Srpski jezik ima 30 glasova i za svaki glas po jedno slovo
1. Glas i slovo
U ovoj lekciji učiš koliko glasova ima srpski jezik i kako se dele na samoglasnike, sonante i suglasnike. Videćeš i po čemu se zvučni suglasnici razlikuju od bezvučnih i kada glas r nosi slog.
Izgovori polako reč mama. Čuješ četiri zvuka: m, a, m, a. Svaki takav zvuk je glas. Kada reč napišeš, svaki glas beležiš jednim slovom. Glas, dakle, izgovaraš i čuješ, a slovo pišeš i vidiš.
Glas i slovo
Glas je najmanja jedinica govora. Slovo je znak kojim glas beležimo u pisanju. Srpski jezik ima 30 glasova, a i ćirilica i latinica imaju po 30 slova.
Kada je Vuk Karadžić sređivao ćirilicu, držao se načela „piši kao što govoriš, a čitaj kao što je napisano”. Isto načelo važi i za latinicu: za svaki glas postoji po jedno slovo. Zato reči uglavnom pišemo onako kako ih izgovaramo.
U latinici tri slova pišemo sa dva znaka: lj, nj i dž. Ona se ipak računaju kao jedno slovo, jer beleže jedan glas. U ćirilici svako od njih ima svoj poseban znak.
Rešen primer: glasovi i slova u reči
Koliko glasova i koliko slova imaju reči ljiljan i džep?
- Izgovori reč polako. Ljiljan: lj, i, lj, a, n. Džep: dž, e, p.
- Prebroj glasove. Ljiljan ima pet glasova, a džep tri.
- Prebroj slova. Svaki glas ima svoje slovo, pa ljiljan ima pet slova, a džep tri. Lj i dž su po jedno slovo, iako ih pišeš sa dva znaka.
- Proveri. Napiši reči velikim slovima sa razmakom između slova: LJ I LJ A N i DŽ E P. Lj i dž ostaju zajedno, pa ljiljan ima pet slova, a džep tri, koliko ima i glasova.
2. Kako nastaju glasovi
Glasove stvaraju govorni organi. Vazduh iz pluća prolazi kroz dušnik i grkljan, pa kroz usnu i nosnu duplju. Na tom putu nailazi na glasnice, a zatim na jezik, nepce, zube i usne.
Stavi prste na grlo i izgovori dugo zzz, pa dugo sss. Kod z osetićeš treperenje, a kod s nećeš. Kada su glasnice zategnute, vazduh ih pokreće i one trepere: tako nastaju zvučni glasovi. Kada su opuštene, vazduh prolazi bez treperenja: tako nastaju bezvučni glasovi.
Glasove razlikujemo i po tome da li vazduh na putu nailazi na prepreku. Po tome se dele u tri grupe koje vidiš na crtežu.
3. Samoglasnici
Izgovori glasno a, pa i, pa u. Usta su otvorena i vazduh izlazi bez ikakve smetnje. Menja se samo položaj jezika i usana.
Samoglasnici
Samoglasnici (vokali) su glasovi pri čijem izgovoru vazduh slobodno prolazi, bez prepreke. U srpskom jeziku ima ih pet: a, e, i, o, u. Svi su zvučni i nose slog u reči.
Samoglasnici se razlikuju po tome gde je jezik dok ih izgovaraš: napred ili pozadi, visoko ili nisko.
| Položaj jezika | Prednji | Srednji | Zadnji |
|---|---|---|---|
| visoki | i | u | |
| srednji | e | o | |
| niski | a |
Probaj: kod i je jezik visoko i napred, kod u visoko i pozadi, a kod a leži nisko u sredini usta.
4. Suglasnici i sonanti
Izgovori p, t, k. Usne ili jezik na trenutak zatvore put vazduhu. Takvi glasovi su suglasnici. Ima ih 25.
Suglasnici
Suglasnici (konsonanti) su glasovi pri čijem izgovoru vazduh nailazi na prepreku u ustima. Dele se na sonante i prave suglasnike.
