Objekat dopunjuje glagol, a priloške odredbe kažu kada, gde, kako i zašto
1. Zavisni članovi uz predikat
U ovoj lekciji učiš da u rečenici nađeš objekat i priloške odredbe. Naučićeš razliku između pravog i nepravog objekta i sedam vrsta priloških odredaba.
Rečenica „Tata čita.” je potpuna, ali kratka. Dodaj joj podatke: „Tata uveče čita novine u kuhinji.” Sada znaš šta čita, kada i gde. Te reči nisu glavni članovi rečenice, ali je obogaćuju.
Objekat i priloške odredbe
Objekat je zavisni rečenični član koji dopunjuje glagol: kazuje na koga ili na šta se radnja odnosi. Priloške odredbe kazuju okolnosti radnje: gde, kada, kako, zašto i s kim se ona vrši.
Glavni članovi, subjekat i predikat, obrađeni su u lekciji Subjekat i predikat.
2. Pravi objekat
„Mama mesi hleb.” „Pozovi Marka.” Radnja prelazi direktno na predmet ili osobu, bez predloga.
Pravi (bliži) objekat
Pravi objekat dopunjuje prelazne glagole i stoji u akuzativu bez predloga. Nalaziš ga pitanjem koga? ili šta?
Pravi objekat može da stoji i u genitivu, kada se misli na deo nečega: „Kupi hleba.” znači isto što i „Kupi hleb.”, samo se misli na određenu količinu. To je partitivni genitiv i on je i dalje pravi objekat. Objekat nikada nije u nominativu ni u vokativu. Može biti jedna reč (Jedem jabuku), sintagma (Jedem zelenu jabuku) ili cela zavisna rečenica (Rekao je da dolazi). O prelaznim glagolima više u lekciji Glagoli.
3. Nepravi objekat
„Pomozi sestri.” „Razgovarali smo o izletu.” Radnja se odnosi na nekoga ili nešto, ali ne prelazi direktno na predmet: tu je drugi padež ili predlog.
Nepravi (dalji) objekat
Nepravi objekat je dopuna neprelaznim glagolima. Stoji u genitivu, dativu, instrumentalu, lokativu ili u akuzativu sa predlogom.
Nepravi objekat u dativu često stoji i uz prelazni glagol, pored pravog objekta: „Poslao sam ti poruku.” Reč „poruku” je pravi objekat (šta?), a „ti” je nepravi (kome?).
| Padež | Pitanje | Primer |
|---|---|---|
| genitiv | koga? čega? | Boji se mraka. |
| dativ | kome? čemu? | Pomaže baki. |
| akuzativ s predlogom | na koga? na šta? | Mislim na tebe. |
| instrumental | čime? s kim? | Bavi se plivanjem. |
| lokativ | o kome? o čemu? | Pričali smo o filmu. |
Rešen primer: pravi ili nepravi objekat
Nađi objekte i odredi vrstu: Baka je unuku ispekla kolače.
- Nađi predikat. Je ispekla.
- Pitaj šta. Šta je baka ispekla? Kolače. Akuzativ bez predloga: pravi objekat.
- Pitaj kome. Kome je ispekla? Unuku. Dativ: nepravi objekat.
- Proveri. Stavi objekte u jedninu ili množinu: „Baka je unucima ispekla kolač.” Oblici se menjaju, ali pitanja šta? i kome? ostaju ista, pa je određivanje tačno.
4. Priloške odredbe
„Sutra idemo.” „Sedi ovde.” „Govori tiho.” Istaknute reči kazuju okolnosti radnje: kada, gde i kako se dešava.
Priloška odredba
Priloška odredba bliže određuje glagolsku radnju: kazuje mesto, vreme, način, količinu, uzrok, cilj ili društvo. Može biti prilog (sutra, ovde), priloška sintagma (veoma tiho) ili imenica u padežu, najčešće sa predlogom (u parku, zbog kiše).
| Odredba za | Pitanje | Primer |
|---|---|---|
| mesto | gde? kuda? odakle? dokle? | Čekam te ispred škole. |
| vreme | kada? | Uveče gledamo film. |
| način | kako? | Govori polako. |
| količinu | koliko? | Spavao je malo. |
| uzrok | zašto? zbog čega? od čega? | Kasnio je zbog gužve. |
| cilj | radi čega? | Došao je radi dogovora. |
| društvo | s kim? | Idem sa sestrom. |
Rešen primer: sve odredbe u rečenici
Nađi priloške odredbe i odredi im vrstu: Posle škole Luka je sa drugom brzo otrčao na igralište.
- Nađi subjekat i predikat. Luka je otrčao. Sve ostalo su dodaci.
- Posle škole. Kada je otrčao? Odredba za vreme.
- Sa drugom. S kim? Odredba za društvo.
- Brzo. Kako? Odredba za način.
- Na igralište. Kuda? Odredba za mesto.
