Učitava se...

Srpski jezik

Gramatika, pravopis i jezičke nedoumice srpskog jezika, uz objašnjenja pravila i primere njihove upotrebe

Reči stranog porekla i njihove zamene

Tuđice ili pozajmljenice

Reči stranog porekla ulaze u jezik kroz dodir sa drugim narodima i prilagođavaju se našem jeziku.
3000
Turcizama
Kalk
Prevedenica

Zameni strane reči

Posle duge diskusije izbio je konflikt oko jedne ideje: posle duge rasprave izbio je sukob oko jedne zamisli.
Sukob
Za konflikt
Zamisao
Za ideju

Probaj pre otvaranja rešenja

Nađi domaću reč za tuđice: avlija, šnajder, šraf, peškir, ćošak.
11
Zadataka
✓
Rešenja

Strana reč u našem jeziku nije greška, ali domaća reč često kaže isto

1. Šta su reči stranog porekla

U ovoj lekciji učiš šta su tuđice, iz kojih jezika su došle u srpski jezik i kako se prilagođavaju našem jeziku. Videćeš i kada je bolje da upotrebiš domaću reč, a kada strana reč nema dobru zamenu.

Pogledaj reči kafa, krompir, plafon i fudbal. Svakodnevno ih izgovaraš i zvuče potpuno naše, a sve četiri su došle iz drugih jezika: iz turskog, nemačkog, francuskog i engleskog.

Tuđice ili pozajmljenice

Tuđice, koje zovemo i pozajmljenice, jesu reči stranog porekla. U jezik ulaze kroz dodir sa drugim narodima, najčešće neposredno, a ponekad preko nekog trećeg jezika, koji zovemo jezik posrednik.

Kada tuđica uđe u srpski jezik, ona se prilagođava: menja izgovor i način pisanja, a zatim dobija naše nastavke i promenu po padežima. Zato mnoge tuđice posle dužeg vremena više ne doživljavamo kao strane.

2. Reči po poreklu: narodne, crkvenoslovenske i pozajmljene

Kada se reči srpskog jezika podele po poreklu, dobijaju se tri grupe. Najveću grupu čine srpske narodne reči: one su nastale u našem jeziku ili su nasleđene iz jezika naših predaka. Takve su žito, plug, motika, vuna i svirala.

Tri grupe reči po poreklu: srpske narodne reči (žito, plug, motika), crkvenoslovenske reči (vazduh, savest, opština) i pozajmljenice (kafa, šminka, telefon)
Reči srpskog jezika podeljene po poreklu

Drugu grupu čine reči iz crkvenoslovenskog jezika, starog književnog jezika pravoslavne crkve. Iz njega su u narodni jezik ušle reči kao što su vazduh, vasiona, opština, savet i savest.

Treću grupu čine pozajmljenice. Njih imenujemo po jeziku iz kog su došle: reč iz turskog jezika je turcizam, iz nemačkog germanizam, iz francuskog galicizam, iz engleskog anglicizam.

3. Iz kojih jezika su došle tuđice

Reči smo najčešće pozajmljivali od suseda i od naroda sa kojima smo imali jake kulturne i istorijske veze. Evo najvažnijih grupa sa primerima koje i danas koristiš:

NazivJezikPrimeri
turcizmiturskikafa, jastuk, čarapa, dugme
germanizminemačkikrompir, majstor, šunka, pegla
galicizmifrancuskiplafon, moda, garderoba, kurir
italijanizmiitalijanskibanka, torta, salata, violina
hungarizmimađarskilopta, cipela, varoš, gazda
rusizmiruskivotka, stepa, zapeta
grcizmigrčkiikona, biblioteka, gimnazija
latinizmilatinskidatum, kultura, profesor
anglicizmiengleskisport, film, fudbal, kompjuter

Najviše tuđica u srpskom jeziku došlo je iz turskog, zbog viševekovne turske vlasti na Balkanu. Danas se u srpskom koristi oko 3000 turcizama. Neki od njih, kao duvan i šegrt, nestali su iz savremenog turskog jezika, a kod nas su ostali. Turski nastavak -luk dodaje se i na naše reči: bezobraz + -luk → bezobrazluk.

Danas u srpski jezik najviše ulaze anglicizmi, uglavnom sa novim stvarima i pojmovima iz informatike, posla, muzike i filma. Pozajmljivanje ide i u drugom smeru: reči vampir i paprika iz našeg jezika ušle su u engleski.

Rešen primer: prepoznaj turcizme

U rečenici Komšija je u bašti izvadio iz džepa kašiku. pronađi turcizme i nađi im domaću zamenu gde postoji.

