Pretraga prihvata i unos bez kvačica.
Ukupno reči: 346.
Nema reči za taj unos. Probajte kraću reč ili izaberite „Prikaži sve”.
Za stvarnu istorijsku titulu piše se crtica iza imena: Smail-aga, Husrev-beg. Kad je titula samo znak poštovanja ili šala, spaja se sa imenom: Suljaga, Omeraga.
Primer: U lektiri smo čitali o smrti Smail-age Čengića.
U tekstovima o lečenju umesnije je reći pogoršanje (simptoma) nego agravacija. Odbor takve reči naziva pozajmljenicama iz lenjosti: uzima se strana reč iako domaća kaže isto, a jasnija je svima.
Primer: Posle hladnih dana došlo je do pogoršanja kašlja.
Pravilni su i akcionarsko, i deoničarsko, pa i deoničko društvo. Odbor za standardizaciju (1998) dao je prednost nazivu deoničarsko društvo, sastavljenom od domaćih korena, sa skraćenicom d. d.
Primer: Fabrika je pre deset godina postala deoničarsko društvo.
Pored značenja „značajan”, ovaj pridev se često stavlja tamo gde bolje stoji trenutni, postojeći, sadašnji ili svež. Odbor za standardizaciju to smatra neopravdanim: bolje „sveže informacije” nego aktuelne informacije.
Primer: Sadašnji cenovnik važi do kraja meseca.
Pravo značenje: dokaz da osumnjičeni u vreme dela nije bio na mestu događaja. Šire značenje „izgovor” stiglo je iz američkog engleskog i strožim stilistima smeta. Množina je alibiji.
Primer: Komšija je imao čvrst alibi: te noći je bio na smeni.
U strogom smislu reč pretpostavlja izbor između dve stvari. Kad ih ima više, ili kad je izlaz samo jedan, prirodnije je mogućnost, rešenje, izlaz nego jedina alternativa.
Primer: Ostala nam je samo jedna mogućnost: da krenemo peške.
Ova imenica ima samo množinu i znači letopis ili godišnjake. Jednina anal ne postoji.
Primer: Ime našeg sela pominje se u starim analima.
Glagol uz imenicu aneksija glasi anektirati, prema latinskom korenu. Oblik aneksirati nije pravilan.
Primer: Jača država je anektirala pogranično područje.
Kad je reč o nečijem zalaganju u društvu ili politici, bolje stoji angažovanost ili angažovanje nego angažman.
Primer: Njena angažovanost u mesnoj zajednici svima je poznata.
Francusko ime je Antoanet ili Antoaneta, a italijanska su Antonijeta i Antonela. Mešavina Antoanela nije pravo ime.
Belgijski grad ima flamanski naziv Antverpen i francuski Anvers. Oba su ispravna, ali je kod nas češći prvi.
Primer: Luka u Antverpenu jedna je od najvećih u Evropi.
Za italijansku pokrajinu na jugoistoku poluostrva kod nas se koristi Apulija, a ne italijanski oblik Pulja ili Pulje.
Primer: Leto su proveli na moru u Apuliji.
U sportskim vestima jasnije je i običnije sudija. Latinski oblik arbiter čuva se samo u imenima i izrazima, kao Petronije Arbiter.
Primer: Sudija je prekinuo utakmicu zbog magle.
Amerikanci ovu saveznu državu izgovaraju približno „arkenso”, ali je kod nas ustaljen oblik i izgovor Arkanzas.
Reč znači slušaonica ili skup slušalaca. Za one koji gledaju televiziju ili utakmicu bolje je publika ili gledalište.
Primer: Predavanje je pratio pun auditorijum studenata.
Ne mešati: autarhija je samovlašće, neograničena vlast jednog, a autarkija privredna samodovoljnost, kad zemlja ne zavisi od uvoza.
Primer: Pod sankcijama je zemlja morala da teži autarkiji.
Imenica je muškog roda (taj auto), a množina je obično auta, u srednjem rodu. U pažljivijem izrazu bolje je reći automobili.
Primer: Ispred zgrade su parkirana dva automobila.
Majmun koji se na engleskom zove baboon kod nas je pavijan. Oblik babun je greška iz loših prevoda.
Primer: U zoološkom vrtu pavijani su se grejali na suncu.
Mađarsko jezero je Balaton, ne Balatonj. Postoji i naš stari naziv Blatno jezero; i mađarsko ime potiče od slovenske reči blato.
Primer: Leti se oko Balatona okupi mnogo turista.
Naziv britanske mreže najbolje je pisati latinicom kao skraćenicu, sa nastavkom posle crtice (BBC-ja, BBC-ju) ili po izgovoru (Bi-Bi-Si, Bi-Bi-Sija). Isto važi za CNN i NBC.
Primer: Tu vest sam prvi put čuo na BBC-ju.
Znači samo napušten, prepušten sebi, bez ičijeg nadzora. Spojevi kao besprizorna izjava ili besprizorno ponašanje nemaju smisla.
Primer: Posle rata ulice su bile pune besprizorne dece.
Umesto ovog izraza bolje je reći odmah, bez oklevanja ili svakako.
Primer: Kad je stigao poziv, odmah je seo u kola.
Književni glagol je bežati. Oblik begati ne pripada standardnom jeziku.
Primer: Deca su bežala od kiše pod nadstrešnicu.
U potencijalu treće lice množine glasi bi: oni bi radili. Aorist glagola biti u tom licu ima i oblik biše, ali se u potencijalu umesto njega uzima oblik trećeg lica jednine.
Primer: Deca bi se igrala napolju da ne pada kiša.
Imenica muškog roda koja zadržava završno e u svim padežima: bifea, bifeu, bifeom, u množini bifei, bifea, bifeima.
Primer: Sreli smo se ispred bifea na stanici.
Bilion je milion miliona, odnosno hiljadu milijardi. Pod američkim uticajem često se pogrešno stavlja umesto milijarda, što je hiljadu miliona.
Primer: Na Zemlji danas živi više od osam milijardi ljudi.
Potencijal u prvom licu množine glasi bismo: mi bismo radili. Oblik bi pripada drugom i trećem licu jednine i trećem licu množine, pa mi bi radili nije pravilno.
Primer: Kad bismo krenuli ranije, stigli bismo na voz.
U drugom licu množine potencijal glasi biste: vi biste radili. U razgovoru može stajati i bez glavnog glagola: Biste li malo torte?
Primer: Da li biste mi pomogli da ponesem torbe?
Bivati je nesvršeni glagol koji znači biti s vremena na vreme, više puta, u više navrata. Znači i događati se, dešavati se, kao u izrazu „tako to obično biva”.
Primer: Zimi u ovom kraju bivaju jaki mrazevi.
Turcizam je nekad značio proći, nestati (otud „bilo pa bitisalo”). Danas je prihvaćen u značenju živeti, postojati.
Primer: Ne znam kako je bitisao sam u onoj kući na kraju sela.
Reči blagodariti, blagodaran i blagodarnost su rusizmi koji već zastarevaju. Naše zahvaliti, zahvalan, zahvalnost sasvim su dovoljne.
Primer: Zahvalan sam ti na pomoći oko selidbe.
U ekavskom su pravilni blesak, bleštav, bleštati, blesnuti. Oblici sa lj (bljesak, bljesnuti) pripadaju ijekavskom.
Primer: Blesak munje osvetlio je celo dvorište.
Može da znači i skoro, gotovo, i u tom smislu nije greška.
Primer: Na autobus smo čekali blizu sat vremena.
Može se reći i u smislu mnogobrojan, a pri poređenju je čak spretniji: brojniji, najbrojniji, sve brojniji.
Primer: Ove godine je publika bila još brojnija.
Cifra je samo znak kojim se pišu brojevi, od 0 do 9. Za količinu ili novac kaže se broj, iznos, svota, a ne astronomske cifre.
Primer: Broj posetilaca premašio je dvadeset hiljada.
Civilizacijski (i civilizacioni) znači koji se tiče civilizacije. Za lepo ponašanje kaže se civilizovan ili kulturan, ne civilizacijsko ponašanje.
Primer: Pismo je jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća.
Obe reči kažu isto, pa je njihov spoj pleonazam. Dovoljno je čak ili štaviše.
Primer: Nije se naljutio, štaviše, nasmejao se.
Za spravu koja meri vreme i za jedinicu od 60 minuta Odbor preporučuje sat: Koliko je sati? Čas je školski i policijski čas, trenutak i deo izraza u dobar čas, u zao čas. Oblik „13 časova” trpi se u službenom saopštavanju vremena.
Primer: Prvi čas počinje u osam sati.