- Proveri. Izbaci sve četiri odredbe: „Luka je otrčao.” Rečenica je i dalje potpuna, što pokazuje da su odredbe samo dodaci, a ne dopuna bez koje glagol ne može.
5. Objekat ili priloška odredba
I nepravi objekat i odredba za mesto mogu da imaju predlog na. Kako ih razlikovati?
Gledaš samo predlog
- Mislim na more. Ležim na plaži.
- Obe sintagme sa na su isti član.
Gledaš pitanje i značenje
- Na šta mislim? Na more: dopuna glagola mislim, nepravi objekat.
- Gde ležim? Na plaži: mesto radnje, odredba za mesto.
Objekat je predmet ili osoba na koju se radnja odnosi i odgovara na padežna pitanja (koga, šta, kome, o čemu). Priloška odredba kazuje okolnost radnje i odgovara na pitanja gde, kada, kako, zašto.
Rešen primer: na koje pitanje odgovara
Odredi istaknute delove: Sestra je pričala o putovanju u kolima.
- O putovanju. O čemu je pričala? O putovanju. To je sadržaj priče, dopuna glagola pričati: nepravi objekat u lokativu.
- U kolima. Gde je pričala? U kolima. To je mesto: odredba za mesto.
- Proveri. Postavi pitanja obrnuto. Gde je pričala? „O putovanju” nije odgovor na to pitanje. O čemu je pričala? „U kolima” nije odgovor. Svaki deo odgovara samo na svoje pitanje, pa je određivanje tačno.
6. Ukratko
- Objekat dopunjuje glagol; nikada nije u nominativu ni vokativu.
- Pravi objekat: uz prelazne glagole, akuzativ bez predloga (koga? šta?), ponekad partitivni genitiv.
- Nepravi objekat: uz neprelazne glagole, u genitivu, dativu, instrumentalu, lokativu ili akuzativu s predlogom.
- Priloške odredbe kazuju mesto, vreme, način, količinu, uzrok, cilj i društvo.
- Objekat od odredbe razlikuješ po pitanju i značenju, ne po predlogu.
7. Zadaci za vežbu
- Nađi objekat i reci da li je pravi ili nepravi: a) Mama mesi hleb. b) Pomozi sestri. c) Razgovarali smo o izletu. d) Pozovi Marka.
- Postavi pitanje kojim se nalazi objekat: a) Gledam film. b) Čekam druga. c) Plaši se pasa. d) Pišem baki.
- Odredi vrstu istaknute odredbe: a) Sutra idemo. b) Sedi ovde. c) Govori tiho. d) Pojeo je mnogo. e) Zbog prehlade je ostao u krevetu.
- Nađi sve priloške odredbe: Posle ručka deda je sa unukom polako šetao kroz park.
- Odredba za cilj ili za uzrok? a) Došao je radi pomoći. b) Plakao je od straha.
- Objekat ili odredba za mesto? a) Mislim na more. b) Ležim na plaži.
- Proširi rečenicu „Ana piše.” pravim objektom, odredbom za vreme i odredbom za mesto.
- Poruka glasi: „Sutra u osam čekam te ispred škole.” Nađi objekat i priloške odredbe.
- U oglasu piše: „Časove klavira držim deci svakog vikenda.” Nađi objekte i odredbu.
- Objasni zašto u rečenici „Pas laje glasno.” nema objekta.
- Objasni zašto je u rečenici „Daj mi vode.” reč vode pravi objekat, iako nije u akuzativu.
✓Rešenja11 zadataka
- a) hleb: pravi; b) sestri: nepravi (dativ); c) o izletu: nepravi (lokativ); d) Marka: pravi.
- a) šta gledam? b) koga čekam? c) čega se plaši? d) kome pišem?
- a) vreme; b) mesto; c) način; d) količina; e) uzrok.
- Posle ručka: vreme; sa unukom: društvo; polako: način; kroz park: mesto.
- a) cilj (radi čega je došao?); b) uzrok (zašto je plakao? od straha).
- a) na more: nepravi objekat (na šta mislim?); b) na plaži: odredba za mesto (gde ležim?).
- Na primer: Ana uveče piše pismo u svojoj sobi. Pismo je pravi objekat, uveče odredba za vreme, u svojoj sobi odredba za mesto.
- Te: pravi objekat (koga čekam?). Sutra i u osam: odredbe za vreme. Ispred škole: odredba za mesto.
- Časove klavira: pravi objekat (šta držim?). Deci: nepravi objekat u dativu (kome?). Svakog vikenda: odredba za vreme (kada?).
- Glagol lajati je neprelazni: radnja ne prelazi ni na koga ni na šta. Glasno nije objekat, nego odredba za način (kako laje?).
- Vode je partitivni genitiv: znači deo količine i može se zameniti akuzativom bez predloga (Daj mi vodu.), pa je pravi objekat.




