Učitava se...

Srpski jezik

Gramatika, pravopis i jezičke nedoumice srpskog jezika, uz objašnjenja pravila i primere njihove upotrebe

Sastavljeno i rastavljeno pisanje

Ne uz glagol

Uz glagole ne se piše odvojeno (ne znam), a uz imenice i prideve zajedno (neznanje, nepoznat).
4
Izuzetka: neću, nemam, nemoj, nisam
Crtica
Polusloženice: auto-put

Ne znam ili neznanje

Njegovo neznanje me je iznenadilo, a ja ne znam šta da kažem: imenica zajedno, glagol odvojeno.
✕
Neznam
✓
Ne znam

Probaj pre otvaranja rešenja

Ispravi poruku drugaru: „Nemogu danas, nemam vremena. Hoćešli sutra?”
12
Zadataka
✓
Rešenja

Jedna reč ili dve: ne znam, ali neznanje

1. Zajedno, odvojeno ili s crticom

Pogledaj ove reči: ne znam i neznanje, Hoćeš li? i najlepši, auto-put i parobrod. U nekima se delovi pišu odvojeno, u nekima zajedno, a u nekima ih spaja crtica. Kad pišeš poruku, sastav ili molbu, svaki dan biraš jedan od ta tri načina.

U ovoj lekciji učiš kada se rečca ne piše odvojeno, a kada zajedno, kako se piše li u pitanjima, kako se piše futur sa ću, šta su složenice i polusloženice i kada se kaže popodne, a kada posle podne.

Sastavljeno i rastavljeno pisanje

Sastavljeno pišeš kada dva dela čine jednu reč, bez razmaka (neznanje, Beograd). Rastavljeno pišeš kada su to dve posebne reči, s razmakom (ne znam, ni za koga). Između njih su polusloženice, čiji se delovi spajaju crticom (radio-amater, Herceg-Novi).

Pravila u ovoj lekciji uzeta su iz pravopisnih opisa na srpskoj Vikipediji, rađenih prema školskom repetitorijumu Zavoda za udžbenike, i iz opisa glagolskih oblika.

2. Rečca ne uz glagole: odvojeno

Uz glagole rečca ne stoji kao posebna reč. Tako je u svim oblicima glagola: ne znam, ne veruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može.

✕

Pogrešno

  • Nemogu danas da dođem.
  • Neznam gde je ključ.
  • Nepitaj me ništa.
✓

Pravilno

  • Ne mogu danas da dođem.
  • Ne znam gde je ključ.
  • Ne pitaj me ništa.

Izuzetak su četiri odrična glagola koji se pišu zajedno: neću, nemam, nemoj, nisam. Zato pišeš „Neću da kasnim”, „Nemam vremena”, „Nemoj da vičeš”, „Nisam umoran”.

Rečca ne: uz glagol odvojeno (ne znam, ne može), uz imenicu i pridev zajedno (neznanje, nepoznat), izuzeci neću, nemam, nemoj, nisam
Gde ide ne: uz glagol odvojeno, uz imenicu i pridev zajedno

3. Rečca ne uz imenice i prideve: zajedno

Kada rečca ne srasta sa imenicom ili pridevom, nastaje nova reč i piše se zajedno.

Vrsta rečiPrimeri
imeniceneznanje, nečovek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj
pridevinepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv

Zato u istoj rečenici možeš imati oba načina: „Ne znam zašto se ljutiš na moje neznanje.” Prvo je glagol, drugo imenica.

Rešen primer: ne znam ili neznanje

Napiši pravilno: Njegovo (ne)znanje me je iznenadilo, a ja (ne)znam šta da kažem.

  1. Odredi prvu reč. „Znanje” je imenica: možeš reći „to znanje”. Uz imenicu ne srasta, pa pišeš neznanje.
  2. Odredi drugu reč. „Znam” je glagol: možeš reći „ja znam”. Uz glagol ne pišeš odvojeno: ne znam.
  3. Napiši rečenicu. „Njegovo neznanje me je iznenadilo, a ja ne znam šta da kažem.”
  4. Proveri izuzetke. Glagol „znam” nije među izuzecima neću, nemam, nemoj, nisam, pa zaista ostaje odvojeno.

4. Ni za koga i rečca li

Odrične zamenice niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav pišu se kao jedna reč kada stoje same. Ali kada dobiju predlog, predlog staje u sredinu i sve tri reči pišu se odvojeno: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim.

Uporedi: „Niko nije došao.” i „Nisam razgovarao ni sa kim.” U drugoj rečenici je predlog „sa”, pa je zamenica rastavljena.

