?
- Ekran televizora je širok 80 cm i visok 60 cm. Kolika mu je dijagonala?
- Merdevine duge 5 m naslonjene su na zid, a podnožje im je 3 m od zida. Do koje visine dosežu?
- Brod isplovi iz luke i pređe 12 km na sever, a zatim 16 km na istok. Koliko je tada udaljen od luke?
- Krak jednakokrakog trougla ima 13 cm, a osnovica 10 cm. Izračunaj visinu na osnovicu i površinu trougla.
✓Rešenja12 zadataka
- c² = 36 + 64 = 100, pa je c = 10 cm.
- c² = 25 + 144 = 169, pa je c = 13 cm.
- b² = 289 − 64 = 225, pa je b = 15 cm.
- b² = 100 − 36 = 64, pa je b = 8 cm.
- Jeste. Najduža stranica je 15 i 15² = 225, a 81 + 144 = 225.
- Nije. Najduža stranica je 6 i 6² = 36, a 16 + 25 = 41.
- d² = 16 + 16 = 32, pa je d = √32 cm, približno 5,66 cm.
- d² = 64 + 225 = 289, pa je d = 17 cm.
- d² = 6400 + 3600 = 10 000, pa je d = 100 cm.
- x² = 25 − 9 = 16, pa je x = 4 m.
- Putevi na sever i na istok su normalni, pa je udaljenost hipotenuza: d² = 144 + 256 = 400 i d = 20 km.
- Visina na osnovicu deli osnovicu na dva dela od po 5 cm. Tada je h² = 169 − 25 = 144, pa je h = 12 cm. Površina je 10 × 12 : 2 = 60 cm².