U obraćanju (vokativ) imenica čitalac glasi čitaoče. Na sličan način čovek daje čoveče, a stric striče.
Primer: Dragi čitaoče, ova priča je za tebe.
Spojevi daleko brže, daleko lakše, pa i daleko najbolji, nisu greška, iako su ih neki puristi osuđivali i tražili „mnogo” ili „znatno”.
Primer: Vozom se do mora stiže daleko sporije nego avionom.
Oba oblika trpnog prideva postoje: dat i dan, pa tako i prodat i prodan, predat i predan, izdat i izdan. Odbor za standardizaciju (1999) ovo dvojstvo navodi među dubletima koje bi trebalo smanjiti.
Primer: Zadatak je predat na vreme.
Pridev je za daleku prošlost. Novinarsko još davne uz godinu iz bliske prošlosti preterano je.
Primer: U davna vremena ovde je bila gusta šuma.
Spojevi deliti nečije mišljenje, deliti zabrinutost ili deliti slavu s nekim sasvim su u redu, iako su ponekad bez razloga osuđivani.
Primer: Delim tvoje mišljenje o tom filmu.
Pad vrednosti novca je deprecijacija, a glagol deprecirati. Koren je latinska reč za cenu, pa veze sa depresijom nema: depresijacija je greška.
Primer: Deprecijacija valute poskupela je uvoznu robu.
Ustalio se oblik po engleskom izgovoru, deterdžent. Detergent je bliži latinskom poreklu, ali živi samo kao stručni hemijski izraz.
Primer: Usput kupi i deterdžent za sudove.
Diskusija je razgovor više ljudi, pa jedan čovek nema svoju diskusiju. Za njegov deo kaže se izlaganje, istupanje, učešće u diskusiji.
Primer: Posle njenog izlaganja javilo se još troje.
Glagolski prilog sadašnji gradi se od trećeg lica množine prezenta, kome se dodaje -ći: dišu, pa dišući. Oblik dihajući je greška koja nastaje kad se ne zna kako se ovaj oblik pravi.
Primer: Penjao se uz brdo teško dišući.
Jedina imenica srednjeg roda na -a. Genitiv glasi doba, dativ i lokativ dobu, instrumental dobom; u množini dativ, instrumental i lokativ glase dobima.
Primer: U ranom dobu deca brzo uče jezike.
Glagol dobiti ima dva oblika trpnog prideva, dobijen i dobiven. Odbor za standardizaciju (1999) i par dobijati ili dobivati navodi kao dubletu koja ne donosi bogatstvo nego nesigurnost.
Primer: Dobijeni novac uložen je u novi krov.
Oba oblika su podjednako dobra: doći do izraza i doći do izražaja.
Primer: Njen talenat je tek na pozornici došao do izražaja.
Od imenice dohodak bolji je stariji oblik dohodni, koji su ekonomisti i ranije koristili, nego noviji dohodovni.
Ove titule se ne menjaju i pišu se malim slovom, bez crtice: don Niko, fra Brne. Veliko slovo dobijaju samo kao stalni deo imena: Don Kihot, Fra Anđeliko.
Primer: Pismo je potpisao fra Ivan iz obližnjeg samostana.
Piše se Don Kihot, a izvedenice donkihotski, donkihotstvo. Poznavaoci španskog kažu i Don Kihote, bliže originalu.
Primer: Bio je to pravi donkihotski poduhvat.
Kod nas je ustaljeno Don Žuan, mada je po španskom izgovoru tačnije Don Huan. Za zavodnika uopšte piše se sastavljeno i malim slovom: donžuan.
Primer: Pravio se donžuan, ali ga niko nije shvatao ozbiljno.
Glagol doneti ima dva oblika trpnog prideva: donesen i donet. Oba se sreću u standardnom jeziku.
Primer: Odluka je donesena na sastanku.
Glagolski prilog prošli od glagola na -ći gradi se sa š: došavši, pošavši, našavši. Kad se u takvom obliku nađe đ (dođavši, pođavši, pronađavši), oblik nije pravilan.
Primer: Došavši kući, odmah je seo da ruča.
Osim mesta, može da označi i vreme: do tada ili za to vreme.
Primer: Ti spremi ručak, a ja ću dotle oprati sudove.
Dozvoliti i dozvola jesu ruskog porekla, ali su danas obične koliko i dopustiti i dopuštenje. Za neke stvari se kaže samo dozvola: vozačka dozvola.
Primer: Roditelji su joj dozvolili da ide na ekskurziju.
Nije pleonazam, iako se „vremena” često može izostaviti. Umesto dugo godina bolje je mnogo godina ili godinama.
Primer: Godinama nije svratio u rodno selo.
U standardnom jeziku broj dva se menja po padežima: genitiv dvaju, dativ dvama, u ženskom rodu dveju i dvema. U govoru se ti oblici često ne upotrebljavaju, pa se kaže odnosi dve zemlje umesto „odnosi dveju zemalja”.
Primer: Spor je rešen dogovorom dveju strana.
Reč je stigla preko italijanskog kao džuboks i tako se ustalila, iako bi prema engleskom originalu (jukebox) tačnije bilo džukboks.
Primer: U kafani je još svirao stari džuboks.
U latinici se ovaj glas piše jednim slovom: đ, Đ. Zamena sa dva slova (dj) opravdana je samo kad tehnika ne dozvoljava drugačije, a u rukopisu i štampi nije.
Primer: Na diplomi je ime Đorđe odštampano sa pravim đ.
Voćni sok se po engleskom zove džus, ne đus, a ionako je dovoljna naša reč sok. Teniski izraz đus je druga reč, od engleskog deuce.
Primer: Za doručak je popio čašu soka od narandže.
Kad znači isto što i obrazovanje ili nastava, Odbor za standardizaciju savetuje domaću reč. Edukacija je tada pozajmljenica iz lenjosti: strana reč uzeta kao da domaća ne postoji.
Primer: Opština ulaže u obrazovanje odraslih.
Ekolog je stručnjak za ekologiju, ali i član pokreta za zaštitu životne sredine. Oblik ekologist je suvišan anglicizam.
Primer: Ekolozi su organizovali čišćenje obale reke.
Reč je nespretno izvedena iz latinskog, pa je bolja domaća izložak.
Primer: Najstariji izložak u muzeju je kameni nož.
Strana ženska imena koja kod nas imaju ustaljen oblik na -a mogu se menjati kao da glase Elizabeta, Suzana, Katarina, Edita, iako se u nekim stranim jezicima pišu bez -a. Po Odboru, ne bi se pogrešilo ni kad bi im se u nominativu dodalo -a.
Primer: U novinama je bio članak o kraljici Elizabeti.
Umesto engleske reči obično je zgodnije reći klima-uređaj ili klimatizacija.
Primer: Leto smo jedva preživeli bez klima-uređaja.
Znači postepeno pojačavanje, na primer sukoba ili napetosti. Nije zamena za invaziju ili ofanzivu.
Primer: Razgovori su sprečili dalju eskalaciju svađe.
Osim nalepnice, znači i pravila lepog ponašanja i svečani ceremonijal. Oblik etikecija nije dobar.
Primer: Na svečanoj večeri poštovala se stroga etiketa.
Stanje velikog zadovoljstva, zanosa i razdraganosti. Pogrešno je koristiti je za pomamu ili rušilački bes.
Primer: Posle pobede navijače je obuzela euforija.
Reč evidentan obično ne znači ništa više od jasan ili očigledan, pa Odbor za standardizaciju savetuje domaću reč.
Primer: Bilo je očigledno da kasni.
Naziv valute u srpskom je evro, muškog roda, genitiv evra, množina evri, jer kažemo Evropa. Odbor za standardizaciju (2001) dao je prednost tom obliku; nazivi novca se ne prevode nego prilagođavaju jeziku.
Primer: Karta košta dvadeset evra.
Pažnja se može fokusirati, ali Odbor za standardizaciju ne vidi razlog da se ona jednostavno ne usredsredi. Strana reč je ovde pozajmljenica iz lenjosti.
Primer: Usredsredi se na prvo pitanje.
Obuhvata celu narodnu kulturu i običaje, ne samo narodne igre. Spoj nacionalni folklor je pleonazam.
Primer: Profesor je beležio folklor svog kraja: pesme, priče i običaje.
Umesto fotos treba reći fotografija, snimak ili slika.
Primer: Uz tekst je objavljena i fotografija mosta.
Kod nas se kaže Galilej (pridev galilejevski), a punim imenom i prezimenom Galileo Galilei.
Primer: Galilej je durbinom posmatrao Jupiterove mesece.