Rečca li u pitanjima piše se odvojeno od glagola: Hoćeš li doći? Znaš li to? Veruješ li mi? Isto važi i kad pitanje počinje sa „da”: Da li imaš olovku? Da li bi mi pomogao?

✕

Pogrešno

  • Hoćešli sa nama?
  • Ova vest nije tajna nizakoga.
✓

Pravilno

  • Hoćeš li sa nama?
  • Ova vest nije tajna ni za koga.

5. Futur: radiću, ali peći ću

Futur prvi gradi se od kraćeg oblika glagola hteti (ću, ćeš, će...) i infinitiva. Ima dva reda reči. Kad ću stoji ispred glagola, to su dve reči: ću raditi, ću pisati. Kad stoji iza glagola koji se završava na -ti, glagol gubi -ti, a ću se dodaje na osnovu i piše zajedno: radiću, pisaću.

GlagolĆu ispredĆu iza
raditiću raditiradiću
pisatiću pisatipisaću, pisaćemo
pećiću pećipeći ću

Glagol peći se ne završava na -ti, pa ću i iza njega ostaje posebna reč: peći ću. Tako pišeš i „Doći ću sutra”. Više o futuru i drugim oblicima pročitaj u lekciji Glagolski oblici: vremena i načini.

Futur: ću raditi postaje radiću, a ću peći postaje peći ću, odvojeno
Kod glagola na -ti ću se piše zajedno, kod peći odvojeno

Rešen primer: futur sa ću iza glagola

Napiši u futuru, tako da svaka rečenica počne glagolom: (Pisati) pismo baki. (Peći) hleb za doručak.

  1. Pogledaj kraj prvog glagola. „Pisati” se završava na -ti. Glagol gubi -ti i dobija ću: pisaću, zajedno.
  2. Pogledaj kraj drugog glagola. „Peći” se ne završava na -ti, pa ću ostaje posebno: peći ću.
  3. Napiši rečenice. „Pisaću pismo baki. Peći ću hleb za doručak.”
  4. Proveri obrnutim redom. Kad ću stoji ispred glagola (ću pisati, ću peći), uvek su to dve reči. Spojeno je samo pisaću, gde je ću iza glagola na -ti.

6. Složenice: jedna reč, jedan akcenat

Složenica nastaje od dve reči, ali ima samo jedan akcenat, a prvi deo se ne menja. Zato je pišeš zajedno: Beograd (Beograda, Beogradu), parobrod, pismonoša, goloruk, bezdušan, jugozapadni, prepoloviti, izvući. O tome kako nastaju nove reči čitaj u lekciji Tvorba reči: osnova, prefiks i sufiks.

Zajedno pišeš i:

  • nazive stanovnika mesta čije se ime piše kao dve reči: Novi Sad, ali Novosađanin; Bela Crkva, ali Belocrkvanka; Bjelo Polje, ali Bjelopoljac;
  • prideve od takvih imena: Gornji Milanovac, ali gornjomilanovački; Južna Amerika, ali južnoamerički; Kriva Palanka, ali krivopalanački;
  • superlativ sa naj-: najlepši, najlakši, najbolji, najjači, najjednostavniji.

Ime mesta ostaje u dve reči (Novi Sad, Južna Amerika), a stanovnik i pridev od njega pišu se kao jedna reč (Novosađanin, južnoamerički).

7. Polusloženice: s crticom

Kod polusloženice svaki deo čuva svoj akcenat, a prvi deo se ne menja po padežima. Delove spaja crtica.

Polusloženica

Polusloženica je reč od dva dela koji zadržavaju svako svoj akcenat; prvi deo se ne menja, a delovi se pišu sa crticom između njih.

  • višečlani nazivi mesta: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;
  • dve imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno znače jedan pojam: radio-amater, rak-rana, auto-put, general-major, baš-čaršija;
  • isto tako: radio-aparat, foto-aparat, auto-mehaničar.

Rešen primer: crtica ili ne

Napiši pravilno: Leto smo proveli u (Herceg Novom), a do mora smo išli (auto putem).

  1. Prepoznaj prvi naziv. Herceg-Novi je višečlani naziv mesta, polusloženica. Piše se sa crticom: u Herceg-Novom.
  2. Prepoznaj drugi izraz. „Auto” određuje „put”, a zajedno znače jedan pojam: auto-putem.
  3. Napiši rečenicu. „Leto smo proveli u Herceg-Novom, a do mora smo išli auto-putem.”
  4. Proveri padežom. Menja se samo drugi deo: Herceg-Novog, Herceg-Novom; auto-puta, auto-putem. Prvi deo ostaje isti, kako pravilo i traži.