Sonanata ima osam: v, j, r, l, lj, m, n, nj. Zovu se i glasnici. Pri njihovom izgovoru glasnice trepere kao kod samoglasnika, ali vazduh ipak nailazi na prepreku. Po tome su na sredini između samoglasnika i pravih suglasnika. Sonanti su zvučni, ali ne učestvuju u jednačenju po zvučnosti, o čemu više učiš u lekciji Jednačenje suglasnika.
Ostalih 17 glasova su pravi suglasnici. Oni se dele po zvučnosti na zvučne i bezvučne.
5. Zvučni i bezvučni suglasnici
Vrati se na vežbu sa prstima na grlu: z treperi, s ne treperi, a usta su u istom položaju. Takve glasove zovemo parnjaci: razlikuju se samo po zvučnosti.
| Zvučni | Bezvučni parnjak | Primer |
|---|---|---|
| b | p | bar, par |
| g | k | gora, kora |
| d | t | dva, tvoj |
| đ | ć | đak, ćup |
| ž | š | žar, šal |
| z | s | zec, sat |
| dž | č | džep, čep |
| nema | f, h, c | fen, hleb, cev |
Zvučni i bezvučni suglasnici
Zvučnih pravih suglasnika ima sedam: b, g, d, đ, ž, z, dž. Bezvučnih ima deset: p, k, t, ć, š, s, č, f, h, c. Sedam bezvučnih ima svoj zvučni parnjak, a f, h i c ga nemaju.
Ove parove vredi zapamtiti, jer od njih zavisi jedna od najčešćih glasovnih promena: kada se dva suglasnika nađu jedan do drugog, prvi često prelazi u svoj parnjak (vrabac, vrapca).
Suglasnike delimo i po tome gde u ustima nastaju. Ova podela će ti trebati u lekcijama o glasovnim promenama.
| Mesto tvorbe | Suglasnici |
|---|---|
| usneni | p, b, m, v, f |
| zubni | t, d, s, z, c |
| nadzubni | l, r, n |
| prednjonepčani | j, lj, nj, ć, đ, š, ž, č, dž |
| zadnjonepčani | k, g, h |
Rešen primer: razvrstaj glasove
Razvrstaj glasove reči kišobran na samoglasnike, sonante, zvučne i bezvučne suglasnike.
- Rastavi reč na glasove. k, i, š, o, b, r, a, n: osam glasova.
- Izdvoj samoglasnike. i, o, a.
- Izdvoj sonante. r i n.
- Ostali su pravi suglasnici. b je zvučni, a k i š su bezvučni.
- Proveri zbir. Tri samoglasnika, dva sonanta, jedan zvučni i dva bezvučna: 3 + 2 + 1 + 2 = 8, koliko je i glasova.
6. Slogotvorno r
Izgovori reči prst, vrt i srce. U reči prst nema nijednog samoglasnika, a ipak je izgovaraš bez muke, kao jedan slog. Taj slog nosi glas r.
Slogotvorno r
Kada glas r nosi slog umesto samoglasnika, zove se slogotvorno r. Takvo r imaš u rečima tr-ča-ti, r-va-ti se, sr-ce, prst.
Sonanti l i n retko nose slog, i to samo u rečima stranog porekla: bi-ci-kl, njutn. U domaćim rečima tu ulogu ima samo r. Kako se reči dele na slogove, učiš u lekciji Slog i podela reči na slogove.
Rešen primer: gde r nosi slog
U kojim rečima je r slogotvorno: brat, prst, srce, more?
- Brat. Do r stoji samoglasnik a, koji nosi slog. R nije slogotvorno.
- Prst. U reči nema samoglasnika. Slog nosi r: slogotvorno je.
- Srce. Prvi slog je sr, u njemu nema samoglasnika, pa ga nosi r. Drugi slog ce nosi e.
- More. Slogove mo i re nose o i e. R nije slogotvorno.
- Proveri. Izgovori reči po slogovima: brat, prst, sr-ce, mo-re. Slogotvorno r je samo tamo gde u slogu nema samoglasnika: u reči prst i u prvom slogu reči srce.
