Stranice i uglovi trougla
1. Šta je trougao: temena, stranice i uglovi
U ovoj lekciji učiš kako se trouglovi obeležavaju i razvrstavaju, zašto im je zbir uglova uvek 180° i kada tri duži uopšte mogu da sastave trougao. Na kraju računaš obim i površinu trougla.
Tri tačke koje ne leže na istoj pravoj i tri duži koje ih spajaju grade trougao. Tačke su temena trougla, a duži su njegove stranice. Trougao sa temenima A, B i C zapisuješ kao △ABC.
Kako se obeležavaju stranice i uglovi
Stranica nosi malo slovo temena koje joj je naspram: stranica a je naspram temena A, stranica b naspram temena B, a stranica c naspram temena C. Ugao kod temena A obeležavaš sa α, kod temena B sa β, a kod temena C sa γ.
2. Vrste trouglova prema stranicama
Prema dužinama stranica trougao može biti raznostraničan, jednakokrak ili jednakostraničan.
| Vrsta trougla | Stranice | Uglovi |
|---|---|---|
| raznostranični | sve tri različite | sva tri različita |
| jednakokraki | dve jednake (kraci), treća je osnovica | dva ugla na osnovici su jednaka |
| jednakostranični | sve tri jednake | sva tri imaju po 60° |
Jednake stranice, jednaki uglovi
Naspram jednakih stranica leže jednaki uglovi. Zato jednakokraki trougao ima dva jednaka ugla na osnovici. Jednakostranični trougao ima tri jednaka ugla, a pošto im je zbir 180°, svaki ima 180° : 3 = 60°.
3. Vrste trouglova prema uglovima
Prema najvećem uglu trougao može biti oštrougli, pravougli ili tupougli.
- Oštrougli trougao ima sva tri ugla oštra.
- Pravougli trougao ima jedan prav ugao. Stranice koje grade prav ugao su katete, a stranica naspram pravog ugla je hipotenuza. O njima govori lekcija Pitagorina teorema.
- Tupougli trougao ima jedan tup ugao.
Može li trougao da ima dva prava ugla?
Ne može. Dva prava ugla već daju 180°, pa za treći ugao ne bi ostalo ništa. Iz istog razloga trougao ne može da ima ni dva tupa ugla, ni prav i tup ugao zajedno.
4. Zbir uglova u trouglu je 180°
U svakom trouglu zbir unutrašnjih uglova je 180°: α + β + γ = 180°. Ako znaš dva ugla, treći dobijaš oduzimanjem.
Zašto baš 180°
Kroz teme C povuci pravu p paralelnu stranici AB. Stranica AC je transverzala paralelnih pravih, pa se ugao α ponavlja kod temena C kao naizmenični ugao. Isto važi za stranicu BC i ugao β. Kod temena C sada stoje uglovi α, γ i β jedan do drugog i zajedno čine opružen ugao, a on ima 180°. Naizmenične uglove objašnjava lekcija Uglovi.
Rešen primer: treći ugao
Dva ugla trougla imaju 35° i 85°. Koliki je treći ugao i koja je vrsta trougla po uglovima?
- Saberi poznate uglove. 35° + 85° = 120°.
- Oduzmi od 180°. 180° − 120° = 60°.
- Odredi vrstu. Uglovi su 35°, 85° i 60°. Sva tri su oštra, pa je trougao oštrougli.
- Proveri. 35° + 85° + 60° = 180°.
Rešen primer: jednakokraki trougao
U jednakokrakom trouglu ugao između krakova ima 44°. Koliki su uglovi na osnovici?
- Nađi koliko ostaje za dva ugla na osnovici. 180° − 44° = 136°.
- Podeli na dva jednaka ugla. 136° : 2 = 68°.
- Proveri. 44° + 68° + 68° = 180°.
Pravougli trougao
U pravouglom trouglu prav ugao uzima 90°, pa dva oštra ugla zajedno daju preostalih 90°. Ako jedan oštar ugao ima 25°, drugi ima 90° − 25° = 65°.
5. Spoljašnji ugao trougla
Produži jednu stranicu trougla preko temena. Ugao između tog produžetka i druge stranice iz istog temena je spoljašnji ugao trougla. Spoljašnji ugao i unutrašnji ugao kod istog temena su uporedni, pa im je zbir 180°.
Spoljašnji ugao je zbir dva nesusedna unutrašnja
Na crtežu je unutrašnji ugao kod B jednak 180° − 50° − 60° = 70°. Spoljašnji ugao kod B je uporedan sa njim: 180° − 70° = 110°. Isti broj dobijaš kraće, sabiranjem druga dva unutrašnja ugla: 50° + 60° = 110°. To nije slučajno: i spoljašnji ugao i zbir druga dva ugla dopunjuju ugao β do 180°.
6. Nejednakost trougla: kada tri duži grade trougao
Od tri duži ne može uvek da se sastavi trougao. Zbir dužina bilo koje dve stranice mora biti veći od treće stranice. U praksi je dovoljna jedna provera: saberi dve kraće duži i uporedi zbir sa najdužom.
| Dužine | Zbir dve kraće | Najduža | Trougao? |
|---|---|---|---|
| 4, 6 i 9 | 10 | 9 | da, jer je 10 > 9 |
| 2, 5 i 7 | 7 | 7 | ne, jer 7 nije veće od 7 |
| 3, 4 i 8 | 7 | 8 | ne, jer je 7 < 8 |
Jednako nije dovoljno
- 2 + 5 = 7, pa trougao postoji.