Označava samo nerazumljiv, zamršen govor ili tekst, a ne zbrku uopšte.
Primer: Uputstvo je bilo pravi galimatijas, niko ga nije razumeo.
U pitanju se kaže gde (kada, ko) kad nije poznato ni da li nešto postoji, a negde (nekada, neko) kad se zna da postoji, a ne zna se tačno mesto, vreme ili osoba.
Primer: Jesi li gde ostavio ključeve?
U jednini je muškog roda (gorila je jeo), a u množini ženskog (te gorile).
Primer: Stari gorila je mirno sedeo u hladu.
Pravilno je gospoština, bez d. Oblik gospodština nije dobar.
Reč nije najsrećnije sklopljena, ali joj prava zamena još nije nađena, pa ostaje u upotrebi.
Primer: Fabrika je treću godinu zaredom gubitaš.
Reč je novija, napravljena po uzoru na dobitnik, i danas je odomaćena. Englesko luzer je suvišno.
Primer: Niko ne voli da ispadne gubitnik.
Jezik Starog zaveta i današnji službeni jezik Izraela u srpskom se zove hebrejski. Pridev jevrejski ide uz sve ostalo što se tiče Jevreja: narod, istoriju, kulturu. Naziv ivrit kao termin nije potreban.
Primer: Deo Biblije izvorno je pisan na hebrejskom.
Za vladare iz prošlosti nije dobro svima davati oblik Henrih ili Henrik. Bolje je ime prema zemlji: engleski Henri, nemački Hajnrih, francuski Anri.
Reč je grčkog porekla i kod nas se piše i izgovara Holokaust. Engleski izgovor holokost nije potreban.
Primer: Na času istorije učili smo o Holokaustu.
Obično je ženskog roda (te visoke hridi), ali se dopušta i muški (ti visoki hridi).
Primer: Galeb je sleteo na oštru hrid.
Bolji je oblik Hristos, a u padežima Hrista, Hristu. Pridev je Hristov.
Primer: Ikona prikazuje Hrista sa apostolima.
Ignorantski znači neznalački, a ignorancija je neznanje. Ko nekoga namerno ne primećuje, taj ga ignoriše, odnosno nipodaštava.
Primer: Ceo dan me je ignorisala kao da me ne vidi.
Spoj najbolji film ikada nije dobar: prilog traži glagol ili trpni pridev uz sebe, pa treba najbolji film ikada snimljen.
Primer: To je najukusnija torta koju sam ikada probao.
Izraz imati krivo nije dobar. Kaže se grešiti, varati se, ne biti u pravu.
Primer: Na kraju je priznao da nije bio u pravu.
Anglicizam koji se uvek može zameniti: primena, sprovođenje, realizacija. I glagol implementirati menjaju primeniti i sprovesti.
Primer: Primena novog zakona počinje od januara.
Kaže se imun na nešto ili prema nečemu, a isto tako i imunitet na. Oblik imun od nije dobar.
Primer: Posle preležane bolesti postao je imun na nju.
Kao umetak bez mnogo značenja nije greška, ali ga ne treba gomilati u govoru i tekstu.
Primer: Moj komšija, inače stolar, popravio nam je vrata.
Oba oblika su u standardu: može ući i može da uđe. Samo infinitiv ide u izrazima kao lako je biti, a samo da u hajde da zapevamo. Treba izbegavati nagomilavanje istih oblika u jednoj rečenici.
Primer: Lako je obećati, teže je ispuniti.
Nauka o korišćenju i prenošenju podataka, pre svega pomoću računara. Nije naziv za skup informacija ni za način obaveštavanja javnosti.
Primer: Brat studira informatiku u Novom Sadu.
Strano žensko ime koje nije blisko našem jezičkom osećanju, kao Ingrid ili Kim, bolje je ne menjati po padežima, nego uz njega staviti reč koja se menja: o glumici Ingrid Bergman, a ne o Ingridi Bergman.
Primer: Gledali smo film sa glumicom Ingrid Bergman.
Insert je umetak, naročito filmski snimak ubačen u televizijsku emisiju. Za deo teksta ili dela bolje je odlomak ili isečak.
Primer: Na času smo čitali odlomak iz romana.
Reč interes može da znači i interesovanje, zanimanje, i to nije pogrešno.
Primer: Za novi kurs kuvanja vlada veliki interes.
Danas obično znači urađen na brzinu, nepripremljen. U tom smislu jasnije su reči brzoplet, prenagljen, nepromišljen.
Primer: Kasnije je zažalio zbog brzoplete odluke.
Oba oblika postoje u standardnom jeziku. Odbor za standardizaciju (1999) ih navodi među dubletima koje ne donose bogatstvo nego nesigurnost i koje bi trebalo smanjiti.
Primer: Prostor u dvorištu je dobro iskorišćen.
Novija reč, svršeni parnjak glagola poštovati. Nema razloga da se smatra greškom.
Primer: Svi su ispoštovali dogovoreni rok.
Ne kaže se govoriti ispred kolektiva, nego u ime kolektiva.
Primer: Direktorka je pozdravila goste u ime cele škole.
Zamenica isti u ulozi reči on, taj, ovaj pripada samo kancelarijskom jeziku. Izvan njega je ne treba koristiti.
Primer: Kupio sam bicikl i odmah ga isprobao.
Pleonazam: dovoljno je isto ili takođe.
Primer: Na izlet je takođe pošao naš komšija.
Glagolski prilog prošli od izaći glasi izašavši: đ iz aorista izađoh ovde prelazi u š. Oblik izađavši nije pravilan.
Primer: Izašavši iz škole, sreo je druga.
Uz brojeve posle predloga između ide veznik i, a ne crtica: između 14 i 17 časova.
Primer: Prodavnica ne radi između 13 i 15 časova.
U savremenom jezičkom standardu ustalio se oblik Izrael. Stariji oblik Izrailj ostao je u Svetom pismu.
Primer: Avion za Izrael poleće u podne.
Kao pravilnija se navodi upotreba sa akuzativom (izuzev balkon), ali je danas češći genitiv, kao uz „osim” (izuzev balkona).
Primer: Svi su došli na proslavu izuzev Marka.
Kratki oblici (je, su, sam) ne stoje odmah iza zapete posle umetnutog dela rečenice. Umesto Petar, naš komšija, je došao bolje je Petar, naš komšija, došao je.
Primer: Marko, moj brat, stigao je juče.
Posle duge sintagme ili rečenice, u naglašenom položaju, umesto kratkih oblika je i su treba da stoje puni jeste i jesu: Ono što je nužno jeste sledeće; Uslovi koje propisuje zakon jesu ovi.
Primer: Najvažnije što treba da poneseš jeste lična karta.
Uz reči jedan i neki, kad služe kao neodređeni član, pridev stoji u neodređenom vidu: jedan ozbiljan mladić, a ne jedan ozbiljni mladić.
Primer: Javio se neki mlad čovek i pitao za tebe.
Kad se uzajamnost odnosi na muškarca i ženu, brojevi stoje u srednjem rodu: jedno za drugo, jedno od drugog.
Primer: Marko i Ana kao da su stvoreni jedno za drugo.
U muzici je kompozicija od jednog, dva ili tri stava jednostavačna, dvostavačna, trostavačna. Reč jednostavan tu ne odgovara jer znači nešto drugo.
Spoj se sreće i kod dobrih pisaca, ali ga puristi smatraju germanizmom i nude još, i dalje ili još jednako.
Primer: Pošta još nije stigla.
Kad se žensko prezime upotrebi samo, uobičajeniji je oblik na -eva ili -ova: Jovanovićeva. Oblici na -ka (Jovanovićka) uglavnom su razgovorni i ponekad zvuče pogrdno. Ni jedan ni drugi ne govori da li je žena udata.
Primer: Jovanovićeva je pročitala sastav pred razredom.
Kraći oblici jun i jul bolje se slažu sa padežima (juna, jula), ali se danas dopuštaju i juni, juli.
Primer: Školska godina se završava u junu.
U značenju ljudi reč označava celo osoblje neke službe ili struke. Za jednog čoveka nije dobra: ne on je proveren kadar.
Primer: Bolnici nedostaje medicinskog kadra.
Igra rečima koje zvuče isto ili slično, a znače različito. Ne znači zbrku ni gužvu.
Primer: Njegov govor bio je pun duhovitih kalambura.
U srpskom je uobičajeno kalif, iako bi arapskom originalu više odgovaralo halif ili halifa.
Češka banja se kod nas obično zove Karlove Vari, mada je originalno ime Karlovy Vary, to jest Karlovi Vari.
Primer: Baka je na lečenje išla u Karlove Vari.