  1. Izdvoj imenice. Imenice u rečenici su komšija, bašti, džepa i kašiku.
  2. Poveži sa grupom. Komšija, bašta, džep i kašika nalaze se među turcizmima.
  3. Potraži domaću reč. Za komšiju postoji domaća reč sused, za baštu vrt. Džep i kašika su potpuno odomaćeni turcizmi za koje ne koristimo drugu reč.
  4. Proveri. Zameni reči u rečenici: „Sused je u vrtu izvadio iz džepa kašiku.” Značenje je ostalo isto, a džep i kašika su ostali kao odomaćene reči.

4. Kako se strana reč prilagođava

Strana reč ne ostaje ista kao u jeziku iz kog je došla. Engleska reč selfie kod nas se piše selfi, postaje imenica muškog roda i dobija množinu selfiji, kakvu u engleskom nema. Od imena farmerki Levi's nastala je reč leviske, a od imena jednih patika reč starke.

Postoji i drugi put. Umesto da preuzmemo stranu reč, možemo da prevedemo njene delove našim rečima. Tako nastaje prevedenica, koja se zove i kalk. Naša reč cepidlačenje doslovan je prevod engleskog izraza splitting hairs.

Pozajmljenica selfie postaje selfi, imenica muškog roda sa množinom selfiji; prevedenica cepidlačenje nastaje doslovnim prevodom izraza splitting hairs
Pozajmljenica se preuzima i prilagođava, a prevedenica se prevodi

Pozajmljenica i prevedenica

Pozajmljenica preuzima stranu reč i prilagođava je našem izgovoru, pisanju i promeni. Prevedenica (kalk) ne preuzima stranu reč, nego prevodi njene delove našim rečima.

Rešen primer: pozajmljenica ili prevedenica

Odredi da li je reč pozajmljenica ili prevedenica: a) kompjuter, b) cepidlačenje.

  1. Uporedi sa stranom reči. Kompjuter zvuči skoro isto kao engleska reč computer. Cepidlačenje ne liči na splitting hairs po zvuku.
  2. Pogledaj od čega je reč napravljena. Kompjuter nema naših delova. Cepidlačenje je sastavljeno od naših reči, kao prevod engleskih reči.
  3. Zaključi. Kompjuter je pozajmljenica, a cepidlačenje je prevedenica (kalk).
  4. Proveri. Pozajmljenica dobija naše nastavke i promenu: kompjutera, kompjuteru, kompjuterom. To pokazuje da je strana reč preuzeta i prilagođena, a ne prevedena.

5. Tuđice i njihove domaće zamene

Za mnoge tuđice postoji domaća reč istog značenja. Takve parove reči zovemo i sinonimima (o njima više u lekciji Sinonimi, antonimi i homonimi). Evo parova koje vredi znati:

TuđicaPorekloDomaća reč
avlijaturskidvorište
peškirturskiubrus
ćošakturskiugao
dućanturskiprodavnica
šrafcigernemačkiodvijač
špajznemačkiostava
kelnernemačkikonobar
plafonfrancuskitavanica
teatargrčkipozorište
radijusgrčkipoluprečnik

Poznati su i parovi šnajder → krojač i šraf → zavrtanj. U školi, novinama i na poslu česti su i ovi parovi strane i domaće reči: diskusija → rasprava, konflikt → sukob, ideja → zamisao, internacionalni → međunarodni, kompjuter → računar.

Za neke tuđice dobre zamene nema. Reči atom, telefon, karikatura i internet koristimo jer domaće reči istog značenja nemamo.

Rešen primer: zameni strane reči domaćim

Rečenicu Posle duge diskusije izbio je konflikt oko jedne ideje. napiši domaćim rečima.

  1. Pronađi tuđice. Strane reči su diskusije, konflikt i ideje.
  2. Nađi domaći par. Diskusija je rasprava, konflikt je sukob, ideja je zamisao.
  3. Uskladi oblik. Domaća reč dobija isti padež kao strana: posle duge diskusije → posle duge rasprave; oko jedne ideje → oko jedne zamisli.
  4. Proveri. Pročitaj celu rečenicu: „Posle duge rasprave izbio je sukob oko jedne zamisli.” Značenje je isto, a rečenica je razumljiva i onome ko ne zna strane reči.

6. Kada izabrati domaću reč

Tuđice su potrebne jeziku: bez njih ne bismo imali reči za mnoge nove stvari i pojmove. Jezikoslovci danas smatraju da tuđice obogaćuju jezik i da ga ne kvare. Ipak, kada u jednoj rečenici nagomilaš strane reči, a za njih postoje dobre domaće, to je znak lošijeg stila.

✕

Previše stranih reči

  • Posle diskusije nastao je konflikt.
  • To što pričaš je nonsense.
✓

Domaća reč gde je ima

  • Posle rasprave nastao je sukob.
  • To što pričaš je besmislica.

Sa druge strane, tuđica često ne znači sasvim isto što i domaća reč. Engleska reč dejt kod nas označava samo ljubavni sastanak, a reč sastanak pokriva sve vrste sastanaka. Kada kupuješ hleb i mleko, ne kažeš da ideš u šoping: ta reč se koristi za posebnu vrstu kupovine.

