Strana reč u našem jeziku nije greška, ali domaća reč često kaže isto
1. Šta su reči stranog porekla
U ovoj lekciji učiš šta su tuđice, iz kojih jezika su došle u srpski jezik i kako se prilagođavaju našem jeziku. Videćeš i kada je bolje da upotrebiš domaću reč, a kada strana reč nema dobru zamenu.
Pogledaj reči kafa, krompir, plafon i fudbal. Svakodnevno ih izgovaraš i zvuče potpuno naše, a sve četiri su došle iz drugih jezika: iz turskog, nemačkog, francuskog i engleskog.
Tuđice ili pozajmljenice
Tuđice, koje zovemo i pozajmljenice, jesu reči stranog porekla. U jezik ulaze kroz dodir sa drugim narodima, najčešće neposredno, a ponekad preko nekog trećeg jezika, koji zovemo jezik posrednik.
Kada tuđica uđe u srpski jezik, ona se prilagođava: menja izgovor i način pisanja, a zatim dobija naše nastavke i promenu po padežima. Zato mnoge tuđice posle dužeg vremena više ne doživljavamo kao strane.
2. Reči po poreklu: narodne, crkvenoslovenske i pozajmljene
Kada se reči srpskog jezika podele po poreklu, dobijaju se tri grupe. Najveću grupu čine srpske narodne reči: one su nastale u našem jeziku ili su nasleđene iz jezika naših predaka. Takve su žito, plug, motika, vuna i svirala.
Drugu grupu čine reči iz crkvenoslovenskog jezika, starog književnog jezika pravoslavne crkve. Iz njega su u narodni jezik ušle reči kao što su vazduh, vasiona, opština, savet i savest.
Treću grupu čine pozajmljenice. Njih imenujemo po jeziku iz kog su došle: reč iz turskog jezika je turcizam, iz nemačkog germanizam, iz francuskog galicizam, iz engleskog anglicizam.
3. Iz kojih jezika su došle tuđice
Reči smo najčešće pozajmljivali od suseda i od naroda sa kojima smo imali jake kulturne i istorijske veze. Evo najvažnijih grupa sa primerima koje i danas koristiš:
| Naziv | Jezik | Primeri |
|---|---|---|
| turcizmi | turski | kafa, jastuk, čarapa, dugme |
| germanizmi | nemački | krompir, majstor, šunka, pegla |
| galicizmi | francuski | plafon, moda, garderoba, kurir |
| italijanizmi | italijanski | banka, torta, salata, violina |
| hungarizmi | mađarski | lopta, cipela, varoš, gazda |
| rusizmi | ruski | votka, stepa, zapeta |
| grcizmi | grčki | ikona, biblioteka, gimnazija |
| latinizmi | latinski | datum, kultura, profesor |
| anglicizmi | engleski | sport, film, fudbal, kompjuter |
Najviše tuđica u srpskom jeziku došlo je iz turskog, zbog viševekovne turske vlasti na Balkanu. Danas se u srpskom koristi oko 3000 turcizama. Neki od njih, kao duvan i šegrt, nestali su iz savremenog turskog jezika, a kod nas su ostali. Turski nastavak -luk dodaje se i na naše reči: bezobraz + -luk → bezobrazluk.
Danas u srpski jezik najviše ulaze anglicizmi, uglavnom sa novim stvarima i pojmovima iz informatike, posla, muzike i filma. Pozajmljivanje ide i u drugom smeru: reči vampir i paprika iz našeg jezika ušle su u engleski.
Rešen primer: prepoznaj turcizme
U rečenici Komšija je u bašti izvadio iz džepa kašiku. pronađi turcizme i nađi im domaću zamenu gde postoji.
- Izdvoj imenice. Imenice u rečenici su komšija, bašti, džepa i kašiku.
- Poveži sa grupom. Komšija, bašta, džep i kašika nalaze se među turcizmima.
- Potraži domaću reč. Za komšiju postoji domaća reč sused, za baštu vrt. Džep i kašika su potpuno odomaćeni turcizmi za koje ne koristimo drugu reč.
- Proveri. Zameni reči u rečenici: „Sused je u vrtu izvadio iz džepa kašiku.” Značenje je ostalo isto, a džep i kašika su ostali kao odomaćene reči.
4. Kako se strana reč prilagođava
Strana reč ne ostaje ista kao u jeziku iz kog je došla. Engleska reč selfie kod nas se piše selfi, postaje imenica muškog roda i dobija množinu selfiji, kakvu u engleskom nema. Od imena farmerki Levi's nastala je reč leviske, a od imena jednih patika reč starke.