- Kada je zbir jednak trećoj stranici, dve kraće duži legnu na najdužu.
Zbir mora biti veći
- 4 + 6 = 10, a 10 > 9.
- Trougao sa stranicama 4, 6 i 9 postoji.
7. Obim i površina trougla
Obim trougla je zbir dužina njegovih stranica: O = a + b + c. Za površinu ti treba jedna stranica i visina koja joj odgovara. Visina je duž povučena iz temena normalno na naspramnu stranicu.
Zašto se deli sa 2
Oko trougla nacrtaj pravougaonik čija je jedna stranica a, a druga visina h. Visina deli taj pravougaonik na dva manja, a stranice trougla svaki od njih seku tačno napola. Zato trougao zauzima polovinu pravougaonika: P = a × h : 2.
Rešen primer: površina iz stranice i visine
Stranica trougla ima 8 cm, a visina na tu stranicu 5 cm. Kolika je površina?
- Pomnoži stranicu i visinu. 8 × 5 = 40.
- Podeli sa 2. 40 : 2 = 20, pa je P = 20 cm².
- Proveri smislom. Pravougaonik 8 cm sa 5 cm ima 40 cm², a trougao je njegova polovina.
Rešen primer: pravougli trougao
Katete pravouglog trougla imaju 6 cm i 8 cm. Kolika je njegova površina?
- Prepoznaj visinu. Katete su normalne jedna na drugu, pa je jedna kateta visina na drugu.
- Izračunaj. P = 6 × 8 : 2 = 24 cm².
- Proveri. Dva takva trougla sastavljaju pravougaonik 6 cm sa 8 cm, čija je površina 48 cm². Polovina je 24 cm².
8. Ukratko
- Zbir uglova u trouglu je 180°.
- Jednakokraki trougao ima dva jednaka ugla na osnovici. Jednakostranični ima tri ugla od po 60°.
- U pravouglom trouglu dva oštra ugla zajedno daju 90°.
- Spoljašnji ugao jednak je zbiru dva nesusedna unutrašnja ugla.
- Tri duži grade trougao samo ako je zbir dve kraće veći od najduže.
- Obim je a + b + c, a površina a × h : 2.
9. Zadaci za vežbu
- Dva ugla trougla imaju 48° i 64°. Nađi treći.
- Jedan oštar ugao pravouglog trougla ima 29°. Koliki je drugi?
- Mogu li dužine 3 cm, 4 cm i 8 cm biti stranice trougla? A dužine 5 cm, 6 cm i 10 cm?
- Stranice trougla imaju 7 cm, 7 cm i 10 cm. Koja je to vrsta trougla po stranicama i koliki mu je obim?
- Ugao između krakova jednakokrakog trougla ima 100°. Koliki su uglovi na osnovici?
- Ugao na osnovici jednakokrakog trougla ima 55°. Koliki je ugao između krakova?
- Spoljašnji ugao kod temena C ima 130°, a unutrašnji ugao kod temena A ima 60°. Nađi uglove β i γ.
- Izračunaj površinu trougla sa stranicom od 12 cm i odgovarajućom visinom od 7 cm.
- Površina trougla je 30 cm², a jedna stranica ima 10 cm. Kolika je visina na tu stranicu?
- Drugi ugao trougla je dva puta veći od prvog, a treći tri puta veći od prvog. Koliki su uglovi i koja je vrsta trougla?
- Od letvi dugih 40 cm, 55 cm i 1 m treba napraviti trougaoni ram. Da li je to moguće?
- Leja ima oblik pravouglog trougla sa katetama od 9 m i 12 m. Kolika joj je površina? Koliko semena treba ako se seje 30 g po kvadratnom metru?
✓Rešenja12 zadataka
- 48° + 64° = 112°, pa je treći ugao 180° − 112° = 68°.
- 90° − 29° = 61°.
- Prve ne mogu: 3 + 4 = 7, a 7 < 8. Druge mogu: 5 + 6 = 11, a 11 > 10.
- Jednakokraki trougao. Obim je 7 + 7 + 10 = 24 cm.
- 180° − 100° = 80°, pa svaki ugao na osnovici ima 80° : 2 = 40°.
- Dva ugla na osnovici daju 2 × 55° = 110°. Ugao između krakova je 180° − 110° = 70°.
- γ = 180° − 130° = 50°. Spoljašnji ugao je zbir druga dva unutrašnja, pa je β = 130° − 60° = 70°. Provera: 60° + 70° + 50° = 180°.
- P = 12 × 7 : 2 = 42 cm².
- Dvostruka površina je 60, pa je h = 60 : 10 = 6 cm. Provera: 10 × 6 : 2 = 30 cm².
- Ako je prvi ugao x, važi x + 2x + 3x = 180, pa je 6x = 180 i x = 30. Uglovi su 30°, 60° i 90°. Trougao je pravougli.
- Nije moguće. 1 m = 100 cm, a 40 + 55 = 95 cm, što je manje od 100 cm.
- P = 9 × 12 : 2 = 54 m². Semena treba 54 × 30 = 1620 g, to jest 1,62 kg.




