Koliko prostora telo zauzima
1. Od figure do geometrijskog tela
U ovoj lekciji upoznaješ geometrijska tela i učiš da im izračunaš površinu i zapreminu. Kvadrat i krug su figure: leže u ravni i imaju dužinu i širinu. Kutija i lopta su tela: imaju i treću dimenziju, pa zauzimaju prostor.
Tela se dele u dve grupe. Jedna su omeđena samo ravnim stranama i zovu se poliedri. Druga imaju i zakrivljenu površ.
| Telo | Kako ga prepoznaješ | Primer |
|---|---|---|
| kocka | šest jednakih kvadrata | kockica za igru |
| kvadar | šest pravougaonika, naspramni su jednaki | kutija za cipele |
| prizma | dve jednake osnove i bočne strane između njih | šator sa dve kose strane |
| piramida | jedna osnova i trouglovi koji se sastaju u vrhu | piramide u Egiptu |
| valjak | dve kružne osnove i omotač | konzerva |
| kupa | kružna osnova i vrh | kornet |
| lopta | sve tačke površi su jednako udaljene od centra | fudbalska lopta |
2. Strane, ivice i temena
Svako telo sa ravnim stranama opisuješ sa tri broja. Strane su mnogouglovi koji ga omeđuju. Ivice su duži po kojima se dve strane sastaju. Temena su tačke u kojima se sastaju ivice.
| Telo | Strane | Ivice | Temena |
|---|---|---|---|
| kocka i kvadar | 6 | 12 | 8 |
| trostrana prizma | 5 | 9 | 6 |
| četvorostrana piramida | 5 | 8 | 5 |
Brza provera brojanja
Saberi broj temena i broj strana. Kod sva tri tela iz tabele taj zbir je za 2 veći od broja ivica: 8 + 6 = 12 + 2, zatim 6 + 5 = 9 + 2 i 5 + 5 = 8 + 2. Ako ti se brojevi ne slažu, neku ivicu si preskočio ili brojao dva puta.
3. Mreža tela
Kada kutiju rasečeš po ivicama i raširiš je u ravan, dobijaš mrežu tela. Mreža pokazuje sve strane odjednom. Zato je površina tela jednaka površini njegove mreže.
Zašto je omotač valjka pravougaonik
Skini etiketu sa konzerve i ispravi je: dobićeš pravougaonik. Jedna stranica mu je visina valjka H. Druga je dugačka koliko obim osnove, 2rπ, jer je etiketa bila obmotana tačno jednom oko konzerve.
4. Površina kocke, kvadra i valjka
Površina tela je zbir površina svih strana. Formule samo skraćuju to sabiranje.
| Telo | Površina | Odakle formula |
|---|---|---|
| kocka ivice a | P = 6a² | šest kvadrata površine a² |
| kvadar ivica a, b, c | P = 2(ab + ac + bc) | tri para jednakih pravougaonika |
| valjak | P = 2r²π + 2rπH | dve osnove i omotač |
Rešen primer: papir za kutiju
Kutija je duga 30 cm, široka 20 cm i visoka 10 cm. Koliko ukrasnog papira treba da se oblepi cela?
- Prepoznaj šta se traži. Papir pokriva sve strane, pa tražiš površinu kvadra.
- Izračunaj tri različite strane. 30 × 20 = 600 cm², 30 × 10 = 300 cm², 20 × 10 = 200 cm².
- Saberi i udvostruči. P = 2 × (600 + 300 + 200) = 2 × 1100 = 2200 cm².
- Proveri. Kvadar ima šest strana, a sabrao si tri para: dno i poklopac, prednju i zadnju, levu i desnu.
Površina valjka na primeru
Konzerva ima r = 4 cm i H = 12 cm. Dve osnove: 2 × 4² × π = 32π cm². Omotač: 2 × 4 × π × 12 = 96π cm². Ukupno P = 32π + 96π = 128π cm², približno 128 × 3,14 = 401,92 cm².
5. Jedinice zapremine i litar
Zapremina pokazuje koliko prostora telo zauzima. Meri se kubnim jedinicama: kubni centimetar, cm³, je zapremina kocke čija je ivica 1 cm.
U kocku ivice 1 dm, to jest 10 cm, staje 10 × 10 × 10 = 1000 kockica od 1 cm³. Zato je 1 dm³ = 1000 cm³. Ta ista kocka ima zapreminu tačno jedan litar.
| Jedinica | Koliko je to | U litrima |
|---|---|---|
| 1 cm³ | 1000 mm³ | 1 mililitar |
| 1 dm³ | 1000 cm³ | 1 litar |
| 1 m³ | 1000 dm³ | 1000 litara |
Podeljeno sa 100
- 6500 cm³ = 6500 : 100 = 65 l
- Sa 100 se pretvaraju kvadratni centimetri u kvadratne decimetre, ne kubni.
Podeljeno sa 1000
- 6500 cm³ = 6500 : 1000 = 6,5 dm³
- 6,5 dm³ = 6,5 l
6. Zapremina kvadra i kocke
Složi kvadar od jediničnih kockica. U jednom sloju ih je onoliko koliko iznosi dužina puta širina. Slojeva ima koliko je visina.
Zato je zapremina kvadra V = a × b × c. Kocka ima sve tri ivice jednake, pa je V = a × a × a = a³.
Rešen primer: akvarijum
Akvarijum ima unutrašnje dimenzije 40 cm, 25 cm i 30 cm. Koliko litara vode staje u njega do vrha?
- Izračunaj zapreminu u cm³. V = 40 × 25 × 30 = 1000 × 30 = 30 000 cm³.