Neke tuđice se zadržavaju i zato što se od njih lako grade nove reči. Od reči kompjuter nastaju kompjuterizovati, kompjuterizovan i kompjuterizacija, a od reči računar takve reči ne pravimo. O građenju reči više saznaješ u lekciji Tvorba reči: osnova, prefiks i sufiks.

Rešen primer: da li zameniti tuđicu

Da li u rečenici Subotom idem u šoping sa sestrom. reč šoping treba zameniti rečju kupovina?

  1. Utvrdi značenje tuđice. Šoping ne znači svaku kupovinu, nego jednu posebnu vrstu kupovine.
  2. Uporedi sa domaćom reči. Kupovina znači svaku kupovinu, i hleba i odeće. Domaća reč ima šire značenje.
  3. Odluči po smislu. Za tu posebnu vrstu kupovine reč šoping je razumljiva i ne mora da se menja. Kada kupuješ namirnice, kažeš kupovina.
  4. Proveri. Kada ideš po hleb i mleko, ne kažeš da ideš u šoping, nego u kupovinu. To potvrđuje da dve reči nemaju isto značenje.

7. Ukratko

  • Tuđice ili pozajmljenice su reči stranog porekla.
  • Po poreklu reči delimo na srpske narodne, crkvenoslovenske i pozajmljenice.
  • Tuđice imenujemo po jeziku: turcizmi, germanizmi, galicizmi, italijanizmi, hungarizmi, rusizmi, grcizmi, latinizmi, anglicizmi.
  • Najviše tuđica došlo je iz turskog jezika, a danas najviše ulaze iz engleskog.
  • Pozajmljenica se preuzima i prilagođava, a prevedenica (kalk) se prevodi našim rečima.
  • Kada postoji domaća reč istog značenja, ona je često bolji izbor; tuđica ostaje tamo gde zamene nema ili gde ima posebno značenje.

8. Zadaci za vežbu

  1. Kako se još zovu tuđice i kako ulaze u jezik?
  2. Iz kog jezika su došle reči: kafa, krompir, plafon, violina, lopta, votka, biblioteka, kompjuter?
  3. Nađi domaću reč za tuđice: avlija, šnajder, šraf, peškir, ćošak.
  4. Koje su od ovih reči germanizmi, a koje galicizmi: pegla, plafon, špajz, kurir?
  5. Za koje od ovih reči postoji domaća zamena: telefon, dućan, atom, ćošak?
  6. U oglasu piše: „Tražimo kelnera za rad u bašti restorana.” Zameni tuđice domaćim rečima.
  7. Drug ti je poslao poruku: „Pošalji mi svoju ideju pre diskusije.” Napiši istu poruku domaćim rečima.
  8. U reči bezobrazluk odvoji domaći deo od stranog nastavka. Iz kog jezika je nastavak?
  9. Da li je reč cepidlačenje pozajmljenica ili prevedenica? Objasni.
  10. Objasni zašto reči šoping i kupovina nemaju sasvim isto značenje.
  11. Objasni zašto se reč kompjuter održala u jeziku iako imamo reč računar.
✓Rešenja11 zadataka
  1. Tuđice se zovu i pozajmljenice. U jezik ulaze kroz dodir sa drugim narodima, najčešće neposredno, a ponekad preko jezika posrednika.
  2. kafa: turski; krompir: nemački; plafon: francuski; violina: italijanski; lopta: mađarski; votka: ruski; biblioteka: grčki; kompjuter: engleski.
  3. avlija: dvorište; šnajder: krojač; šraf: zavrtanj; peškir: ubrus; ćošak: ugao.
  4. Germanizmi su pegla i špajz. Galicizmi su plafon i kurir.
  5. Domaću zamenu imaju dućan (prodavnica) i ćošak (ugao). Telefon i atom nemaju odgovarajuću domaću zamenu.
  6. „Tražimo konobara za rad u vrtu restorana.” Kelner je germanizam (konobar), a bašta turcizam (vrt).
  7. „Pošalji mi svoju zamisao pre rasprave.” Ideja je zamisao, a diskusija je rasprava; domaće reči su u istom padežu kao strane.
  8. bezobraz + -luk. Nastavak -luk je iz turskog jezika, a dodat je na našu reč.
  9. Cepidlačenje je prevedenica (kalk): nije preuzeta strana reč, nego je engleski izraz splitting hairs doslovno preveden našim rečima.
  10. Šoping označava jednu posebnu vrstu kupovine. Kupovina je šira reč: kupuješ i hleb i mleko, a tada ne kažeš da ideš u šoping.
  11. Od reči kompjuter lako se grade nove reči: kompjuterizovati, kompjuterizovan, kompjuterizacija. Od reči računar takve reči ne pravimo, pa se tuđica zadržala pored domaće reči.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.