Učitava se...

Srpski jezik

Gramatika, pravopis i jezičke nedoumice srpskog jezika, uz objašnjenja pravila i primere njihove upotrebe

Nepostojano a, gubljenje suglasnika i prelazak l u o

Tri promene

A koje nestaje (pisac, pisca), suglasnik koji se gubi (otac, oca) i l koje postaje o (čitala, čitao).
3
Promene
l → o
Na kraju reči

Pisac, pisca, pisaca

U genitivu jednine a nestaje (pisca), a u genitivu množine se vraća (pisaca).
pisca
Genitiv jednine
pisaca
Genitiv množine

Probaj pre otvaranja rešenja

Napiši genitiv jednine reči pisac, ručak, mačak i pas.
12
Zadataka
✓
Rešenja

Tri glasovne promene zbog kojih reč menja izgled kada joj menjaš oblik

1. Tri promene u jednoj lekciji

U ovoj lekciji učiš tri glasovne promene: nepostojano a, gubljenje suglasnika i prelazak l u o. Sve tri objašnjavaju zašto se reč menja kada joj promeniš padež, rod ili vreme.

Uporedi: pisac, ali bez pisca; otac, ali od oca; ona je čitala, ali on je čitao. U prvom paru a nestaje, u drugom se gubi t, a u trećem l postaje o.

Tri promene: pisac i pisca (nepostojano a), ot i ca daju oca (t se gubi ispred c), čital postaje čitao (l na kraju reči postaje o)
Tri promene na tri poznate reči

Prve dve promene su automatske: dešavaju se zato što bi grupa suglasnika bila teška za izgovor. Prelazak l u o je istorijska promena: dogodila se davno, a danas je vidimo samo u određenim oblicima reči.

2. Nepostojano a

Nepostojano a

Nepostojano a je samoglasnik a koji se u jednim oblicima reči pojavljuje, a u drugim gubi. Pojavljuje se da razbije grupu suglasnika na kraju reči, koja bi bila teška za izgovor.

Vrsta rečiSa aBez a
imenice muškog rodapisac, ručak, mačak, paspisca, ručka, mačka, psa
pridevidobar, kratak, gladandobra, kratka, gladna
zamenicesav, takavsva, takva
brojevijedan, sedam, osamjedna, sedmi, osmi

Nepostojano a se javlja i u genitivu množine: pisaca, trešanja, sestara, dasaka. Tu a stoji u obliku reči iako ga u ostalim oblicima množine nema (pisci, trešnje, sestre, daske).

Predlozi. Predlozi s, k, uz, pred dobijaju a kada bi se bez njega spojili teški ili slični suglasnici: sa mnom, ali s tobom; sa sestrom, ali s majkom; ka kući, ali k meni; uza zid, ali uz brdo.

Kada ga nema. U reči junak a je dugo, pa ostaje: junaka, a ne „junka”. Nema ga ni u mnogim stranim rečima: manijak, manijaci.

Rešen primer: pisac

Napiši genitiv jednine i genitiv množine reči pisac.

  1. Genitiv jednine. Nema koga? Nastavak -a dolazi na osnovu pisc-, a nepostojano a nestaje: pisca.
  2. Genitiv množine. Nema koga, mnogo njih? Ovde se a vraća: pisaca.
  3. Proveri. Nominativ množine je pisci, bez a. Dakle a ima samo u nominativu jednine i u genitivu množine.

3. Gubljenje suglasnika: dva ista

Kada se pri građenju reči nađu dva ista suglasnika, jedan se gubi. Ponekad dva ista nastaju tek posle jednačenja, o kome učiš u lekciji Jednačenje suglasnika.

OdPrelaznoPiše se
bez + značajanbezznačajanbeznačajan
bez + šumanbesšuman, beššumanbešuman
Rus + skirusskiruski
od + delitioddelitiodeliti

Izuzeci. Dva j pišemo u superlativu prideva koji počinju na j: najjači, najjednostavniji. Dva d pišemo u rečima kao poddijalekat i preddržavni, da se lakše vidi od kojih delova je reč sastavljena.

4. Gubljenje d, t i s

Najčešće se gube d i t, i to u tri slučaja.

  1. Ispred c, č, ć, dž i grupe št. Otac → oca, srdce → srce, inat + džija → inadžija, pevat + ću → pevaću, podštapalica → poštapalica.
  2. Između s, z, š, ž i suglasnika b, k, l, lj, n, nj. Gost → gozba, listak → liska, rastao → rasla, mastan → masna, nužda → nužna, pozorište → pozorišni.
  3. Glas s iza č, ć, s, š. Kada se doda nastavak -ski: vodič → vodički, mladić → mladićki, Raška → raški.

Sve ove promene beleže se i u pisanju. Kod reči gozba vidiš i jednačenje: kada se t izgubi, s se nađe ispred zvučnog b i postaje z.

Rešen primer: izuzetak → izuzeci

Zašto je množina reči izuzetak izuzeci?

  1. Nepostojano a. U množini a nestaje: izuzetk + i.
  2. K ispred i. K ispred nastavka i prelazi u c: izuzetci. Ova promena se zove sibilarizacija i učiš je u lekciji Palatalizacija, sibilarizacija i jotovanje.
  3. Gubljenje t. T se našlo ispred c i gubi se: izuzeci.
  4. Zaključi. U jednoj reči izvršene su tri promene, jedna za drugom. Isto važi za zadatak → zadaci.