Postoji i drugi put. Umesto da preuzmemo stranu reč, možemo da prevedemo njene delove našim rečima. Tako nastaje prevedenica, koja se zove i kalk. Naša reč cepidlačenje doslovan je prevod engleskog izraza splitting hairs.
Pozajmljenica i prevedenica
Pozajmljenica preuzima stranu reč i prilagođava je našem izgovoru, pisanju i promeni. Prevedenica (kalk) ne preuzima stranu reč, nego prevodi njene delove našim rečima.
Rešen primer: pozajmljenica ili prevedenica
Odredi da li je reč pozajmljenica ili prevedenica: a) kompjuter, b) cepidlačenje.
- Uporedi sa stranom reči. Kompjuter zvuči skoro isto kao engleska reč computer. Cepidlačenje ne liči na splitting hairs po zvuku.
- Pogledaj od čega je reč napravljena. Kompjuter nema naših delova. Cepidlačenje je sastavljeno od naših reči, kao prevod engleskih reči.
- Zaključi. Kompjuter je pozajmljenica, a cepidlačenje je prevedenica (kalk).
- Proveri. Pozajmljenica dobija naše nastavke i promenu: kompjutera, kompjuteru, kompjuterom. To pokazuje da je strana reč preuzeta i prilagođena, a ne prevedena.
5. Tuđice i njihove domaće zamene
Za mnoge tuđice postoji domaća reč istog značenja. Takve parove reči zovemo i sinonimima (o njima više u lekciji Sinonimi, antonimi i homonimi). Evo parova koje vredi znati:
| Tuđica | Poreklo | Domaća reč |
|---|---|---|
| avlija | turski | dvorište |
| peškir | turski | ubrus |
| ćošak | turski | ugao |
| dućan | turski | prodavnica |
| šrafciger | nemački | odvijač |
| špajz | nemački | ostava |
| kelner | nemački | konobar |
| plafon | francuski | tavanica |
| teatar | grčki | pozorište |
| radijus | grčki | poluprečnik |
Poznati su i parovi šnajder → krojač i šraf → zavrtanj. U školi, novinama i na poslu česti su i ovi parovi strane i domaće reči: diskusija → rasprava, konflikt → sukob, ideja → zamisao, internacionalni → međunarodni, kompjuter → računar.
Za neke tuđice dobre zamene nema. Reči atom, telefon, karikatura i internet koristimo jer domaće reči istog značenja nemamo.
Rešen primer: zameni strane reči domaćim
Rečenicu Posle duge diskusije izbio je konflikt oko jedne ideje. napiši domaćim rečima.
- Pronađi tuđice. Strane reči su diskusije, konflikt i ideje.
- Nađi domaći par. Diskusija je rasprava, konflikt je sukob, ideja je zamisao.
- Uskladi oblik. Domaća reč dobija isti padež kao strana: posle duge diskusije → posle duge rasprave; oko jedne ideje → oko jedne zamisli.
- Proveri. Pročitaj celu rečenicu: „Posle duge rasprave izbio je sukob oko jedne zamisli.” Značenje je isto, a rečenica je razumljiva i onome ko ne zna strane reči.
6. Kada izabrati domaću reč
Tuđice su potrebne jeziku: bez njih ne bismo imali reči za mnoge nove stvari i pojmove. Jezikoslovci danas smatraju da tuđice obogaćuju jezik i da ga ne kvare. Ipak, kada u jednoj rečenici nagomilaš strane reči, a za njih postoje dobre domaće, to je znak lošijeg stila.
Previše stranih reči
- Posle diskusije nastao je konflikt.
- To što pričaš je nonsense.
Domaća reč gde je ima
- Posle rasprave nastao je sukob.
- To što pričaš je besmislica.
Sa druge strane, tuđica često ne znači sasvim isto što i domaća reč. Engleska reč dejt kod nas označava samo ljubavni sastanak, a reč sastanak pokriva sve vrste sastanaka. Kada kupuješ hleb i mleko, ne kažeš da ideš u šoping: ta reč se koristi za posebnu vrstu kupovine.
Neke tuđice se zadržavaju i zato što se od njih lako grade nove reči. Od reči kompjuter nastaju kompjuterizovati, kompjuterizovan i kompjuterizacija, a od reči računar takve reči ne pravimo. O građenju reči više saznaješ u lekciji Tvorba reči: osnova, prefiks i sufiks.
