Razlikuj dužinu granice od površine
1. Obim i površina mere različite stvari
U ovoj lekciji učiš da meriš dužinu i površinu, da pretvaraš jedinice i da računaš obim i površinu najčešćih figura. Prvo razdvoji dva pojma koja se stalno mešaju.
Obim je dužina granice figure: koliko ograde treba oko dvorišta. Površina je mera dela ravni koji figura pokriva: koliko pločica treba za pod. Obim se meri jedinicama dužine, a površina kvadratnim jedinicama.
Pitaj se šta ti treba
Lajsna uz zid, ram za sliku i ograda traže obim. Tepih, farba za zid i seme za travnjak traže površinu. Ako odgovor treba da bude u metrima, tražiš dužinu. Ako je u kvadratnim metrima, tražiš površinu.
2. Jedinice dužine i pretvaranje
Osnovna jedinica dužine je metar. Manje i veće jedinice dobijaju se množenjem ili deljenjem sa 10, 100 ili 1000.
| Jedinica | Oznaka | Veza sa metrom |
|---|---|---|
| kilometar | km | 1 km = 1000 m |
| decimetar | dm | 1 m = 10 dm |
| centimetar | cm | 1 m = 100 cm |
| milimetar | mm | 1 m = 1000 mm |
Kada prelaziš u manju jedinicu, broj postaje veći, pa množiš. Kada prelaziš u veću jedinicu, broj postaje manji, pa deliš.
Dva pretvaranja
3,5 m u centimetre: 3,5 × 100 = 350 cm. Jedinica je manja, pa je broj veći.
480 mm u centimetre: 480 : 10 = 48 cm. Jedinica je veća, pa je broj manji.
Pre svakog računa sve dužine prebaci u istu jedinicu. Stranice 2 m i 50 cm ne smeš da množiš kao 2 × 50.
3. Jedinice površine
Kvadratni metar, m², je površina kvadrata čija je stranica 1 m. Isto važi za ostale jedinice: kvadratni centimetar je površina kvadrata stranice 1 cm.
Stranica kvadrata od 1 dm duga je 10 cm, pa u njega staje 10 redova po 10 kvadratića. Zato je 1 dm² = 100 cm², a ne 10 cm². Na isti način je 1 m = 100 cm, pa je 1 m² = 100 × 100 = 10 000 cm².
| Veća jedinica | Manja jedinica | Zašto |
|---|---|---|
| 1 cm² | 100 mm² | 10 × 10 |
| 1 dm² | 100 cm² | 10 × 10 |
| 1 m² | 100 dm² | 10 × 10 |
| 1 m² | 10 000 cm² | 100 × 100 |
Za zemljište se koriste ar i hektar: 1 a = 100 m², a 1 ha = 100 a = 10 000 m².
Pretvoreno kao dužina
- 2,5 m² = 2,5 × 100 = 250 cm²
- Sa 100 se množe metri, a ne kvadratni metri.
Pretvoreno kao površina
- 2,5 m² = 2,5 × 10 000 = 25 000 cm²
- Kod površine se množi sa 100 dva puta, po jednom za svaku stranicu.
4. Obim mnogougla
Obim mnogougla je zbir dužina svih njegovih stranica. Kod figura sa jednakim stranicama sabiranje se skraćuje u množenje.
| Figura | Obim | Zašto |
|---|---|---|
| trougao | O = a + b + c | tri stranice |
| kvadrat | O = 4a | četiri jednake stranice |
| pravougaonik | O = 2(a + b) | dva para jednakih stranica |
Rešen primer: ograda oko bašte
Bašta je pravougaonik dužine 9 m i širine 4 m. Koliko metara ograde treba?
- Prepoznaj šta se traži. Ograda ide po granici, pa tražiš obim.
- Zapiši formulu. O = 2(a + b).
- Izračunaj. O = 2 × (9 + 4) = 2 × 13 = 26 m.
