Učitava se...

Srpski jezik

Gramatika, pravopis i jezičke nedoumice srpskog jezika, uz objašnjenja pravila i primere njihove upotrebe

Subjekat i predikat

Glavni članovi

Subjekat kazuje o kome ili o čemu se govori, a predikat šta se o njemu saopštava.
Ko?
Šta? Subjekat
2
Vrste predikata

Glagolski ili imenski

Komšinica je bila učiteljica: imenski predikat. Komšinica je predavala istoriju: glagolski.
Spona
Imenski predikat
Radnja
Glagolski predikat

Probaj pre otvaranja rešenja

Glagolski ili imenski predikat? a) Tata kuva ručak. b) Tata je kuvar. c) Ručak je ukusan. d) Tata je kuvao ručak.
10
Zadataka
✓
Rešenja

Subjekat kazuje o kome se govori, a predikat šta se o njemu kaže

1. Glavni članovi rečenice

U ovoj lekciji učiš da u rečenici nađeš subjekat i predikat, dva glavna rečenična člana. Naučićeš i razliku između glagolskog i imenskog predikata i kako se subjekat i predikat slažu.

U rečenici „Moja sestra peva u horu.” govori se o sestri, a o njoj se kaže da peva. Ta dva dela su jezgro rečenice: bez njih nema saopštenja. Ostali delovi (u horu) samo dodaju podatke.

Šema rečenice Moja sestra peva u horu: subjekat moja sestra, predikat peva, dodatak u horu; subjekat i predikat se slažu u licu i broju
Subjekat i predikat su jezgro rečenice

Subjekat i predikat

Subjekat (podmet) označava o kome ili o čemu se u rečenici govori: vršioca radnje ili nosioca stanja. Predikat (prirok) je središnji član rečenice: kazuje šta se o subjektu saopštava. Zajedno su glavni članovi rečenice.

2. Subjekat: ko ili šta

Subjekat nalaziš pitanjem ko? (za živa bića) ili šta? (za predmete i pojave) postavljenim uz predikat: Ko peva? Sestra. Šta pada? Kiša.

Oblik subjekta

Gramatički subjekat je uvek u nominativu (vidi lekciju Padeži). Najčešće je imenica ili imenička zamenica, a može biti i broj, sintagma ili glagol u infinitivu.

Subjekat jePrimer
imenicaAutobus kasni.
zamenicaMi putujemo sutra.
sintagmaNaš stari komšija gaji pčele.
brojSedam je deljivo samo sa jedan i sa sedam.
infinitivČitati je korisno.

Subjekat obično stoji na početku rečenice, ali može biti i na drugom mestu: „Domaći je uradila Jelena.” Zato ga ne traži po mestu, nego pitanjem.

Rešen primer: gde je subjekat

Nađi subjekat: Iza zgrade se nalazi veliko igralište.

  1. Nađi predikat. Glagol u ličnom obliku je se nalazi.
  2. Postavi pitanje. Šta se nalazi iza zgrade? Veliko igralište.
  3. Odredi subjekat. Subjekat je sintagma veliko igralište, a glavna reč u njoj je igralište.
  4. Proveri. Stavi subjekat u množinu: „Iza zgrade se nalaze velika igrališta.” Predikat se promenio zajedno sa subjektom, pa je to zaista subjekat. Reči iza zgrade ostale su iste.

3. Kada subjekat nije izgovoren

„Zvaću te posle škole.” Ko će zvati? Ja. Reč ja nije napisana, ali se zna iz glagola.

Kada je predikat u prvom ili drugom licu (ja, ti, mi, vi), zamenica obično nije potrebna, jer nastavak glagola pokazuje ko vrši radnju. Subjekat u trećem licu može da se izostavi ako je pomenut u prethodnoj rečenici: „Kupili smo novu lampu. Svetli mnogo jače.” (lampa svetli).