7. Slova lj, nj i dž u pisanju
Pošto su lj, nj i dž jedno slovo, tako se ponašaju i u pisanju. Kada reč pišeš velikim početnim slovom, veliko je samo prvo slovo para.
Kao da su dva slova
- LJiljana je stigla.
- Reč džep ima četiri slova.
Jedno slovo, jedan glas
- Ljiljana je stigla. Kad je cela reč velikim slovima: LJILJANA.
- Reč džep ima tri slova: dž, e, p.
Isto je i u rečniku: reči na nj dolaze posle svih reči na n, kao posebno slovo.
8. Ukratko
- Srpski jezik ima 30 glasova, a ćirilica i latinica po 30 slova: za svaki glas jedno slovo.
- Lj, nj i dž su jedno slovo i jedan glas, iako se u latinici pišu sa dva znaka.
- Samoglasnici su a, e, i, o, u: vazduh prolazi slobodno i oni nose slog.
- Sonanti su v, j, r, l, lj, m, n, nj: glasnice trepere, ali postoji prepreka.
- Zvučni suglasnici su b, g, d, đ, ž, z, dž, a bezvučni p, k, t, ć, š, s, č, f, h, c. F, h i c nemaju zvučni parnjak.
- Kada u slogu nema samoglasnika, slog može da nosi r: prst, sr-ce.
9. Zadaci za vežbu
- Koliko glasova ima srpski jezik? Koliko je samoglasnika, a koliko suglasnika?
- Nabroj samoglasnike i sonante.
- Koliko glasova i koliko slova imaju reči: ljubav, njuška, džak, konj?
- Napiši zvučni parnjak bezvučnih suglasnika: p, t, s, š, č, ć, k.
- Koji bezvučni suglasnici nemaju zvučni parnjak?
- Razvrstaj glasove reči sveska na samoglasnike, sonante, zvučne i bezvučne suglasnike.
- U kojim rečima je r slogotvorno: vrba, trava, krv, grm, brod?
- U poruci „Kupila sam džem, a Ljilja nosi kolače.” pronađi slova koja se u latinici pišu sa dva znaka.
- Na tabli piše oglas velikim slovima: NJIVA NA PRODAJU. Kako ćeš napisati reč njiva kada je prva reč rečenice, a ostala slova su mala?
- Objasni zašto su v, j, r, l, lj, m, n i nj izdvojeni u posebnu grupu.
- Objasni zašto reč prst ima jedan slog iako u njoj nema samoglasnika.
✓Rešenja11 zadataka
- Srpski jezik ima 30 glasova: pet samoglasnika i 25 suglasnika.
- Samoglasnici: a, e, i, o, u. Sonanti: v, j, r, l, lj, m, n, nj.
- Ljubav: lj, u, b, a, v, pet glasova i pet slova. Njuška: nj, u, š, k, a, pet glasova i pet slova. Džak: dž, a, k, tri glasa i tri slova. Konj: k, o, nj, tri glasa i tri slova.
- p → b, t → d, s → z, š → ž, č → dž, ć → đ, k → g.
- F, h i c.
- Sveska: s, v, e, s, k, a. Samoglasnici e i a; sonant v; bezvučni s, s i k; zvučnih pravih suglasnika nema. Ukupno šest glasova.
- Slogotvorno r je u rečima vrba (vr-ba), krv i grm. U rečima trava i brod slog nose samoglasnici a i o.
- Dž u reči džem i lj dva puta u reči Ljilja (Lj na početku i lj u sredini).
- Njiva: veliko je samo prvo slovo para, N, a j je malo.
- To su sonanti. Pri njihovom izgovoru glasnice trepere kao kod samoglasnika, ali vazduh ipak nailazi na prepreku, kao kod suglasnika. Zato su posebna grupa, između samoglasnika i pravih suglasnika.
- U reči prst slog nosi glas r. Takvo r se zove slogotvorno r i ima ulogu samoglasnika.