- Proveri sabiranjem stranica. 9 + 4 + 9 + 4 = 26 m.
5. Površina pravougaonika i kvadrata
Pravougaonik stranica 4 cm i 3 cm možeš da popločaš sa 3 reda po 4 kvadratića od 1 cm². To je 4 × 3 = 12 kvadratića. Zato je površina pravougaonika P = a × b. Kvadrat je pravougaonik sa jednakim stranicama, pa je P = a × a = a².
Rešen primer: pod u sobi
Soba je duga 4,5 m i široka 3,2 m. Koliko kvadratnih metara laminata treba za pod?
- Prepoznaj šta se traži. Laminat pokriva pod, pa tražiš površinu.
- Proveri jedinice. Obe stranice su u metrima, pa će površina biti u m².
- Izračunaj. P = 4,5 × 3,2 = 14,4 m².
- Proveri procenom. 4,5 × 3 = 13,5, a 5 × 3,2 = 16. Rezultat 14,4 je između ta dva broja.
6. Površina paralelograma, trougla i trapeza
Formule za ove tri figure ne moraš da učiš napamet, jer se sve svode na pravougaonik. U svakoj se javlja visina h: to je duž normalna na osnovicu.
Paralelogram ima istu površinu kao pravougaonik sa stranicama a i h, pa je P = a × h.
| Figura | Površina | Kako nastaje |
|---|---|---|
| paralelogram | P = a × h | pravougaonik iste osnovice i visine |
| trougao | P = a × h : 2 | polovina paralelograma |
| trapez | P = (a + b) × h : 2 | polovina paralelograma osnovice a + b |
Rešen primer: trougao osnovice 10 cm i visine 7 cm
- Zapiši formulu. P = a × h : 2.
- Izračunaj. P = 10 × 7 : 2 = 70 : 2 = 35 cm².
- Proveri. Pravougaonik 10 cm sa 7 cm ima 70 cm². Trougao je njegova polovina, a 35 jeste polovina od 70.
Rešen primer: trapez
Trapez ima osnovice 8 cm i 5 cm i visinu 4 cm.
- Saberi osnovice. a + b = 8 + 5 = 13 cm.
- Pomnoži visinom. 13 × 4 = 52.
- Podeli sa 2. P = 52 : 2 = 26 cm².
- Proveri. Površina mora biti između površina pravougaonika 5 × 4 = 20 cm² i 8 × 4 = 32 cm². Rezultat 26 je tačno na sredini.
Česta greška. Kod trougla, paralelograma i trapeza visina nije isto što i kosa stranica. Ako u zadatku imaš i kosu stranicu i visinu, za površinu uzmi visinu, a kosu stranicu sačuvaj za obim.
7. Složene figure
Figuru koja nije ni pravougaonik ni trougao rastavi na delove koje znaš da izračunaš. Površine delova saberi. Ako je iz veće figure nešto odsečeno, površinu odsečenog dela oduzmi.
Rešen primer: pravougaonik sa odsečenim uglom
Od pravougaonika 8 m sa 6 m odsečen je ugao veličine 3 m sa 2 m. Kolika je površina ostatka, a koliki obim?
- Izračunaj ceo pravougaonik. 8 × 6 = 48 m².
- Izračunaj odsečeni deo. 3 × 2 = 6 m².
- Oduzmi. P = 48 − 6 = 42 m².
- Proveri drugim putem. Ostatak rastavi na dva pravougaonika: levi 5 × 6 = 30 m² i desni 3 × 4 = 12 m². Zbir je 42 m².
- Obim nađi praćenjem granice. O = 8 + 6 + 5 + 2 + 3 + 4 = 28 m.
Površina se smanjila, obim nije
Ceo pravougaonik ima obim 2 × (8 + 6) = 28 m, isto koliko i ostatak. Odsecanjem ugla dve stranice su se skratile za 3 m i 2 m, ali su se pojavile dve nove stranice iste dužine. Zato se obim nikada ne računa oduzimanjem, nego praćenjem granice.