Pridev od imenice katarza glasi katartičan, a ne katarzičan.
Primer: Kraj predstave imao je katartično dejstvo na publiku.
Pravilno je katolikinja; oblik katolkinja nije dobar.
Nominativ glasi kći (Ovo je moja kći), a akuzativ kćer (Vidim kćer). U genitivu, dativu i lokativu jednine oblik je kćeri, a u množini kćeri, kćerima.
Primer: Upoznao sam tvoju kćer na priredbi.
Određeni vid odgovara na pitanje koji, a neodređeni na pitanje kakav: kiseli kupus je vrsta jela, a kiseo je kupus koji se ukiselio. U nazivima (terminima) stoji određeni vid: slobodni udarac.
Primer: Za ručak je bila sarma od kiselog kupusa.
Koga je oblik zamenice ko (Koga čekaš?), a kojeg (kog, kojega) oblik zamenice koji, koja se odnosi na neku imenicu: čovek kojeg je tražila policija.
Primer: Komšija kojeg si juče upoznao zvao je ponovo.
Za stvari akuzativ glasi koji: sto koji sam kupio. Oblik kojeg ide samo uz živa bića, a Odbor za standardizaciju rečenicu Stub kojeg sam srušio ocenjuje kao izvan norme.
Primer: Ovo je kaput koji sam kupio na sniženju.
Decimalne brojeve čitamo našim rečima: 1,6 je jedan zarez šest, jedan zapeta šest ili jedan celih šest, ne jedan koma šest.
Primer: Izmerili smo mu trideset osam zarez pet stepeni.
Postoje kominike i ređe komunike, ali nijedna nije potrebna kad imamo reč saopštenje.
Primer: Klub je posle utakmice izdao saopštenje.
Komocija nije dobra imenica od prideva komotan. Treba komotnost, komoditet, a još bolje udobnost ili ležernost.
Primer: Starijim putnicima najvažnija je udobnost.
Kad postoji pridev, ne treba stavljati imenicu ispred imenice po engleskom uzoru: kontaktna grupa, kompaktni disk. Odbor za standardizaciju takve spojeve smatra stilski neprihvatljivim.
Primer: Kupio sam kompaktni disk sa starim pesmama.
Za pisca tekstova reklamnih poruka Odbor za standardizaciju predlaže domaću složenicu tekstopisac, jer kopirajter podseća na kopirajt, koji znači nešto sasvim drugo (autorsko pravo).
Primer: Agencija traži iskusnog tekstopisca.
Glagol je naknadno izveden iz imenice korelacija, ali se prihvata jer odgovarajuće zamene nema.
Primer: Uspeh u školi često korelira sa navikom čitanja.
Danas se dopuštaju oba: koristiti nešto i koristiti se nečim. U izrazima kao koristiti godišnji odmor drugačije se i ne kaže.
Primer: Ovog leta koristim odmor u dva dela.
Glagol uz imenicu korozija glasi korodirati, prema latinskom, a ne korozirati.
Primer: Stara ograda je korodirala od kiše.
Glagol koštati je nemačkog porekla; preporučuje se stajati, ali to nije uvek moguće (neka košta šta košta). Umesto cena koštanja predlaže se proizvodna cena.
Primer: Koliko staje kilogram jabuka?
Kratka priča je doslovan prevod engleskog short story. Kod nas je to pripovetka.
Primer: Za domaći smo čitali Andrićevu pripovetku.
Kratki metar je nespretno sklopljen izraz. Kaže se kratkometražni film ili samo kratki film.
Primer: Na festivalu je prikazano dvadeset kratkih filmova.
Za vreme je sasvim ispravno: kroz vekove, kroz dve nedelje. Za sredstvo ne valja: ne kroz svoje stihove, već svojim stihovima; ne kroz predstavnike, već preko predstavnika.
Primer: Vratiću se kroz desetak dana.
Može da znači i dati ime nečemu, bez ikakve veze sa crkvenim obredom. Tako i prekrstiti znači promeniti ime.
Primer: Mače smo krstili Mrvica.
Krunski princ je prevod sa engleskog ili nemačkog. Kod nas je to prestolonaslednik.
Primer: Prestolonaslednik je prisustvovao otvaranju izložbe.
Uz kretanje se kaže idem kući, a uz mirovanje bio sam kod kuće. Kartoteka Odbora za standardizaciju širenje predloga kod uz glagole kretanja beleži kao uprošćavanje nastalo iz nemara prema standardnom jeziku.
Primer: Posle škole idem pravo kući.
Znači obredni, vezan za kult, ili onaj oko koga se stvorio kult. Gde je dovoljno čuven, slavan ili popularan, ne treba ga koristiti.
Primer: U pećini su nađeni ostaci kultnih predmeta.
Čvrst, beo papir za kvalitetnu štampu. Domaćeg izraza za njega nema.
Primer: Monografija je odštampana na kunstdruk hartiji.
U srpskom standardu glagol ide uz akuzativ: lagati nekoga, on ih laže. Veza sa dativom (lagati nekome) pripada starijem jeziku.
Primer: Nemoj da lažeš mamu, ona ionako sve sazna.
Ime italijanske marke sportskih automobila izgovara se sa g: lamborgini, jer se u italijanskom „gh” čita kao g. Nije dobro lambordžini.
Primer: Ispred hotela je stajao crveni lamborgini.
Nisu sinonimi: latinoamerički (i latinskoamerički) je širi pojam, jer pored Južne Amerike obuhvata i Meksiko i zemlje Srednje Amerike.
Primer: Meksiko je latinoamerička, ali ne i južnoamerička zemlja.
Dva naziva za istu baltičku državu; kod nas je običnije Letonija, prema srednjovekovnom latinskom imenu. Stanovnici su Letonci. Ne treba je mešati sa Litvanijom.
Primer: Glavni grad Letonije je Riga.
Odbor za standardizaciju upozorava da glagol sipati ne treba da istisne glagole liti i točiti, koji su takođe deo standarda. Ne valja širiti reči koje potiskuju druge.
Primer: Natoči mi čašu vode sa česme.
Naziv igre na sreću piše se malim slovom, a ne Loto ili LOTO. U padežima se ustalilo lotoa, na lotou, iako bi strože pravilno bilo lota, na lotu.
Primer: Komšija svake nedelje uplaćuje loto.
Bolji izraz je ulje za loženje; složenica lož-ulje je česta, ali manje dobra.
Primer: Zimus smo grejali kuću na ulje za loženje.
Imenice kao deljenje, paljenje, voljenje, osvetljenje pišu se sa lj, a ne delenje, palenje. Izuzetak je pokolenje, jer potiče od reči koleno.
Primer: Paljenje vatre u šumi je zabranjeno.
Ova tri veznika imaju isto značenje i mogu se smenjivati u tekstu. Od njih se premda oseća kao stilski obeležen.
Primer: Iako je bio umoran, završio je posao.
Šekspirova tragedija i njen junak kod nas se po tradiciji pišu Magbet. Nisu u skladu sa tim običajem Makbet ni Mekbet.
Primer: Gledali smo „Magbeta” u pozorištu.
Bolji oblik je manšeta, prema francuskom izvoru; manžetna je manje dobar. Domaće zamene, kao suvratak ili orukvica, nisu zaživele.
Primer: Zakopčao je manšete na košulji.
Kad stoji ispred imenice, upotrebljava se pridev: marketinška strategija, marketinški splet, a ne marketing strategija ili marketing miks. Imenica u ulozi prideva, gde pridev postoji, po Odboru para uši.
Primer: Firma je promenila marketinšku strategiju.
Glagolski prilog sadašnji pravi se od trećeg lica množine prezenta (oni mašu), pa glasi mašući. Oblik mahajući je čest, ali pogrešan.
Primer: Otišla je mašući nam sa vrata.
Oba oblika su ispravna u svim značenjima. Kad je reč o sredstvima javnog informisanja, ipak preovlađuje medij, pa i pridev medijski.
Primer: Vest su preneli svi mediji.
Reč menadžment ima mesta u izrazu studirati menadžment, ali je bolje upravljanje vremenom nego menadžment vremena i uprava preduzeća nego menadžment preduzeća.
Primer: Uprava preduzeća sastaje se u ponedeljak.
Prisvojni pridev od prezimena Mendeljejev glasi Mendeljejevljev. Tako se zove i periodni sistem elemenata: Mendeljejevljev sistem.
Primer: Na času hemije učimo Mendeljejevljev sistem.
Englesko ime njujorške četvrti najbliže prenosimo kao Menhetn. Može i u Menhetnu (kao deo grada) i na Menhetnu (jer je ostrvo).