5. Prelazak l u o

Prelazak l u o

Prelazak l u o je istorijska promena u kojoj se l na kraju reči ili na kraju sloga zamenilo samoglasnikom o. U ostalim oblicima iste reči l je ostalo.

GdeSa oSa l
glagolski pridev radni, muški rodpisao, trčaopisala, trčalo
imenicedeo, petao, sodela, petla, soli
pridevibeo, ceo, miobela, cela, mila
na kraju slogačitaonica, seoba, deobačitati, seliti, deliti

Promena je trajala kratko, pa je nema u novijim rečima: prema seoski imamo školski, a pišemo i molba i žalba. Nema je ni u stranim rečima: hotel, tunel, fudbal, general.

Izgovor. Grupe ao i eo izgovaraju se cele: došao, video, skinuo. Oblici „došo”, „vido”, „skino” pripadaju razgovornom jeziku.

6. Čitalac, čitaoca, čitalaca

Najviše grešaka pravi se kod imenica na -lac koje označavaju vršioca radnje: čitalac, gledalac, slušalac, rukovodilac. U njima se l menja u o u svim oblicima, osim u nominativu jednine i genitivu množine. Izuzetak je znalac, koji i u genitivu ima l: znalca.

Oblici reči čitalac: čitalac (ko, jednina) i čitalaca (koga, množina) imaju l, a čitaoca (koga, jednina) ima o
L ostaje samo u dva oblika

Naš čitaoc je pisao. Pismo je stiglo od mnogo čitaoca.

Naš čitalac je pisao. Pismo je stiglo od mnogo čitalaca.

Rešen primer: gledalac

Dopuni rečju gledalac: „Jedan ___ je pozvao. Nagradu je osvojio sin tog ___. Učestvovalo je hiljadu ___.”

  1. Ko je pozvao? Nominativ jednine, l ostaje: gledalac.
  2. Sin koga? Genitiv jednine, l prelazi u o: gledaoca.
  3. Hiljadu koga? Genitiv množine, l ostaje i javlja se nepostojano a: gledalaca.

7. Ukratko

  • Nepostojano a se javlja u jednim oblicima reči, a u drugim nestaje: pisac, pisca, pisaca.
  • Nema ga kada je a dugo (junak, junaka) i u mnogim stranim rečima.
  • Od dva ista suglasnika jedan se gubi (beznačajan, ruski), osim u rečima kao najjači i poddijalekat.
  • D i t se gube ispred c, č, ć, dž, št (oca, pevaću) i u grupama kao u gozba, masna, pozorišni; s se gubi iza č, ć, s, š (vodički).
  • L se na kraju reči ili sloga zamenilo sa o: pisao, deo, beo, čitaonica, ali ne u novijim i stranim rečima.
  • Čitalac i čitalaca imaju l, a ostali oblici o: čitaoca, čitaocu, čitaoci.

8. Zadaci za vežbu

  1. Napiši genitiv jednine reči pisac, ručak, mačak i pas.
  2. Napiši ženski rod reči dobar, kratak, gladan i sav.
  3. Zašto genitiv reči junak glasi junaka, a ne „junka”?
  4. Dopuni predlogom s ili sa: ___ mnom, ___ tobom, ___ sestrom, ___ majkom.
  5. Spoji i napiši: bez + značajan, bez + šuman, Rus + ski.
  6. Napiši: množinu reči izuzetak i zadatak i genitiv jednine reči otac.
  7. Koji suglasnik se izgubio: gost → gozba, mastan → masna, pozorište → pozorišni?
  8. Napiši pridev na -ski od reči vodič i mladić.
  9. Dopuni muški rod: Ona je pisala, a on je ___. Ona je videla, a on je ___. Ona je skinula, a on je ___.
  10. Zašto kažemo seoski, a školski, a ne „škooski”?
  11. U novinama piše: „Pobednik je naš čitaoc, izabran između hiljadu čitaoca.” Ispravi obe greške.
  12. Drug kaže: „Došo sam, vido sam.” Kako glase ovi oblici u književnom izgovoru?
✓Rešenja12 zadataka
  1. Pisca, ručka, mačka, psa.
  2. Dobra, kratka, gladna, sva.
  3. Zato što je a u reči junak dugo, a dugo a ne nestaje.
  4. Sa mnom, s tobom, sa sestrom, s majkom.
  5. Beznačajan, bešuman, ruski: od dva ista suglasnika ostaje jedan.
  6. Izuzeci, zadaci, oca: t se gubi ispred c.
  7. U sve tri reči izgubilo se t: gozba (t se izgubilo, pa je s ispred b postalo z), masna, pozorišni.
  8. Vodički, mladićki: s iz nastavka -ski gubi se iza č i ć.
  9. Pisao, video, skinuo.
  10. Prelazak l u o trajao je kratko, pa ga nema u novijim rečima. Seoski je stara reč (selo), a školski novija.
  11. „Pobednik je naš čitalac, izabran između hiljadu čitalaca.” Nominativ jednine i genitiv množine imaju l.
  12. Došao, video. Grupe ao i eo se u književnom jeziku izgovaraju cele.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.