Postoji i logički subjekat, koji nije u nominativu, nego u genitivu, dativu ili akuzativu: „Bratu se spava.” (brat je pospan), „U prodavnici nema hleba.” Takve rečenice za sada samo prepoznaj.

4. Glagolski predikat

„Luka trči.” „Luka je trčao.” „Luka mora da trči.” U sve tri rečenice predikat kazuje šta Luka radi, i u sve tri je glagolski.

Glagolski predikat

Glagolski predikat je glagol u ličnom glagolskom obliku kojim se subjektu pripisuje radnja, stanje ili zbivanje. Može biti potvrdan (radi) ili odričan (ne radi). Odgovara na pitanje šta subjekat radi?

Prost glagolski predikat čini jedan glagol koji sam ima potpuno značenje. To može biti i složen glagolski oblik, sa pomoćnim glagolom: je trčao, će trčati. Složen glagolski predikat ima glagol nepotpunog značenja i dopunu: modalni glagoli (morati, moći, hteti, smeti, trebati) ili fazni glagoli (početi, nastaviti, završiti), uz koje stoji infinitiv ili da i prezent: moram učiti, moram da učim, počinjem da čitam.

Rešen primer: prost ili složen

Odredi vrstu glagolskog predikata: a) Brat je oprao sudove. b) Brat treba da opere sudove.

  1. Rečenica a. Je oprao je perfekat jednog glagola: pomoćni glagol je samo deo oblika. Glagol oprati ima potpuno značenje, pa je predikat prost.
  2. Rečenica b. Treba je modalni glagol, sam ne kazuje šta brat radi. Dopuna da opere nosi značenje. Predikat je složen.
  3. Proveri. Izostavi dopunu u b: „Brat treba.” Misao nije potpuna, što pokazuje da treba ne može sam. U a „Brat je oprao.” glagol je pun, samo nema objekta.

5. Imenski predikat

„Moja mama je medicinska sestra.” „Mama je umorna.” Glagol je ovde ne kazuje nikakvu radnju; on samo povezuje subjekat sa onim što se o njemu kaže.

Imenski predikat

Imenski predikat ima dva dela: glagolski deo, pomoćni glagol jesam ili biti u ličnom obliku (spona), i imenski deo, koji nosi značenje. Imenski deo može biti imenica, pridev, pridevska zamenica ili redni broj, kao i sintagma sa njima.

Imenski predikat u rečenici Mama je umorna: glagolski deo je, imenski deo umorna
Spona povezuje subjekat i imenski deo predikata

Imenskim predikatom subjektu se pripisuje neka osobina (Mama je umorna.) ili se kaže ko je ili šta je (Mama je medicinska sestra.). Sličan je priloški predikat, kada uz glagol biti stoji prilog ili oznaka mesta: „Prodavnica je blizu.” „Tata je na poslu.”

Rešen primer: glagolski ili imenski

Odredi vrstu predikata: a) Komšinica je bila učiteljica. b) Komšinica je predavala istoriju.

  1. Nađi glagol biti. U a je bila (perfekat glagola biti), a uz njega imenica učiteljica.
  2. Zaključi za a. Bila samo povezuje, a značenje nosi učiteljica: imenski predikat, imenski deo je imenica.
  3. Rečenica b. Je predavala je perfekat glagola predavati, koji kazuje radnju: glagolski predikat.
  4. Proveri. Pitaj šta komšinica radi. Za b postoji odgovor (predaje istoriju). Za a ne: rečenica kaže ko je ona, a ne šta radi.

6. Slaganje subjekta i predikata

„Sestra je pevala.” „Brat je pevao.” „Sestre su pevale.” Kad promeniš subjekat, menja se i predikat.

Slaganje

Predikat se sa subjektom slaže u licu i broju, a u rodu onda kada glagolski oblik razlikuje rod (kao radni pridev u perfektu: pevao, pevala, pevalo).