Primer: Radi u jednoj kancelariji na Menhetnu.
U književnom jeziku mesec se kazuje imenom, a ne brojem: u februaru, u oktobru. Nije dobro u drugom mesecu, u desetom mesecu.
Primer: Rođendan mi je u martu.
Glagoli moći i hteti u prvom licu jednine prezenta imaju nastavak -u umesto -m: mogu, hoću.
Primer: Mogu da dođem tek posle podne.
Piše se velikim slovom i kad se upotrebi preneseno, jer se tako javlja samo u izrazu poslednji Mohikanac. Nema razloga za mohikanac.
Primer: Deda je poslednji Mohikanac u selu koji još ore volovima.
Uz možda, u samostalnoj rečenici, standardni jezik traži futur: Možda ćeš nešto naći, a ne Možda nešto nađeš, kad je glagol svršenog vida.
Primer: Možda ćemo stići pre mraka.
Bezlični spojevi nadati se je da i za nadati se je nisu dobri. Pravilno se kaže nadajmo se, treba se nadati ili možemo se nadati.
Primer: Nadajmo se da sutra neće padati kiša.
Najaviti i najava su dobre novije reči za ono što tek dolazi. Objaviti to ne kazuje, a nagovestiti je uvek neodređeno, pa ih ne mogu potpuno zameniti.
Primer: Spiker je najavio film za večeras.
Ispravan glagol sa značenjem „voleti više od svega drugog”.
Primer: Od svih jela najvolim pasulj.
Izrazi najzad, na kraju i naposletku stilski su neutralni, a napokon i najposle su stilski obeleženi.
Primer: Najzad je stigao i autobus.
Reč potiče od imena Narcis, pa je pravilno narcisizam, narcisista, narcisoidan. Pogrešno: narcizam, narcista.
Primer: Psiholog je govorio o narcisizmu na društvenim mrežama.
Nisu isto: neću da dođem izražava volju (ne želim), a neću doći je odrični futur, prosto obaveštenje da se nešto neće desiti.
Primer: Neću doći sutra jer radim do kasno.
Kaže se za grupu muškaraca; za žene i za predmete se ne upotrebljava.
Primer: Nekolicina mladića čekala je ispred škole.
U značenju „mnogo” menja se po padežima: u nizu slučajeva, sa nizom primera, a ne u niz slučajeva. Glagol se slaže sa nizom: prošao je niz godina.
Primer: Trener je nizom vežbi zagrejao ekipu.
Kad se nešto pominje prvi put, ide neodređeni oblik prideva: gradi se nov most, javio se nov problem. Oblik novi u takvim rečenicama nije dobar.
Primer: Kupio sam nov telefon.
U značenju dnevnog lista imenica je samo u množini: jutrošnje novine, iz novina, jedne novine. Nije dobro jednu novinu.
Primer: Pročitao sam to u novinama.
Uz stariju promenu (njegova brata, njegovu bratu) danas su pravilni i češći oblici njegovog, njegovom. Isto važi za njen i njihov.
Primer: Sreo sam njegovog brata na pijaci.
Obelodaniti se kaže kad na videlo izlazi ono što se krilo ili zataškavalo. Za obično saopštenje dovoljno je objaviti, saopštiti ili izneti.
Primer: Novinar je obelodanio dokumenta koja su godinama skrivana.
Uz glagole oceniti, označiti, okvalifikovati, okarakterisati tradicionalno stoji kao + nominativ: ocenjeno je kao greška. Instrumental (ocenjeno greškom) je verovatno došao mešanjem s glagolima nazvati i proglasiti.
Primer: Njegov potez je ocenjen kao hrabar.
Spoj od strane (Naređeno mi je od strane šefa) je glomazan i stilski neprikladan kalk; prirodnije je Šef mi je naredio. Sam predlog od uz trpni pridev ne mora se uvek izbegavati.
Primer: Most je izgradila jedna domaća firma.
Oba glagola pripadaju standardu. Odbor za standardizaciju upozorava da ne treba širiti reči koje istiskuju druge, kao kad odložiti potiskuje odgoditi, proglašavajući ga kroatizmom.
Primer: Utakmica je odložena zbog kiše.
Izraz u odnosu na često se nepotrebno gura u poređenja. Kraće je i jasnije sa nego: cene su dvostruko veće nego lane.
Primer: Ove godine je rodilo više nego prošle.
Odbor za standardizaciju preporučuje izraz odnosi s javnošću umesto teško izgovorljivog pablik rilejšns. Odnosi se ne primenjuju nego održavaju, pa nije dobro primena odnosa s javnošću.
Primer: Radi u službi za odnose s javnošću.
Odojak je mladunče životinje koje još sisa, najčešće prase, a dojenče je beba. Odojče i sisanče mogu značiti i jedno i drugo.
Primer: Za slavu su ispekli odojka.
Glagol je potpuno pravilan za događaje i radnje: radovi se odvijaju po planu. Preneseno značenje je isto kao kod teći ili razvijati se, pa ga ne treba svoditi na „odmotavati se”.
Primer: Utakmica se odvijala bez incidenata.
Nepotreban rusizam: umesto oformiti bolje je formirati, obrazovati, oblikovati ili uobličiti.
Primer: Učenici su formirali tim za kviz.
Predlog oko može i u prenesenom smislu, ali se time preteruje. Bolje je razgovor o tome nego razgovor oko toga, teškoće sa snabdevanjem nego teškoće oko snabdevanja.
Primer: Dugo smo raspravljali o izletu.
Pomodna reč političkog jezika. Gde smisao dopušta, bolje je odluka, rešenost ili izjašnjavanje.
Oba oblika postoje u standardnom jeziku. Odbor za standardizaciju (1999) ovaj par navodi među dubletima koje bi trebalo istražiti i smanjiti.
Primer: Jakne su u ormanu u hodniku.
Oba predloga postoje u standardnom jeziku i znače isto. Odbor za standardizaciju (1999) ih navodi među dubletima koje ne donose bogatstvo nego nesigurnost.
Primer: Svi su došli osim Marka.
Bolji naziv je osmogodišnja škola; osmoletka je manje dobra reč.
Kaže se oženio se tom devojkom (instrumental), a ne oženio je tu devojku. Odbor za standardizaciju ovo navodi kao primer narušene rekcije.
Primer: Moj brat se prošle godine oženio Anom.
Nenaglašena rečca bliskog značenja kao a ili međutim. Ne odvaja se zarezima od ostatka rečenice.
Primer: Brat voli more, sestra pak planinu.
U značenju „nekoliko” (par dana) nije preporučljivo, iako nije teška greška. Za odeću je jasnije troje pantalone, pet pantalona nego tri para pantalona.
Primer: Ostaću još nekoliko dana.
Domaća reč paravojni je dovoljna; paramilitarni je suvišan izraz iz prevoda sa engleskog i francuskog.
Reč je latinskog porekla, pa je pravilno pejorativan, a ne francuski oblik pežorativan.
Primer: „Kljuse” je pejorativan naziv za konja.
Kod glagola na -ći treće lice množine prezenta nema promene k u č: peći, pečem, ali oni peku; isto tako vući, vučem, vuku i tući, tučem, tuku.
Primer: Bake peku hleb svake subote.
Iskvareno od engleskog naziva za kazneni udarac: umesto penaltik treba reći penal ili jedanaesterac.
Primer: Golman je odbranio penal u poslednjem minutu.
Persuazija ne znači ništa više od ubeđivanje ili nagovaranje, pa Odbor za standardizaciju savetuje domaću reč. Strana reč ponekad služi da se ublaži činjenica da reklama ima i manipulatorsku stranu.
Primer: Ubeđivanje je trajalo ceo sat.
Pridev pismen znači i „napisan, iskazan slovima”, pa su tradicionalni izrazi pismeni zadatak i pismena vežba dobri. Nema razloga za pisani zadatak.
Primer: Sutra imamo pismeni iz matematike.
Sredstvo kojim se nešto radi izriče se instrumentalom bez predloga: pišem olovkom, sečem nožem, došli smo vozom. Predlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava; on stoji kad je reč o društvu: idem sa prijateljima.
Primer: Potpiši se hemijskom olovkom.
Kovanica napravljena po uzoru na staklenik, ali loše: osnova plastik- je proizvoljno skraćena i spojena sa delom druge reči.
Ruska i druga slovenska ženska prezimena menjaju se kao pridevi ženskog roda, a u srpskom glase Plisecka, Kiršova, Vasiljeva. Od muških prezimena na -ski lako se grade ženska: Kvašnjevska, Kovalevska.
Primer: Gledali smo snimak baleta sa Majom Pliseckom.
