Učitava se...

Matematika

Matematički pojmovi, pravila i postupci objašnjeni kroz primere. Teme za učenje, razumevanje i obnavljanje znanja

Osnovi verovatnoće: ishodi i događaji

Ishod i događaj

Ishod je jedan mogući rezultat eksperimenta. Događaj je skup ishoda. Kod standardne kocke događaj „paran broj“ obuhvata 2, 4 i 6.
Nemoguće
1
Sigurno

Od skupa ishoda do verovatnoće

U neprovidnoj vreći su 4 crvene, 3 plave i 5 zelenih kuglica. Svaka ima istu šansu za izbor. Verovatnoća crvene je 4/12 = 1/3, a da nije crvena 2/3.
4
Crvene
12
Ukupno

Probaj pre otvaranja rešenja

U 20 bacanja rezultat 6 pao je četiri puta. Kolika je opažena relativna učestalost?
10
Zadataka
✓
Postupci

Od skupa ishoda do verovatnoće

1. Eksperiment, ishod i događaj

Kada baciš kocku, ne znaš unapred koji će broj pasti, ali znaš šta sve može da padne. Verovatnoća je broj koji kaže koliko možeš da očekuješ da se nešto dogodi. U ovoj lekciji učiš kako se ona računa kada su svi ishodi jednako mogući.

Bacanje kocke je eksperiment čiji rezultat zavisi od slučaja. Svaki mogući rezultat je jedan ishod: 1, 2, 3, 4, 5 ili 6. Događaj je skup ishoda koji te zanima. Događaj „pao je paran broj” čine ishodi 2, 4 i 6.

Šest strana kocke sa brojevima od 1 do 6; strane sa 2, 4 i 6 tačaka su istaknute kao parni brojevi
Šest ishoda bacanja kocke; tri od njih čine događaj „pao je paran broj”
EksperimentSvi ishodiPrimer događaja
Bacanje novčićaglava, pismopala je glava
Bacanje kocke1, 2, 3, 4, 5, 6pao je broj veći od 4
Izvlačenje kuglice iz vrećesvaka kuglica u vrećiizvučena je crvena kuglica

2. Verovatnoća kao razlomak

Ako su svi ishodi jednako mogući, verovatnoća događaja je broj povoljnih ishoda podeljen brojem svih mogućih ishoda. Povoljni su oni ishodi kod kojih se događaj desio.

Obrazac

Verovatnoća = broj povoljnih ishoda : broj svih mogućih ishoda. Verovatnoću događaja A kratko zapisujemo P(A).

Rešen primer: paran broj na kocki

  1. Prebroj sve ishode. Kocka ima 6 strana, pa je mogućih ishoda 6.
  2. Prebroj povoljne ishode. Parni brojevi su 2, 4 i 6, dakle 3 povoljna ishoda.
  3. Podeli. P(paran broj) = 3/6 = 1/2.
  4. Proveri da li rezultat ima smisla. Polovina strana nosi paran broj, pa je verovatnoća 1/2 očekivana.

3. Od 0 do 1: nemoguće i sigurno

Verovatnoća je uvek broj između 0 i 1. Nula znači da se događaj ne može desiti, a jedan da se sigurno dešava. Što je verovatnoća bliža jedinici, događaj češće očekuješ.

Skala verovatnoće od 0 do 1: nula znači nemoguće, jedna polovina jednake šanse, jedan znači sigurno; ispod su procenti od 0 do 100
Ista verovatnoća kao razlomak i kao procenat
Događaj pri bacanju kockePovoljni ishodiVerovatnoća
pao je broj 7nema ih0/6 = 0
pao je broj 661/6
pao je paran broj2, 4, 63/6 = 1/2
pao je broj manji od 7svih šest6/6 = 1

Tri zapisa iste verovatnoće

Verovatnoću možeš da zapišeš kao razlomak, decimalni broj ili procenat: 1/2 = 0,5 = 50%, a 1/4 = 0,25 = 25%. Razlomak pretvaraš u decimalni broj deljenjem, a decimalni broj u procenat množenjem sa 100.

Kada deljenje nema kraj, zaokruži: 1/6 je približno 0,167, odnosno 16,7%. Podsetnik je u lekcijama Razlomci i Procenti.

4. Kuglice u vreći

Rešen primer: verovatnoća crvene kuglice

U neprovidnoj vreći su 4 crvene, 3 plave i 5 zelenih kuglica. Izvlačiš jednu ne gledajući. Kolika je verovatnoća da je crvena?

  1. Prebroj sve ishode. 4 + 3 + 5 = 12 kuglica. Svaka ima istu šansu da bude izvučena.
  2. Prebroj povoljne ishode. Crvene su 4 kuglice.
  3. Podeli i skrati. P(crvena) = 4/12 = 1/3.
  4. Proveri preko svih boja. P(plava) = 3/12, a P(zelena) = 5/12. Zbir je 4/12 + 3/12 + 5/12 = 12/12 = 1, kako i treba, jer se neka boja sigurno izvlači.
Vreća sa 12 kuglica: 4 crvene označene slovom C, 3 plave označene slovom P i 5 zelenih označenih slovom Z
Svaka kuglica je jedan jednako moguć ishod
✕

Brojane su boje

  • U kutiji su 3 bele i 7 crnih kuglica.
  • „Boje su dve, pa je verovatnoća bele 1/2.”
  • Boje nisu jednako zastupljene.
✓

Brojane su kuglice

  • Ukupno je 10 kuglica, a 3 su bele.
  • P(bela) = 3/10.
  • Svaka kuglica je jedan jednako moguć ishod.

5. Suprotan događaj

Suprotan događaj događaju A je „A se nije desio”. Jedno od to dvoje se sigurno dešava, pa njihove verovatnoće zajedno daju 1. Zato je verovatnoća suprotnog događaja 1 − P(A).

