Učitava se...

Srpski jezik

Gramatika, pravopis i jezičke nedoumice srpskog jezika, uz objašnjenja pravila i primere njihove upotrebe

Objekat i priloške odredbe

Dodaci predikatu

Objekat dopunjuje glagol, a priloška odredba kazuje okolnost radnje: gde, kada, kako, zašto.
Šta?
Koga? Pravi objekat
7
Vrsta priloških odredaba

Pravi ili nepravi objekat

Baka je unuku ispekla kolače. Šta je ispekla? Kolače: pravi objekat. Kome? Unuku: nepravi.
Kolače
Pravi objekat, akuzativ
Unuku
Nepravi objekat, dativ

Probaj pre otvaranja rešenja

Objekat ili odredba za mesto? a) Mislim na more. b) Ležim na plaži.
11
Zadataka
✓
Rešenja

Objekat dopunjuje glagol, a priloške odredbe kažu kada, gde, kako i zašto

1. Zavisni članovi uz predikat

U ovoj lekciji učiš da u rečenici nađeš objekat i priloške odredbe. Naučićeš razliku između pravog i nepravog objekta i sedam vrsta priloških odredaba.

Rečenica „Tata čita.” je potpuna, ali kratka. Dodaj joj podatke: „Tata uveče čita novine u kuhinji.” Sada znaš šta čita, kada i gde. Te reči nisu glavni članovi rečenice, ali je obogaćuju.

Rečenica Tata uveče čita novine u kuhinji: subjekat tata, predikat čita, objekat novine (šta?), odredba za vreme uveče (kada?), odredba za mesto u kuhinji (gde?)
Objekat i odredbe vezani su za predikat

Objekat i priloške odredbe

Objekat je zavisni rečenični član koji dopunjuje glagol: kazuje na koga ili na šta se radnja odnosi. Priloške odredbe kazuju okolnosti radnje: gde, kada, kako, zašto i s kim se ona vrši.

Glavni članovi, subjekat i predikat, obrađeni su u lekciji Subjekat i predikat.

2. Pravi objekat

„Mama mesi hleb.” „Pozovi Marka.” Radnja prelazi direktno na predmet ili osobu, bez predloga.

Pravi (bliži) objekat

Pravi objekat dopunjuje prelazne glagole i stoji u akuzativu bez predloga. Nalaziš ga pitanjem koga? ili šta?

Pravi objekat može da stoji i u genitivu, kada se misli na deo nečega: „Kupi hleba.” znači isto što i „Kupi hleb.”, samo se misli na određenu količinu. To je partitivni genitiv i on je i dalje pravi objekat. Objekat nikada nije u nominativu ni u vokativu. Može biti jedna reč (Jedem jabuku), sintagma (Jedem zelenu jabuku) ili cela zavisna rečenica (Rekao je da dolazi). O prelaznim glagolima više u lekciji Glagoli.

3. Nepravi objekat

„Pomozi sestri.” „Razgovarali smo o izletu.” Radnja se odnosi na nekoga ili nešto, ali ne prelazi direktno na predmet: tu je drugi padež ili predlog.

Nepravi (dalji) objekat

Nepravi objekat je dopuna neprelaznim glagolima. Stoji u genitivu, dativu, instrumentalu, lokativu ili u akuzativu sa predlogom.

Nepravi objekat u dativu često stoji i uz prelazni glagol, pored pravog objekta: „Poslao sam ti poruku.” Reč „poruku” je pravi objekat (šta?), a „ti” je nepravi (kome?).

PadežPitanjePrimer
genitivkoga? čega?Boji se mraka.
dativkome? čemu?Pomaže baki.
akuzativ s predlogomna koga? na šta?Mislim na tebe.
instrumentalčime? s kim?Bavi se plivanjem.
lokativo kome? o čemu?Pričali smo o filmu.

Rešen primer: pravi ili nepravi objekat

Nađi objekte i odredi vrstu: Baka je unuku ispekla kolače.

  1. Nađi predikat. Je ispekla.
  2. Pitaj šta. Šta je baka ispekla? Kolače. Akuzativ bez predloga: pravi objekat.
  3. Pitaj kome. Kome je ispekla? Unuku. Dativ: nepravi objekat.
  4. Proveri. Stavi objekte u jedninu ili množinu: „Baka je unucima ispekla kolač.” Oblici se menjaju, ali pitanja šta? i kome? ostaju ista, pa je određivanje tačno.
Predikat je ispekla ima dva objekta: kolače, pravi objekat u akuzativu (šta?), i unuku, nepravi objekat u dativu (kome?)
Jedan glagol, dva objekta: pravi i nepravi

4. Priloške odredbe

„Sutra idemo.” „Sedi ovde.” „Govori tiho.” Istaknute reči kazuju okolnosti radnje: kada, gde i kako se dešava.

Priloška odredba

Priloška odredba bliže određuje glagolsku radnju: kazuje mesto, vreme, način, količinu, uzrok, cilj ili društvo. Može biti prilog (sutra, ovde), priloška sintagma (veoma tiho) ili imenica u padežu, najčešće sa predlogom (u parku, zbog kiše).

Odredba zaPitanjePrimer
mestogde? kuda? odakle? dokle?Čekam te ispred škole.
vremekada?Uveče gledamo film.
načinkako?Govori polako.
količinukoliko?Spavao je malo.
uzrokzašto? zbog čega? od čega?Kasnio je zbog gužve.
ciljradi čega?Došao je radi dogovora.
društvos kim?Idem sa sestrom.