Odbor za standardizaciju rečenicu Po meni je to pogrešno navodi kao primer narušene rekcije; bolje je po mom mišljenju.
Primer: Po mom mišljenju, treba sačekati proleće.
Bolje je po pravilu nego u pravilu.
Primer: Po pravilu ustajem u šest.
Umesto razišli su se po tom pitanju Odbor za standardizaciju savetuje na tom pitanju ili u tom pitanju.
Primer: U tom pitanju se nismo složili.
Izraz znači „uspeti” i ne odnosi se doslovno na ruku. Zato je pogrešno poći za nogom, kako se ponekad čuje u sportskim prenosima.
Primer: Posle dugog truda pošlo mu je za rukom da popravi bicikl.
Danas ima isto značenje kao jednak.
Primer: Oba tima imaju podjednake šanse.
Podvući i podvlačiti smeju i u prenesenom smislu, kao istaći ili naglasiti. Isto važi za potcrtati.
Primer: Direktor je podvukao da je bezbednost na prvom mestu.
Noviji glagol, upotrebljiv u značenju „učiniti jasnijim, delimično objasniti”.
Primer: Možeš li da pojasniš poslednji deo zadatka?
Ustalilo se celih pola sata, ovih pola godine, iako bi po pravilu bio tačniji srednji rod: celo pola sata.
Primer: Čekao sam te dobrih pola sata.
Za vreme je bolje sredinom meseca, sredinom veka nego polovinom meseca.
Primer: Vraćamo se sredinom avgusta.
Imenica se ne stavlja u množinu bez potrebe. Umesto takva ponašanja bolje je takvo ponašanje ili takvi postupci.
Primer: Takvo ponašanje se u školi ne trpi.
Prilozi ponekad, gdekad, kadikad, katkad, pokatkad imaju gotovo isto značenje, ali je samo ponekad stilski neutralno. Ostali su stilski obeleženi.
Primer: Ponekad svratim do bake posle posla.
Preporučuje se portret: lakše se menja po padežima i slaže se sa izvedenicama portretista, portretski.
Primer: Slikar je naslikao portret svoje majke.
Bolji je oblik Portugal, jer tako glasi i izvorno ime zemlje; Portugalija je preuzeta preko nemačkog.
Primer: Leto smo proveli u Portugalu.
Pridev ili zamenica se slaže sa imenicom ispred reči „dana”: poslednji mesec dana, celu nedelju dana, poslednju godinu dana, a ne poslednjih mesec dana.
Primer: Celu nedelju dana padala je kiša.
Za nedovoljnu ishranu bolje je neuhranjen ili neishranjen nego pothranjen; isto i za imenice na -ost.
Primer: Pas je bio neuhranjen kad smo ga našli.
Sprava za isprašivanje tepiha: bolje praker nego praher. Mogu i domaće reči isprašivač, tresač, mlatilo.
Primer: Baka je prakerom istresla ćilim.
Bolje je biti u pravu nego imati pravo u smislu „ne grešiti”, jer je ovaj drugi oblik nastao po stranom uzoru. Drugačije je imati pravo na nešto.
Primer: Bio si u pravu, autobus je kasnio.
Danas je uobičajeno da se doda što, ali nije obavezno: može i pre nego dođe i pre nego što dođe.
Primer: Operi ruke pre nego što sedneš za sto.
U vokativu imenice muškog roda menjaju završni glas ispred -e: Predrag daje Predraže, knez kneže, stric striče, čovek čoveče.
Primer: Predraže, dođi da ti nešto pokažem.
Dobra i potrebna reč, iako je nekad osuđivana kao germanizam. Ne znači sasvim isto što i uslov.
Primer: Znanje jezika je preduslov za taj posao.
U količinskom značenju (preko šest kilograma) predlog preko je ispravan; nema osnova da se obavezno menja sa „više od”.
Primer: Na koncertu je bilo preko hiljadu ljudi.
Bolje je zanemariti, zapostaviti ili zapustiti.
Primer: Ne smemo da zanemarimo nijedan savet lekara.
Pravilno je prestrukturirati, a ne prestruktuirati. Još bolje su reorganizovati, preustrojiti, preobličiti.
Suvišan rusizam, jer imamo prvenstveno, pretežno i u prvom redu.
Primer: Ovaj kurs je prvenstveno za početnike.
Odbor za standardizaciju upozorava da prevazići ne treba da istisne glagole nadići, savladati, prevladati, prebroditi i premostiti, koji su takođe deo standarda.
Primer: Zajedno smo prebrodili teške dane.
Umesto bezličnog izražavanja po stranom uzoru (prisutna je žeđ, kod bolesnika je prisutan bol) prirodnije je bolesnik je žedan, promukao je, boli ga.
Primer: Dete je žedno i boli ga glava.
Reč nije zabranjena, ali se njome preteruje, naročito u kancelarijskom i političkom jeziku. Gde može, bolje je pitanje, teškoća ili nezgoda.
Dobro sagrađena reč sa značenjem „početi funkcionisati”, ali gde je dovoljno, prirodnije je proraditi.
Primer: Posle popravke frižider je opet proradio.
Sliku na platno projiciramo, a nacrt ili projekat projektujemo. Projektovati može značiti i projicirati.
Primer: Nastavnica je projicirala mapu na zid.
Znači produžiti, ređe odugovlačiti. Pogrešno je u značenju „odložiti, odgoditi”.
Primer: Banka mu je prolongirala rok otplate za još godinu dana.
Prvobitno latinsko značenje je unapređenje. Danas znači i reklamu, po engleskom, a naročito prvo javno predstavljanje: promocija knjige, promocija filma.
Primer: Promocija nove knjige biće u petak u biblioteci.
Imenica muškog roda sa značenjem „razbojnik, siledžija”. Nema veze sa rečima pustinja i pustara.
Primer: Selo je strepelo od jednog pustahije sa planine.
Strožiji jezikoslovci računicu dopuštaju samo kao naziv udžbenika ili školskog predmeta, a u izrazima kao „naći svoju računicu” traže račun.
Izraz nije greška, ali Odbor za standardizaciju podseća da za smenjivanje u istom tekstu postoje i reč je o i posredi je, koji su savršeno dobri.
Primer: Reč je o običnom nesporazumu.
Pridev koji sve češće zamenjuje spojeve sa radio-. Prednost mu je što može stajati odvojeno od imenice: radijski i televizijski programi.
Primer: Slušamo radijsku emisiju o istoriji.
U izrazima staviti na raspolaganje, biti na raspolaganju, imati na raspolaganju ide reč raspolaganje, a ne raspoloženje.
Primer: Stojim vam na raspolaganju za svako pitanje.
Reč potiče od Kurosavinog filma i označava zabunu kad se o istom događaju čuju različite priče. Ne valja je koristiti za svaku zbrku ili metež.
Primer: Posle udesa nastao je pravi rašomon: svaki vozač je pričao svoje.
Bolje je razgovaralo se nego razgovarano je. Pasiv se često upotrebljava i gde ne treba, a isti posao dobro obavljaju bezlični oblici sa se: kaže se, ne sme se plivati.
Primer: Na sastanku se razgovaralo o ceni.
U spoljnoj politici se, po engleskom, pogrešno kaže razlike kad se misli na nesuglasice, neslaganje, razilaženje.
Za postupak je tačnije razoružavanje, jer razoružanje pre označava stanje nego proces.
Treće lice množine glasi razumeju, kao i smeju, umeju, uspeju: kod ovih glagola osnova se u tom licu ne skraćuje.
Primer: Deca odlično razumeju šta im govoriš.
Stalni prihod od kapitala, zemlje ili hartija od vrednosti (otuda rentijer). Nije prevod engleskog rent, koje znači zakupnina, najamnina ili stanarina.
Primer: Starica živi od rente sa nekoliko njiva.
Imenica od glagola reprezentovati je reprezentant, a ne reprezent. Često je bolje predstavnik, uzor ili primer.
Respektivan znači „dotični, odgovarajući”. Za nešto što zaslužuje poštovanje kaže se respektabilan, pa je respektivna vojna sila greška.
Primer: Ostvarili su respektabilan rezultat.
Zbirna imenica bez množine. Nije dobro sve robe su pojeftinile, nego sva roba je pojeftinila ili svi proizvodi su pojeftinili.
Primer: Roba je stigla u magacin.
Oblik sa je obavezan ispred reči koje počinju sa s, z, š, ž (sa sestrom, sa ženom); inače stoji i kraći s (s Dušanom). Neki lingvisti sa stavljaju i ispred samoglasnika, pa ovde norma nije sasvim stroga.