8. Isti obim, različita površina
Od kanapa dugog 20 cm možeš da napraviš mnogo različitih pravougaonika. Svi imaju isti obim, ali ne i istu površinu.
| Stranice | Obim | Površina |
|---|---|---|
| 9 cm i 1 cm | 20 cm | 9 cm² |
| 8 cm i 2 cm | 20 cm | 16 cm² |
| 7 cm i 3 cm | 20 cm | 21 cm² |
| 6 cm i 4 cm | 20 cm | 24 cm² |
| 5 cm i 5 cm | 20 cm | 25 cm² |
Iz obima ne možeš da zaključiš kolika je površina. Među pravougaonicima istog obima najveću površinu ima kvadrat.
9. Ukratko
- Obim je dužina granice i meri se u m, cm, mm. Površina se meri u m², cm², mm².
- Kod dužine je 1 m = 100 cm. Kod površine je 1 m² = 10 000 cm².
- Obim mnogougla je zbir svih stranica. Za pravougaonik je O = 2(a + b).
- Površine: pravougaonik a × b, paralelogram a × h, trougao a × h : 2, trapez (a + b) × h : 2.
- Visina je uvek normalna na osnovicu.
- Složenu figuru rastavi na delove. Obim nađi praćenjem granice.
Za množenje decimalnih brojeva ponovi lekciju Decimalni brojevi. Obim i površinu kruga nađi u lekciji Krug i kružnica.
10. Zadaci za vežbu
- Pretvori 3,5 m u centimetre.
- Pretvori 2,5 m² u cm².
- Pretvori 450 cm² u dm².
- Nađi obim i površinu pravougaonika sa stranicama 9 cm i 4 cm.
- Kvadrat ima obim 28 cm. Nađi njegovu površinu.
- Nađi površinu trougla sa osnovicom 10 cm i visinom 7 cm.
- Nađi površinu paralelograma sa osnovicom 12 cm i visinom 5 cm.
- Trapez ima osnovice 9 cm i 5 cm i visinu 6 cm. Nađi površinu.
- Pravougaonik površine 54 cm² ima jednu stranicu 9 cm. Nađi drugu stranicu i obim.
- Pod sobe 5 m sa 4 m oblaže se kvadratnim pločicama stranice 50 cm. Koliko pločica treba?
- Dvorište je pravougaonik 10 m sa 7 m, iz koga je u jednom uglu izdvojen deo 4 m sa 3 m za garažu. Kolika je površina dvorišta i koliko ograde treba oko njega?
- Njiva je pravougaonik 80 m sa 45 m. Koliko ari ima?
✓Rešenja12 zadataka
- 3,5 × 100 = 350 cm.
- 2,5 × 10 000 = 25 000 cm².
- 450 : 100 = 4,5 dm².
- O = 2 × (9 + 4) = 26 cm. P = 9 × 4 = 36 cm².
- Stranica je 28 : 4 = 7 cm. P = 7 × 7 = 49 cm².
- P = 10 × 7 : 2 = 35 cm².
- P = 12 × 5 = 60 cm².
- P = (9 + 5) × 6 : 2 = 14 × 6 : 2 = 42 cm².
- Druga stranica je 54 : 9 = 6 cm. O = 2 × (9 + 6) = 30 cm.
- Pod ima 5 × 4 = 20 m². Pločica ima 0,5 × 0,5 = 0,25 m². Treba 20 : 0,25 = 80 pločica.
- P = 10 × 7 − 4 × 3 = 70 − 12 = 58 m². Obim praćenjem granice: 10 + 7 + 6 + 3 + 4 + 4 = 34 m.
- P = 80 × 45 = 3600 m². Pošto je 1 a = 100 m², njiva ima 3600 : 100 = 36 a.