Rešen primer: kuglica nije crvena

U istoj vreći sa 12 kuglica, kolika je verovatnoća da izvučena kuglica nije crvena?

  1. Izračunaj direktno. Crvene nisu 3 + 5 = 8 kuglica, pa je P(nije crvena) = 8/12 = 2/3.
  2. Izračunaj preko suprotnog događaja. P(nije crvena) = 1 − P(crvena) = 1 − 1/3 = 2/3.
  3. Uporedi. Oba puta dobijaš 2/3.
Kada se isplati. Suprotan događaj štedi račun kada je lakše prebrojati ono što ne želiš. Ako je verovatnoća kiše 0,3, verovatnoća da kiše ne bude je 1 − 0,3 = 0,7.

6. Verovatnoća i učestalost u eksperimentu

Verovatnoća 1/2 za glavu ne znači da će u 10 bacanja novčića pasti tačno 5 glava. Ona govori šta se dešava kada eksperiment ponoviš veoma mnogo puta: udeo glava se tada približava 1/2.

Udeo koji stvarno izmeriš zove se relativna učestalost. U tabeli je primer kako ona može da izgleda u jednom nizu bacanja.

Broj bacanjaPala glavaRelativna učestalost
1070,70
100540,54
10005070,507

Rešen primer: šestica u 20 bacanja

Kocka je bačena 20 puta i šestica je pala 4 puta. Kolika je relativna učestalost šestice i kako se odnosi prema verovatnoći?

  1. Izračunaj relativnu učestalost. 4/20 = 0,20 = 20%.
  2. Izračunaj verovatnoću. P(šestica) = 1/6, približno 16,7%.
  3. Uporedi. Brojevi su blizu, ali nisu jednaki. Kod samo 20 bacanja to je očekivano. Sa mnogo više bacanja relativna učestalost bila bi bliža 1/6.

Kako se računa relativna učestalost, objašnjeno je u lekciji Prikupljanje i tabele podataka.

7. Uslov: jednako mogući ishodi

Deljenje broja povoljnih ishoda brojem svih ishoda važi samo kada su ishodi jednako mogući. Novčić i ispravna kocka to ispunjavaju. Točak sa poljima različite veličine ne ispunjava: na veće polje strelica staje češće.

Zato ne važi ni ovakvo zaključivanje: „Sutra kiša ili pada ili ne pada, pa je verovatnoća kiše 1/2.” Ishoda jeste dva, ali nisu jednako mogući.

8. Ukratko

  • Ishod je jedan mogući rezultat eksperimenta, a događaj je skup ishoda.
  • Kada su ishodi jednako mogući: verovatnoća = broj povoljnih ishoda : broj svih ishoda.
  • Verovatnoća je između 0 (nemoguće) i 1 (sigurno). Zapisuje se kao razlomak, decimalni broj ili procenat.
  • Verovatnoća suprotnog događaja je 1 − P(A).
  • U mnogo ponavljanja relativna učestalost se približava verovatnoći.

9. Zadaci za vežbu

  1. Baciš kocku. Kolika je verovatnoća da padne broj veći od 4?
  2. Kolika je verovatnoća da pri bacanju novčića padne glava? Zapiši je kao razlomak, decimalni broj i procenat.
  3. Baciš kocku. Kolika je verovatnoća da padne broj deljiv sa 3?
  4. U kutiji su samo 3 bele i 7 crnih kuglica. Kolika je verovatnoća da izvučena kuglica nije crna?
  5. Točak ima 8 jednakih polja, od kojih su 3 crvena. Kolika je verovatnoća da se zaustavi na crvenom polju? Zapiši je i kao procenat.
  6. U odeljenju je 12 devojčica i 16 dečaka. Nasumično se izvlači jedno ime. Kolika je verovatnoća da je izvučena devojčica?
  7. Verovatnoća da sutra pada kiša je 0,3. Kolika je verovatnoća da ne pada?
  8. Svako slovo reči MATEMATIKA napisano je na posebnoj kartici. Izvlačiš jednu karticu. Kolika je verovatnoća da je na njoj slovo A? A da je samoglasnik?
  9. U vreći je 5 crvenih i nekoliko plavih kuglica. Verovatnoća da izvučeš crvenu je 1/4. Koliko je plavih kuglica u vreći?
  10. U 20 bacanja kocke šestica je pala četiri puta. Kolika je relativna učestalost šestice? Da li je jednaka verovatnoći?
✓Rešenja10 zadataka
  1. Povoljni ishodi su 5 i 6, dva od šest. P = 2/6 = 1/3.
  2. Jedan povoljan ishod od dva: P = 1/2 = 0,5 = 50%.
  3. Deljivi sa 3 su 3 i 6. P = 2/6 = 1/3.
  4. Nisu crne 3 bele kuglice od ukupno 10. P = 3/10. Isto daje i 1 − 7/10.
  5. P = 3/8 = 0,375 = 37,5%.
  6. Ukupno je 12 + 16 = 28 imena. P = 12/28 = 3/7.
  7. 1 − 0,3 = 0,7.
  8. Kartica je 10. Slovo A je na 3 kartice, pa je P(A) = 3/10. Samoglasnici su A, E, A, I, A, njih 5, pa je P(samoglasnik) = 5/10 = 1/2.
  9. Ako je 5 crvenih jedna četvrtina svih kuglica, ukupno ih je 5 × 4 = 20. Plavih je 20 − 5 = 15. Provera: 5/20 = 1/4.
  10. 4/20 = 0,20 = 20%. Verovatnoća šestice je 1/6, približno 16,7%. Nisu jednake: relativna učestalost je rezultat jednog eksperimenta i tek u mnogo bacanja se približava verovatnoći.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.