Primer: Otišao je na more sa sestrom i s prijateljima.
Pun izraz je s obzirom na to (da). Često se izostavlja predlog s ili deo na to, a Odbor za standardizaciju primećuje da takva skraćivanja razaraju gramatički smisao rečenice.
Primer: S obzirom na to da pada kiša, izlet se odlaže.
Oba oblika su dobra. Pored običnijeg s one strane pravilno je i s onu stranu, koje se nalazi kod Vuka i Daničića.
Primer: Kuća je s one strane reke.
Ova dva predloga traže različite padeže, pa nije pravilno sa ili bez šećera. Treba sa šećerom ili bez njega.
Primer: Kafu pijem sa šećerom, a čaj bez njega.
Oba prefiksa su ravnopravna: saborac i suborac, saosećati i suosećati. U Srbiji je običnije sa-, a neke reči imaju samo jedan oblik: sažaljevati, sugrađanin.
Primer: Pozdravio je svoje saigrače.
Bolje je Salvador, jer član el nije pravi deo imena. Glavni grad je San Salvador.
Imenica sankcija znači kaznu ili kaznenu meru, a glagol sankcionisati nešto sasvim drugo: odobriti, potvrditi, ozakoniti.
Ruski grad, nekada Lenjingrad, kod nas je Sankt Peterburg, a ne zapadni oblik Sankt Petersburg. Pridev: sanktpeterburški.
Primer: Leto je provela u Sankt Peterburgu.
Preporučuje se sanskrt, jer je bliži izvornom nazivu staroindijskog jezika.
Obe veze su dobre: savetovati nekoga i savetovati nekome. Isto važi i za posavetovati.
Primer: Lekar mi je savetovao da više šetam.
U govoru se je obično stapa u se: ona se vratila. Puni oblik (ona se je vratila) neki gramatičari dopuštaju, a drugi ga smatraju nepravilnim.
Seoba je pre svega masovno seljenje: seoba naroda, seoba ptica. Nije pogrešna ni u značenju selidba jedne porodice.
Primer: Gledali smo film o seobi roda.
Gramatički naziv za grupu od dve ili više reči povezanih u celinu. Pogrešno je koristiti je umesto izreka, geslo ili uzrečica.
Primer: „Zlatna jabuka” je sintagma od prideva i imenice.
Oba oblika se sreću. Pavle Ivić se zalagao za sintaktički, po uzoru na praksa i praktički, pa je taj oblik upotrebljen i u kartoteci Odbora za standardizaciju.
Primer: Učenici su uradili sintaktičku analizu rečenice.
Mišljenja su podeljena, ali se uglavnom smatra boljim koncentrisati, ili domaće usredsrediti i sabrati.
Primer: Teško mi je da se usredsredim kad je bučno.
Imenica je samo u množini srednjeg roda: čitam skripta, iz skripata, u skriptima. Nije pravilno skriptu ni skriptama.
Primer: Pozajmio sam skripta od druga iz klupe.
Dativ je snasi (ređe snahi), prisvojni pridev snahin. Oblici snaja, snajka i snaša dobri su u porodičnom govoru, od milja.
Primer: Svekrva je snasi poklonila ogrlicu.
Tako se zove strelac, a ne oružje: on gađa snajperskom puškom. Oblik snajperista je suvišan.
Prvo značenje je „koji gleda s visine, pokroviteljski”. Novije značenje je „uslužan, ponizan, smeran”.
Primer: Govorio je snishodljivo, kao da smo deca.
Oblik sobom može značiti sa sobom: nositi sobom, voditi sobom.
Primer: Ponesi sobom kišobran.
Stanovnik Soluna je Solunac ili Solunjanin, a borac sa Solunskog fronta piše se malim slovom: solunac.
Primer: Pradeda je bio solunac.
Oba glagola postoje, kao i nesvršeni parovi spasavati i spašavati. Odbor za standardizaciju (1999) ih navodi kao dublete bez razlike u značenju, koje donose nesigurnost.
Primer: Vatrogasci su spasli mačku sa drveta.
Mogu značiti isto, ali je oblik sa s običniji za nagađanje i razmatranje, a oblik sa š za trgovinu radi velike zarade. Isto važi za spekulisati i špekulisati.
Primer: U novinama ima mnogo spekulacija o tom slučaju.
Spomenik ide sa dativom: spomenik Vuku Karadžiću bolje je nego spomenik Vuka Karadžića. Bista i poprsje idu sa genitivom: bista Vuka Karadžića.
Primer: Našli smo se kod spomenika knezu Mihailu.
Sprovesti i sprovoditi znače i izvršiti, ostvariti: sprovesti reformu, sprovesti u delo. Oblik provesti u tom smislu češći je u hrvatskoj varijanti.
Primer: Opština je sprovela akciju čišćenja parka.
Oba oblika postoje u standardnom jeziku. Odbor za standardizaciju (1999) ih navodi među dubletima koje unose nesigurnost i koje bi trebalo smanjiti.
Primer: Srećan ti rođendan!
Kaže se stav prema nečemu, a ne stav o nečemu. Stav ne treba da zamenjuje mišljenje; umesto zauzet je stav da bolje je smatra se da ili rešeno je da.
Muški par stjuardese je stjuard, ne stjuart.
Primer: Stjuard nam je doneo vodu.
Stotinak (retko stotinjak) znači oko sto, a stotinka je stoti deo.
Primer: Pobedio je za dve stotinke sekunde.
Strano žensko prezime uz ime se ne menja (od Martine Hingis), a kad stoji samo, može dobiti -ova i menjati se: Hingisova, o Hingisovoj. Neobična i retka prezimena bolje je ne menjati, nego ih upotrebiti uz ime ili titulu.
Primer: Komentator je hvalio igru Martine Hingis.
Za posetioca ustanove dativ je stranki ili stranci, a za političku partiju samo stranci. Genitiv množine je stranaka, ne stranki.
Primer: Na izborima je učestvovalo deset stranaka.
Imaju isto značenje i oba su dobra.
Iz engleskog, znači napetost, opterećenje, napor. Pogrešno se ponekad uzima u značenju potres ili udar.
Primer: Pred ispit je osećala veliki stres.
Često se može zameniti sa sastav, sklop, građa, ustrojstvo. Ne valja za delove društva: umesto sve društvene strukture bolje je sve društvene snage.
U tekstovima o lečenju bolje je suzbijanje ili potiskivanje (simptoma) nego supresija, i suzbijeni ili potisnuti simptomi nego suprimirani.
Primer: Sirup služi za suzbijanje kašlja.
Slaže se sa brojem posle sebe: svaka dva dana, svake tri godine. Oblik svakih ide tek od pet naviše: svakih šest meseci.
Primer: Autobus prolazi svakih deset minuta.
U književnom jeziku nije preporučljivo svako malo; bolje je svaki čas ili često.
Primer: Brat me svaki čas pita koliko je sati.
Izraz je ustaljen u književnom jeziku; neopravdano je osuđivan kao germanizam.
Primer: Sve u svemu, izlet je bio uspešan.
Kao imenica u govoru (ugasi svetlo) nije greška, ali je za preciznost često bolje svetlost, osvetljenje ili rasveta.
Primer: Biljke ne rastu bez svetlosti.
Papska titula: Vaša svetosti u obraćanju, Njegova svetost kad se o papi govori.
Genitiv množine od sav danas je svih; oblik sviju je zastareo ili pokrajinski.
Primer: Bio je najbrži od svih.
Broj 600 piše se šeststo (i šeststoti, šeststogodišnji), iako se tako ne izgovara, da se ne bi mešao sa šesto i šestogodišnji, koji se odnose na broj 6.
Primer: Grad slavi šeststogodišnjicu osnivanja.
Oba oblika su ispravna i oba su muškog roda u jednini. U množini su ženskog roda: ove šimpanze.
Primer: U zoološkom vrtu smo videli dve šimpanze.
Neknjiževna reč; treba vetrobran, vetrobransko staklo ili prednje staklo.
Primer: Kamenčić je napukao vetrobran.
Anglicizam koji se preterano koristi. Kad nastupa samo jedan izvođač sa muzikom, bez gostiju i skečeva, to je koncert, a ne šou.
Bolje je štedna kasica ili štedionica, prema smislu.
Primer: Sitninu ubacujem u štednu kasicu.
Pored odnosne zamenice koji može se upotrebiti i što sa kratkom ličnom zamenicom: profesor što smo ga upoznali. To nije kroatizam, a pomaže da se izbegne ponavljanje i nedoumica koji ili kojeg.
Primer: Knjiga što si mi je pozajmio bila je odlična.
