Tri glasovne promene zbog kojih reč menja izgled kada joj menjaš oblik
1. Tri promene u jednoj lekciji
U ovoj lekciji učiš tri glasovne promene: nepostojano a, gubljenje suglasnika i prelazak l u o. Sve tri objašnjavaju zašto se reč menja kada joj promeniš padež, rod ili vreme.
Uporedi: pisac, ali bez pisca; otac, ali od oca; ona je čitala, ali on je čitao. U prvom paru a nestaje, u drugom se gubi t, a u trećem l postaje o.
Prve dve promene su automatske: dešavaju se zato što bi grupa suglasnika bila teška za izgovor. Prelazak l u o je istorijska promena: dogodila se davno, a danas je vidimo samo u određenim oblicima reči.
2. Nepostojano a
Nepostojano a
Nepostojano a je samoglasnik a koji se u jednim oblicima reči pojavljuje, a u drugim gubi. Pojavljuje se da razbije grupu suglasnika na kraju reči, koja bi bila teška za izgovor.
| Vrsta reči | Sa a | Bez a |
|---|---|---|
| imenice muškog roda | pisac, ručak, mačak, pas | pisca, ručka, mačka, psa |
| pridevi | dobar, kratak, gladan | dobra, kratka, gladna |
| zamenice | sav, takav | sva, takva |
| brojevi | jedan, sedam, osam | jedna, sedmi, osmi |
Nepostojano a se javlja i u genitivu množine: pisaca, trešanja, sestara, dasaka. Tu a stoji u obliku reči iako ga u ostalim oblicima množine nema (pisci, trešnje, sestre, daske).
Predlozi. Predlozi s, k, uz, pred dobijaju a kada bi se bez njega spojili teški ili slični suglasnici: sa mnom, ali s tobom; sa sestrom, ali s majkom; ka kući, ali k meni; uza zid, ali uz brdo.
Kada ga nema. U reči junak a je dugo, pa ostaje: junaka, a ne „junka”. Nema ga ni u mnogim stranim rečima: manijak, manijaci.
Rešen primer: pisac
Napiši genitiv jednine i genitiv množine reči pisac.
- Genitiv jednine. Nema koga? Nastavak -a dolazi na osnovu pisc-, a nepostojano a nestaje: pisca.
- Genitiv množine. Nema koga, mnogo njih? Ovde se a vraća: pisaca.
- Proveri. Nominativ množine je pisci, bez a. Dakle a ima samo u nominativu jednine i u genitivu množine.
3. Gubljenje suglasnika: dva ista
Kada se pri građenju reči nađu dva ista suglasnika, jedan se gubi. Ponekad dva ista nastaju tek posle jednačenja, o kome učiš u lekciji Jednačenje suglasnika.
| Od | Prelazno | Piše se |
|---|---|---|
| bez + značajan | bezznačajan | beznačajan |
| bez + šuman | besšuman, beššuman | bešuman |
| Rus + ski | russki | ruski |
| od + deliti | oddeliti | odeliti |
Izuzeci. Dva j pišemo u superlativu prideva koji počinju na j: najjači, najjednostavniji. Dva d pišemo u rečima kao poddijalekat i preddržavni, da se lakše vidi od kojih delova je reč sastavljena.
4. Gubljenje d, t i s
Najčešće se gube d i t, i to u tri slučaja.
- Ispred c, č, ć, dž i grupe št. Otac → oca, srdce → srce, inat + džija → inadžija, pevat + ću → pevaću, podštapalica → poštapalica.
- Između s, z, š, ž i suglasnika b, k, l, lj, n, nj. Gost → gozba, listak → liska, rastao → rasla, mastan → masna, nužda → nužna, pozorište → pozorišni.
- Glas s iza č, ć, s, š. Kada se doda nastavak -ski: vodič → vodički, mladić → mladićki, Raška → raški.
Sve ove promene beleže se i u pisanju. Kod reči gozba vidiš i jednačenje: kada se t izgubi, s se nađe ispred zvučnog b i postaje z.
Rešen primer: izuzetak → izuzeci
Zašto je množina reči izuzetak izuzeci?
- Nepostojano a. U množini a nestaje: izuzetk + i.
- K ispred i. K ispred nastavka i prelazi u c: izuzetci. Ova promena se zove sibilarizacija i učiš je u lekciji Palatalizacija, sibilarizacija i jotovanje.
- Gubljenje t. T se našlo ispred c i gubi se: izuzeci.
- Zaključi. U jednoj reči izvršene su tri promene, jedna za drugom. Isto važi za zadatak → zadaci.