Rešen primer: sve odredbe u rečenici

Nađi priloške odredbe i odredi im vrstu: Posle škole Luka je sa drugom brzo otrčao na igralište.

  1. Nađi subjekat i predikat. Luka je otrčao. Sve ostalo su dodaci.
  2. Posle škole. Kada je otrčao? Odredba za vreme.
  3. Sa drugom. S kim? Odredba za društvo.
  4. Brzo. Kako? Odredba za način.
  5. Na igralište. Kuda? Odredba za mesto.
  6. Proveri. Izbaci sve četiri odredbe: „Luka je otrčao.” Rečenica je i dalje potpuna, što pokazuje da su odredbe samo dodaci, a ne dopuna bez koje glagol ne može.

5. Objekat ili priloška odredba

I nepravi objekat i odredba za mesto mogu da imaju predlog na. Kako ih razlikovati?

✕

Gledaš samo predlog

  • Mislim na more. Ležim na plaži.
  • Obe sintagme sa na su isti član.
✓

Gledaš pitanje i značenje

  • Na šta mislim? Na more: dopuna glagola mislim, nepravi objekat.
  • Gde ležim? Na plaži: mesto radnje, odredba za mesto.

Objekat je predmet ili osoba na koju se radnja odnosi i odgovara na padežna pitanja (koga, šta, kome, o čemu). Priloška odredba kazuje okolnost radnje i odgovara na pitanja gde, kada, kako, zašto.

Rešen primer: na koje pitanje odgovara

Odredi istaknute delove: Sestra je pričala o putovanju u kolima.

  1. O putovanju. O čemu je pričala? O putovanju. To je sadržaj priče, dopuna glagola pričati: nepravi objekat u lokativu.
  2. U kolima. Gde je pričala? U kolima. To je mesto: odredba za mesto.
  3. Proveri. Postavi pitanja obrnuto. Gde je pričala? „O putovanju” nije odgovor na to pitanje. O čemu je pričala? „U kolima” nije odgovor. Svaki deo odgovara samo na svoje pitanje, pa je određivanje tačno.

6. Ukratko

  • Objekat dopunjuje glagol; nikada nije u nominativu ni vokativu.
  • Pravi objekat: uz prelazne glagole, akuzativ bez predloga (koga? šta?), ponekad partitivni genitiv.
  • Nepravi objekat: uz neprelazne glagole, u genitivu, dativu, instrumentalu, lokativu ili akuzativu s predlogom.
  • Priloške odredbe kazuju mesto, vreme, način, količinu, uzrok, cilj i društvo.
  • Objekat od odredbe razlikuješ po pitanju i značenju, ne po predlogu.

7. Zadaci za vežbu

  1. Nađi objekat i reci da li je pravi ili nepravi: a) Mama mesi hleb. b) Pomozi sestri. c) Razgovarali smo o izletu. d) Pozovi Marka.
  2. Postavi pitanje kojim se nalazi objekat: a) Gledam film. b) Čekam druga. c) Plaši se pasa. d) Pišem baki.
  3. Odredi vrstu istaknute odredbe: a) Sutra idemo. b) Sedi ovde. c) Govori tiho. d) Pojeo je mnogo. e) Zbog prehlade je ostao u krevetu.
  4. Nađi sve priloške odredbe: Posle ručka deda je sa unukom polako šetao kroz park.
  5. Odredba za cilj ili za uzrok? a) Došao je radi pomoći. b) Plakao je od straha.
  6. Objekat ili odredba za mesto? a) Mislim na more. b) Ležim na plaži.
  7. Proširi rečenicu „Ana piše.” pravim objektom, odredbom za vreme i odredbom za mesto.
  8. Poruka glasi: „Sutra u osam čekam te ispred škole.” Nađi objekat i priloške odredbe.
  9. U oglasu piše: „Časove klavira držim deci svakog vikenda.” Nađi objekte i odredbu.
  10. Objasni zašto u rečenici „Pas laje glasno.” nema objekta.
  11. Objasni zašto je u rečenici „Daj mi vode.” reč vode pravi objekat, iako nije u akuzativu.
✓Rešenja11 zadataka
  1. a) hleb: pravi; b) sestri: nepravi (dativ); c) o izletu: nepravi (lokativ); d) Marka: pravi.
  2. a) šta gledam? b) koga čekam? c) čega se plaši? d) kome pišem?
  3. a) vreme; b) mesto; c) način; d) količina; e) uzrok.
  4. Posle ručka: vreme; sa unukom: društvo; polako: način; kroz park: mesto.
  5. a) cilj (radi čega je došao?); b) uzrok (zašto je plakao? od straha).
  6. a) na more: nepravi objekat (na šta mislim?); b) na plaži: odredba za mesto (gde ležim?).
  7. Na primer: Ana uveče piše pismo u svojoj sobi. Pismo je pravi objekat, uveče odredba za vreme, u svojoj sobi odredba za mesto.
  8. Te: pravi objekat (koga čekam?). Sutra i u osam: odredbe za vreme. Ispred škole: odredba za mesto.
  9. Časove klavira: pravi objekat (šta držim?). Deci: nepravi objekat u dativu (kome?). Svakog vikenda: odredba za vreme (kada?).
  10. Glagol lajati je neprelazni: radnja ne prelazi ni na koga ni na šta. Glasno nije objekat, nego odredba za način (kako laje?).
  11. Vode je partitivni genitiv: znači deo količine i može se zameniti akuzativom bez predloga (Daj mi vodu.), pa je pravi objekat.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.