Dovoljno je gledište ili stanovište.
Primer: Sa mog stanovišta, to je dobra odluka.
Pravilno je tapecirati, tapeciran (kao tapet), a ne tapacirati, tapaciran.
Primer: Dali smo da nam tapeciraju staru fotelju.
Spoj na telefonu je potpuno ispravan i ne treba ga menjati sa „pored telefona”.
Primer: Mama je na telefonu, sačekaj malo.
Spoj na temu nije pogrešan i nema smisla menjati ga u o temi. Često je najbolje izbaciti reč tema: pisao je o selu umesto o temama iz seoskog života.
Oba naziva su dobra, kao i pridevi tihookeanski i pacifički.
Primer: Najveća ostrva Tihog okeana su u Okeaniji.
Znači samo „trpeljiv, koji toleriše”. Za ono što se može podneti treba prihvatljiv ili podnošljiv, a ne tolerantan.
Primer: Učitelj je bio tolerantan prema greškama početnika.
Glagol trebati može biti i ličan: Škole su trebale da dostave ili bezlično Trebalo je da škole dostave. Neodrživo je mešanje ta dva oblika: Škole su trebalo da dostave.
Primer: Trebalo je da krenemo ranije.
Kao i imenica trebovanje, rusizam iz vojnog jezika: stilski neprikladan u književnom jeziku, ali bez prave domaće zamene.
Anglicizam kojim se poslednjih godina preteruje. Gde može, bolje je težnja, sklonost, pravac razvoja ili tendencija.
Trening pripada sportu; za učenje veština na poslu bolje je obuka: osnovna obuka prodavaca, a ne bazični trening prodavaca.
Primer: Novi radnici prolaze obuku od dve nedelje.
Danas opšteprihvaćen gramatički naziv, zgodniji od starijeg građenje reči jer ima i pridev tvorbeni.
Primer: Na času smo učili tvorbu reči.
Predlog u sa genitivom dobar je u istom značenju kao kod: u nas i kod nas.
Primer: U nas se ručava u dva.
Oba oblika su dobra: u povodu praznika i povodom praznika.
Primer: Povodom Dana škole priređena je izložba.
Kad predlog znači kretanje, ide akuzativ (idem u školu), a kad znači mirovanje, lokativ (u školi sam). Isto važi za na, o i po: idem na posao, na poslu sam.
Primer: Sutra idem u bolnicu, a brat je već u bolnici.
Ubediti, ubedljiv, ubeđenje nisu greška, iako su osuđivani kao rusizmi. Ne mogu se uvek zameniti sa uveriti: ubedila ga je da ostane.
Znači „koji sadrži ultimatum”: ultimativni zahtev. Po engleskom se pogrešno koristi za „vrhunski, krajnji, najbolji”, kao u ultimativni doživljaj.
Ne preporučuje se kao prilog za vreme: umesto unazad dve godine treba pre dve godine ili u poslednje dve godine, zavisno od smisla.
Primer: Preselili smo se pre dve godine.
Matematički i statistički termin. U značenju vasione dovoljno je svemir, kosmos, vasiona.
Kaže se upoznati s nečim: upoznati smo s njihovim gledištima, a ne upoznati o njihovim gledištima.
Primer: Roditelji su upoznati s pravilima škole.
Neprikladan rusizam; skoro uvek može baviti se, obavljati, primenjivati.
Primer: Deda se i danas bavi sportom.
Ide sa dativom: uprkos kiši, a ne uprkos kiše.
Primer: Uprkos umoru, završio je trku.
Hemijski element je uranijum; Uran je samo planeta ili božanstvo.
Ruska reč koja nam je potrebna, jer nema odgovarajuću domaću zamenu.
Gramatički nije sasvim pravilno, jer se useljava čovek a ne stan, ali su useljen stan i neuseljen stan prihvaćeni jer boljeg izraza nema.
Primer: Prodaje se useljen stan u centru.
Gramatičari preporučuju lične oblike: ne uspevam da zaspim, a ne bezlične ne uspeva mi da zaspim. Može i pošlo mi je za rukom.
Uvek, vazda, svakad i svagda znače isto, ali je samo uvek stilski neutralno. Ostali su stilski obeleženi.
Primer: Uvek se javi kad stigneš.
Pridev se odnosi na uvoz kao posao (uvozne carine). Za samu robu bolje je uvezena roba, uvezeni automobili.
Uz nešto lepo i dobro (užasno lepa, užasno pametan) stilski je neprikladno; treba veoma, vrlo, jako.
Primer: Film je bio veoma zanimljiv.
Za spajanje metala bolje je zavarivati, zavarivač, zavarivački nego variti, varilac.
Primer: Zavarivač je popravio kapiju.
Uz imenicu u genitivu obično ide glagol u jednini (većina učenika je došla), ali nije pogrešna ni množina po smislu (većina učenika su došli).
Rusizam koji ne treba odbacivati, jer nema sasvim isto značenje kao krivac.
Ide sa glagolom u množini, kao braća i gospoda: vlastela su došla, a ne vlastela je došla.
Primer: Vlastela su se okupila na saboru.
Mlin koji pokreće voda reke ili potoka je vodenica. Ručna sprava je mlin: mlin za kafu, a ne vodenica za kafu.
Primer: Baka i dalje melje kafu u starom mlinu.
Kaže se volja za takmičenje (akuzativ), a ne volja za takmičenjem. Odbor za standardizaciju ovo navodi kao primer narušene rekcije uz predlog za.
Primer: Posle povrede nije izgubio volju za igru.
Reč vremenski je suvišna: dovoljno je period.
Primer: U tom periodu živeo je u Nišu.
Oba priloga su podjednako dobra.
Primer: Bilo je veoma hladno, a more vrlo mirno.
Kad postoji poseban glagol, bolje je njega upotrebiti: proveriti umesto izvršiti proveru, popisati umesto vršiti popis.
Uz glagol brinuti se ide predlog za s akuzativom: brinemo se za njih, a ne za njima.
Primer: Baka se brine za unuke dok su roditelji na poslu.
U prenesenom značenju nije greška, ali ga treba štedeti: spojevi kao zacrtani ciljevi i zacrtane smernice postali su šablon političkog jezika.
U značenju zastupati, zauzimati se za nešto dobri stilisti ga izbegavaju. Uobičajenija je imenica zagovornik, odnosno pristalica nečega.
Primer: On je veliki zagovornik zdrave ishrane.
Zagrižen znači zadrt, fanatičan: zagriženi navijač. Zagrizen je trpni pridev od zagristi: zagrizena jabuka.
Primer: Na stolu je ostala zagrizena jabuka.
Sve se češće kaže zahtev za nečim, ali je pravilnije zahtev za nešto: zahtev za veću platu.
Primer: Radnici su podneli zahtev za kraće radno vreme.
Ne priliči uz loše stvari (zahvaljujući suši); tada treba zbog, usled ili pod dejstvom.
Primer: Zahvaljujući komšijama, brzo smo ugasili požar.
U smislu kočnice su zakazale bolje je otkazati, pokvariti se, izneveriti.
Primer: Kočnice su otkazale na nizbrdici.
Kao i zakonomernost, rusizam koji se obično može zameniti sa zakonit, pravilan, redovan.
Znači „koji izaziva divljenje, priličan” (zavidan uspeh), a može i „zavidljiv”. Ne ide uz loše pojave: zavidno neznanje.
Primer: Ima zavidno znanje iz istorije.
Prvobitno znači „poživeti dugo”, a novije „početi živeti, uhvatiti korena”. U političkom jeziku ovo drugo je postalo moda koju dobri stilisti izbegavaju.
Piše se zejtin, ne zeitin, ali u književnom jeziku prednost ima ulje.
Primer: Salatu je prelila uljem.
Sazvežđa i znaci Zodijaka pišu se velikim slovom: Ovan, Bik, Lav, Vodolija, Ribe.
Primer: Moja sestra je po horoskopu Vaga.
Pravilno je žderati, žderem, nažderati se, a ne ždrati, naždrati se. Stari oblik ždreti ostao je u proždreti.
Primer: Pas se nažderao i zaspao.
Žensko prezime na suglasnik (Petrović, Dodik) ne menja se: od Milke Petrović, s gospođom Petrović. Kad stoji samo, dobija -eva ili -ova (Petrovićeva) i menja se. Nije dopušteno To je izjavila Pešić.
Primer: Razgovarali smo s profesorkom Petrović.
Ispred nastavka dobija j: žirija, žiriju, žirijem, u množini žiriji. Isto se menja i taksi: taksija, taksijem.
Primer: Odluka žirija bila je jednoglasna.