- Pretvori u dm³. 30 000 : 1000 = 30 dm³.
- Pretvori u litre. 1 dm³ je 1 litar, pa u akvarijum staje 30 litara.
- Proveri drugim putem. Prvo pretvori dimenzije u decimetre: 4 dm, 2,5 dm i 3 dm. Tada je V = 4 × 2,5 × 3 = 30 dm³.
7. Zapremina prizme i valjka
Kod kvadra je a × b površina dna, a c visina. Isto pravilo važi za svaku pravu prizmu i za valjak: zapremina je površina osnove puta visina, V = B × H. Kod valjka je osnova krug, pa je V = r²π × H.
Rešen primer: konzerva
Konzerva ima poluprečnik osnove 4 cm i visinu 12 cm. Kolika joj je zapremina?
- Izračunaj površinu osnove. B = r²π = 4² × π = 16π cm².
- Pomnoži visinom. V = 16π × 12 = 192π cm³.
- Izračunaj približno. V ≈ 192 × 3,14 = 602,88 cm³.
- Pretvori u litre. 602,88 cm³ je oko 0,6 dm³, pa u konzervu staje oko 0,6 litara.
8. Zapremina piramide i kupe
Piramida zauzima trećinu prostora prizme sa istom osnovom i visinom. Kupa zauzima trećinu prostora valjka sa istom osnovom i visinom. Zato se u formuli deli sa 3: V = B × H : 3. Za kupu je V = r²π × H : 3.
Ogled sa peskom
Napravi od kartona kupu i valjak sa istom osnovom i istom visinom. Kupu napuni peskom i pesak sipaj u valjak. Valjak će biti pun tek posle trećeg sipanja.
Rešen primer: kupa
Kupa ima poluprečnik osnove 3 cm i visinu 8 cm.
- Izračunaj površinu osnove. B = 3² × π = 9π cm².
- Pomnoži visinom. 9π × 8 = 72π. Toliku zapreminu imao bi valjak.
- Podeli sa 3. V = 72π : 3 = 24π cm³, približno 24 × 3,14 = 75,36 cm³.
- Proveri. Zapremina kupe mora biti tri puta manja od zapremine valjka: 24π × 3 = 72π.
Visina nije kosa ivica. Visina piramide i kupe je normalna na osnovu i spušta se iz vrha. Kosa ivica i izvodnica su duže od visine i u formulu za zapreminu ne ulaze.
9. Ukratko
- Telo sa ravnim stranama ima strane, ivice i temena. Kocka i kvadar imaju 6 strana, 12 ivica i 8 temena.
- Površina tela je površina njegove mreže. Kocka: 6a². Kvadar: 2(ab + ac + bc). Valjak: 2r²π + 2rπH.
- Zapremina se meri u cm³, dm³ i m³. Važi 1 dm³ = 1000 cm³ = 1 litar.
- Kvadar: V = a × b × c. Prizma i valjak: V = B × H.
- Piramida i kupa: V = B × H : 3.
- Pre računa sve dužine prebaci u istu jedinicu.
Formule za površinu osnove ponovi u lekcijama Merenje, obim i površina i Krug i kružnica.
10. Zadaci za vežbu
- Koliko strana, ivica i temena ima kvadar?
- Nađi zapreminu i površinu kocke ivice 5 cm.
- Pretvori 6500 cm³ u litre.
- Kvadar ima ivice 8 cm, 5 cm i 3 cm. Nađi zapreminu i površinu.
- Nađi zapreminu valjka sa r = 3 cm i H = 10 cm. Izračunaj i približno, sa π ≈ 3,14.
- Piramida ima osnovu površine 24 cm² i visinu 9 cm. Nađi zapreminu.
- Nađi zapreminu kupe sa r = 6 cm i H = 10 cm.
- Kocka ima zapreminu 64 cm³. Kolika joj je ivica, a kolika površina?
- Bazen je dug 4 m, širok 2,5 m i dubok 0,9 m. Koliko litara vode staje u njega?
- Koliko kartona treba za kutiju bez poklopca, dugu 20 cm, široku 15 cm i visoku 10 cm?
- Čaša oblika valjka ima r = 3,5 cm i H = 9 cm. Da li u nju staje 0,3 litra soka?
✓Rešenja11 zadataka
- 6 strana, 12 ivica i 8 temena.
- V = 5³ = 125 cm³. P = 6 × 5² = 6 × 25 = 150 cm².
- 6500 : 1000 = 6,5 dm³, to je 6,5 litara.
- V = 8 × 5 × 3 = 120 cm³. P = 2 × (40 + 24 + 15) = 2 × 79 = 158 cm².
- V = 3² × π × 10 = 90π cm³, približno 90 × 3,14 = 282,6 cm³.
- V = 24 × 9 : 3 = 216 : 3 = 72 cm³.
- V = 6² × π × 10 : 3 = 360π : 3 = 120π cm³, približno 376,8 cm³.
- Pošto je 4 × 4 × 4 = 64, ivica je 4 cm. P = 6 × 4² = 96 cm².
- V = 4 × 2,5 × 0,9 = 9 m³. Jedan m³ je 1000 litara, pa staje 9000 litara.
- Dno: 20 × 15 = 300 cm². Dve duže bočne strane: 2 × 20 × 10 = 400 cm². Dve kraće: 2 × 15 × 10 = 300 cm². Ukupno 1000 cm².
- V = 3,5² × π × 9 = 12,25 × 9 × π = 110,25π ≈ 346,2 cm³. To je više od 300 cm³, koliko ima 0,3 litra, pa sok staje.