SubjekatPredikatSlaganje
ja (Ana)sam pevala1. lice, jednina, ženski rod
ti (Marko)si pevao2. lice, jednina, muški rod
deteje pevalo3. lice, jednina, srednji rod
mi (Marko i Luka)smo pevali1. lice, množina, muški rod

Slaganje ti pomaže i da proveriš da li si dobro našao subjekat: kad subjekat staviš u množinu, i predikat mora da pređe u množinu.

7. Ukratko

  • Subjekat i predikat su glavni članovi rečenice.
  • Subjekat odgovara na pitanje ko? ili šta? i (kao gramatički subjekat) stoji u nominativu; može biti izostavljen.
  • Glagolski predikat je glagol u ličnom obliku; prost ili složen (moram da učim, počinjem da čitam).
  • Imenski predikat: jesam ili biti i imenski deo (imenica, pridev, zamenica, redni broj).
  • Predikat se slaže sa subjektom u licu, broju i, gde oblik to pokazuje, u rodu.

Šta su ostali, zavisni članovi rečenice, vidi u lekciji Objekat i priloške odredbe.

8. Zadaci za vežbu

  1. Nađi subjekat i predikat: a) Komšija popravlja ogradu. b) Na stolu stoji vaza. c) Moj drug Luka ide u šesti razred.
  2. Koja vrsta reči je subjekat? a) Mi idemo u bioskop. b) Pet je više od tri. c) Plivati je zabavno.
  3. Koji subjekat je izostavljen? a) Čitam knjigu. b) Gde ste bili? c) Idemo u park.
  4. Glagolski ili imenski predikat? a) Tata kuva ručak. b) Tata je kuvar. c) Ručak je ukusan. d) Tata je kuvao ručak.
  5. Prost ili složen glagolski predikat? a) Moram da učim. b) Učim. c) Počeli smo da čitamo knjigu. d) Smeš li da uđeš?
  6. Koja vrsta reči je imenski deo predikata? a) Ana je učiteljica. b) Ana je vredna. c) Ova knjiga je moja. d) Marko je bio prvi.
  7. Dopuni perfektom glagola doći tako da se predikat slaže sa subjektom: a) Sestra ___. b) Mi (Marko i Luka) ___. c) Vi ___?
  8. Poruka glasi: „Mama, ja sam već kod kuće. Ručak je u frižideru.” Nađi subjekat i predikat u obe rečenice.
  9. U oglasu piše: „Izgubljen je crni novčanik.” Nađi subjekat i proveri ga pitanjem.
  10. Objasni zašto se kaže „Sestra je pevala.”, a ne „Sestra je pevao.”
✓Rešenja10 zadataka
  1. a) subjekat komšija, predikat popravlja; b) subjekat vaza, predikat stoji; c) subjekat moj drug Luka, predikat ide.
  2. a) zamenica (mi); b) broj (pet); c) glagol u infinitivu (plivati).
  3. a) ja; b) vi; c) mi.
  4. a) glagolski; b) imenski (je kuvar); c) imenski (je ukusan); d) glagolski (je kuvao, perfekat).
  5. a) složen (moram i dopuna da učim); b) prost; c) složen (fazni glagol počeli smo i dopuna da čitamo); d) složen (smeš i dopuna da uđeš).
  6. a) imenica; b) pridev; c) pridevska zamenica; d) redni broj.
  7. a) Sestra je došla. b) Mi smo došli. c) Vi ste došli?
  8. Prva rečenica: subjekat ja, predikat sam kod kuće (Mama je obraćanje, nije subjekat). Druga rečenica: subjekat ručak, predikat je u frižideru.
  9. Subjekat je crni novčanik (glavna reč novčanik). Provera: Šta je izgubljeno? Crni novčanik.
  10. Predikat se slaže sa subjektom u rodu kada glagolski oblik razlikuje rod. Sestra je ženskog roda, a radni pridev u perfektu ima oblik za ženski rod, pevala.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.