8. Prepodne i pre podne, malopre i napamet

Reči prepodne i popodne pišeš zajedno kada znače ceo deo dana pre ili posle 12 sati: „Celo popodne smo igrali košarku.” Kada označavaju trenutak pre ili posle 12 sati, pišeš odvojeno: „Doći ću sutra pre podne, čim otvore prodavnicu.”

Zajedno se pišu i složeni prilozi malopre, pokadšto, gdekad, gdegde, najednom, napamet, otprilike, sneruke i predlozi povrh, namesto, ukraj, uoči, podno: „Pesmu znam napamet.” „Uoči puta spakovali smo torbe.”

Rešen primer: prepodne ili pre podne

Izaberi: Celo (prepodne / pre podne) sam učio, a sutra (prepodne / pre podne), u devet, idem kod zubara.

  1. Pitaj šta znači prva reč. „Celo” pokazuje da je reč o celom delu dana do podne: prepodne, zajedno.
  2. Pitaj šta znači druga reč. Odlazak kod zubara je jedan trenutak pre podne: pre podne, odvojeno.
  3. Napiši rečenicu. „Celo prepodne sam učio, a sutra pre podne, u devet, idem kod zubara.”
  4. Proveri rečju „celo”. Ispred prepodne možeš staviti „celo”, a ispred trenutka u devet ne možeš. Zato je prvo zajedno, a drugo odvojeno.

9. Ukratko

  • Ne uz glagole piše se odvojeno (ne znam, ne može); izuzeci su neću, nemam, nemoj, nisam.
  • Ne uz imenice i prideve piše se zajedno (neznanje, nepoznat).
  • Sa predlogom: ni za koga, ni sa kim; li u pitanju odvojeno: Hoćeš li? Da li?
  • Futur: ću raditi i radiću, ali peći ću i doći ću.
  • Složenice zajedno: Beograd, Novosađanin, južnoamerički, najlepši.
  • Polusloženice s crticom: Herceg-Novi, auto-put, radio-amater.
  • Celo prepodne zajedno, a trenutak pre podne odvojeno; malopre, napamet, uoči zajedno.

10. Zadaci za vežbu

  1. Napiši pravilno: (ne)znam, (ne)znanje, (ne)poznat, (ne)može.
  2. Napiši odrične oblike glagola: hoću, imam, sam.
  3. Ispravi poruku drugaru: „Nemogu danas, nemam vremena. Hoćešli sutra?”
  4. Napiši pravilno: Nisam razgovarao (nisakim). Ne brinem se (nizakoga).
  5. Napiši oba oblika futura za ja: pisati, raditi, peći.
  6. Koja je rečenica dobro napisana: „Peću kolače.” ili „Peći ću kolače.”?
  7. Napiši jednom rečju: stanovnik Novog Sada, žena iz Bele Crkve, pridev od Južna Amerika.
  8. Dodaj crticu gde treba: radio amater, auto put, Herceg Novi.
  9. Napiši superlativ: lep, lak, jak.
  10. Na vratima radionice piše: „Majstor dolazi sutra (prepodne / pre podne), u deset.” Izaberi i objasni.
  11. Objasni zašto se „ne znam” piše odvojeno, a „neznanje” zajedno.
  12. Objasni zašto se „radiću” piše zajedno, a „peći ću” odvojeno.
✓Rešenja12 zadataka
  1. ne znam, neznanje, nepoznat, ne može. Znam i može su glagoli, znanje je imenica, a poznat pridev.
  2. neću, nemam, nisam. To su izuzeci koji se pišu zajedno.
  3. „Ne mogu danas, nemam vremena. Hoćeš li sutra?” Ne mogu je glagol, pa odvojeno; nemam je izuzetak; li se piše odvojeno.
  4. „Nisam razgovarao ni sa kim. Ne brinem se ni za koga.” Uz predlog se zamenica rastavlja.
  5. ću pisati i pisaću; ću raditi i radiću; ću peći i peći ću.
  6. „Peći ću kolače.” Peći se ne završava na -ti, pa ću ostaje posebna reč.
  7. Novosađanin, Belocrkvanka, južnoamerički.
  8. radio-amater, auto-put, Herceg-Novi.
  9. najlepši, najlakši, najjači. Naj- se piše zajedno.
  10. pre podne, odvojeno: reč je o trenutku (u deset), a ne o celom delu dana.
  11. Znam je glagol, a uz glagole se ne piše odvojeno. Neznanje je imenica, a uz imenice ne srasta i piše se zajedno.
  12. Raditi se završava na -ti: kad ću dođe iza, glagol gubi -ti i ću se piše zajedno (radiću). Peći se ne završava na -ti, pa ću ostaje posebna reč (peći ću).

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.