Rešen primer: da li zameniti tuđicu
Da li u rečenici Subotom idem u šoping sa sestrom. reč šoping treba zameniti rečju kupovina?
- Utvrdi značenje tuđice. Šoping ne znači svaku kupovinu, nego jednu posebnu vrstu kupovine.
- Uporedi sa domaćom reči. Kupovina znači svaku kupovinu, i hleba i odeće. Domaća reč ima šire značenje.
- Odluči po smislu. Za tu posebnu vrstu kupovine reč šoping je razumljiva i ne mora da se menja. Kada kupuješ namirnice, kažeš kupovina.
- Proveri. Kada ideš po hleb i mleko, ne kažeš da ideš u šoping, nego u kupovinu. To potvrđuje da dve reči nemaju isto značenje.
7. Ukratko
- Tuđice ili pozajmljenice su reči stranog porekla.
- Po poreklu reči delimo na srpske narodne, crkvenoslovenske i pozajmljenice.
- Tuđice imenujemo po jeziku: turcizmi, germanizmi, galicizmi, italijanizmi, hungarizmi, rusizmi, grcizmi, latinizmi, anglicizmi.
- Najviše tuđica došlo je iz turskog jezika, a danas najviše ulaze iz engleskog.
- Pozajmljenica se preuzima i prilagođava, a prevedenica (kalk) se prevodi našim rečima.
- Kada postoji domaća reč istog značenja, ona je često bolji izbor; tuđica ostaje tamo gde zamene nema ili gde ima posebno značenje.
8. Zadaci za vežbu
- Kako se još zovu tuđice i kako ulaze u jezik?
- Iz kog jezika su došle reči: kafa, krompir, plafon, violina, lopta, votka, biblioteka, kompjuter?
- Nađi domaću reč za tuđice: avlija, šnajder, šraf, peškir, ćošak.
- Koje su od ovih reči germanizmi, a koje galicizmi: pegla, plafon, špajz, kurir?
- Za koje od ovih reči postoji domaća zamena: telefon, dućan, atom, ćošak?
- U oglasu piše: „Tražimo kelnera za rad u bašti restorana.” Zameni tuđice domaćim rečima.
- Drug ti je poslao poruku: „Pošalji mi svoju ideju pre diskusije.” Napiši istu poruku domaćim rečima.
- U reči bezobrazluk odvoji domaći deo od stranog nastavka. Iz kog jezika je nastavak?
- Da li je reč cepidlačenje pozajmljenica ili prevedenica? Objasni.
- Objasni zašto reči šoping i kupovina nemaju sasvim isto značenje.
- Objasni zašto se reč kompjuter održala u jeziku iako imamo reč računar.
✓Rešenja11 zadataka
- Tuđice se zovu i pozajmljenice. U jezik ulaze kroz dodir sa drugim narodima, najčešće neposredno, a ponekad preko jezika posrednika.
- kafa: turski; krompir: nemački; plafon: francuski; violina: italijanski; lopta: mađarski; votka: ruski; biblioteka: grčki; kompjuter: engleski.
- avlija: dvorište; šnajder: krojač; šraf: zavrtanj; peškir: ubrus; ćošak: ugao.
- Germanizmi su pegla i špajz. Galicizmi su plafon i kurir.
- Domaću zamenu imaju dućan (prodavnica) i ćošak (ugao). Telefon i atom nemaju odgovarajuću domaću zamenu.
- „Tražimo konobara za rad u vrtu restorana.” Kelner je germanizam (konobar), a bašta turcizam (vrt).
- „Pošalji mi svoju zamisao pre rasprave.” Ideja je zamisao, a diskusija je rasprava; domaće reči su u istom padežu kao strane.
- bezobraz + -luk. Nastavak -luk je iz turskog jezika, a dodat je na našu reč.
- Cepidlačenje je prevedenica (kalk): nije preuzeta strana reč, nego je engleski izraz splitting hairs doslovno preveden našim rečima.
- Šoping označava jednu posebnu vrstu kupovine. Kupovina je šira reč: kupuješ i hleb i mleko, a tada ne kažeš da ideš u šoping.
- Od reči kompjuter lako se grade nove reči: kompjuterizovati, kompjuterizovan, kompjuterizacija. Od reči računar takve reči ne pravimo, pa se tuđica zadržala pored domaće reči.