5. Prelazak l u o
Prelazak l u o
Prelazak l u o je istorijska promena u kojoj se l na kraju reči ili na kraju sloga zamenilo samoglasnikom o. U ostalim oblicima iste reči l je ostalo.
| Gde | Sa o | Sa l |
|---|---|---|
| glagolski pridev radni, muški rod | pisao, trčao | pisala, trčalo |
| imenice | deo, petao, so | dela, petla, soli |
| pridevi | beo, ceo, mio | bela, cela, mila |
| na kraju sloga | čitaonica, seoba, deoba | čitati, seliti, deliti |
Promena je trajala kratko, pa je nema u novijim rečima: prema seoski imamo školski, a pišemo i molba i žalba. Nema je ni u stranim rečima: hotel, tunel, fudbal, general.
Izgovor. Grupe ao i eo izgovaraju se cele: došao, video, skinuo. Oblici „došo”, „vido”, „skino” pripadaju razgovornom jeziku.
6. Čitalac, čitaoca, čitalaca
Najviše grešaka pravi se kod imenica na -lac koje označavaju vršioca radnje: čitalac, gledalac, slušalac, rukovodilac. U njima se l menja u o u svim oblicima, osim u nominativu jednine i genitivu množine. Izuzetak je znalac, koji i u genitivu ima l: znalca.
Naš čitaoc je pisao. Pismo je stiglo od mnogo čitaoca.
Naš čitalac je pisao. Pismo je stiglo od mnogo čitalaca.
Rešen primer: gledalac
Dopuni rečju gledalac: „Jedan ___ je pozvao. Nagradu je osvojio sin tog ___. Učestvovalo je hiljadu ___.”
- Ko je pozvao? Nominativ jednine, l ostaje: gledalac.
- Sin koga? Genitiv jednine, l prelazi u o: gledaoca.
- Hiljadu koga? Genitiv množine, l ostaje i javlja se nepostojano a: gledalaca.
7. Ukratko
- Nepostojano a se javlja u jednim oblicima reči, a u drugim nestaje: pisac, pisca, pisaca.
- Nema ga kada je a dugo (junak, junaka) i u mnogim stranim rečima.
- Od dva ista suglasnika jedan se gubi (beznačajan, ruski), osim u rečima kao najjači i poddijalekat.
- D i t se gube ispred c, č, ć, dž, št (oca, pevaću) i u grupama kao u gozba, masna, pozorišni; s se gubi iza č, ć, s, š (vodički).
- L se na kraju reči ili sloga zamenilo sa o: pisao, deo, beo, čitaonica, ali ne u novijim i stranim rečima.
- Čitalac i čitalaca imaju l, a ostali oblici o: čitaoca, čitaocu, čitaoci.
8. Zadaci za vežbu
- Napiši genitiv jednine reči pisac, ručak, mačak i pas.
- Napiši ženski rod reči dobar, kratak, gladan i sav.
- Zašto genitiv reči junak glasi junaka, a ne „junka”?
- Dopuni predlogom s ili sa: ___ mnom, ___ tobom, ___ sestrom, ___ majkom.
- Spoji i napiši: bez + značajan, bez + šuman, Rus + ski.
- Napiši: množinu reči izuzetak i zadatak i genitiv jednine reči otac.
- Koji suglasnik se izgubio: gost → gozba, mastan → masna, pozorište → pozorišni?
- Napiši pridev na -ski od reči vodič i mladić.
- Dopuni muški rod: Ona je pisala, a on je ___. Ona je videla, a on je ___. Ona je skinula, a on je ___.
- Zašto kažemo seoski, a školski, a ne „škooski”?
- U novinama piše: „Pobednik je naš čitaoc, izabran između hiljadu čitaoca.” Ispravi obe greške.
- Drug kaže: „Došo sam, vido sam.” Kako glase ovi oblici u književnom izgovoru?
✓Rešenja12 zadataka
- Pisca, ručka, mačka, psa.
- Dobra, kratka, gladna, sva.
- Zato što je a u reči junak dugo, a dugo a ne nestaje.
- Sa mnom, s tobom, sa sestrom, s majkom.
- Beznačajan, bešuman, ruski: od dva ista suglasnika ostaje jedan.
- Izuzeci, zadaci, oca: t se gubi ispred c.
- U sve tri reči izgubilo se t: gozba (t se izgubilo, pa je s ispred b postalo z), masna, pozorišni.
- Vodički, mladićki: s iz nastavka -ski gubi se iza č i ć.
- Pisao, video, skinuo.
- Prelazak l u o trajao je kratko, pa ga nema u novijim rečima. Seoski je stara reč (selo), a školski novija.
- „Pobednik je naš čitalac, izabran između hiljadu čitalaca.” Nominativ jednine i genitiv množine imaju l.
- Došao, video. Grupe ao i eo se u književnom jeziku izgovaraju cele.




