Akcenat ističe jedan slog u reči, a srpski jezik ima četiri akcenta
1. Šta je akcenat
U ovoj lekciji učiš šta je akcenat, koja četiri akcenta ima srpski jezik i na kom slogu u reči akcenat može da stoji. Naučićeš da akcenat prepoznaš, a ne da ga zapisuješ.
Izgovori reč voda kao da nekog zoveš da ti doda čašu. Prvi slog, vo, izgovaraš jače od drugog. Isto je sa rečju jabuka: slog ja se ističe, a bu i ka su slabiji.
Akcenat
Akcenat (naglasak) je isticanje jednog sloga u reči. U srpskom jeziku slog se ističe jačinom, visinom tona i trajanjem. Slog koji nosi akcenat zove se naglašeni ili akcentovani slog.
U ovoj lekciji naglašeni slog pišemo masno: vo-da, ja-bu-ka. Ako ti treba ponavljanje, kako se reč deli na slogove učiš u lekciji Slog i podela reči na slogove.
2. Četiri akcenta
Akcenti se razlikuju po dve stvari. Prva je trajanje: naglašeni samoglasnik može biti kratak ili dug. Druga je kretanje tona: ton može da pada (silazni akcenat) ili da se penje (uzlazni akcenat). Od dve dužine i dva tona nastaju četiri akcenta.
| Akcenat | Znak | Primeri |
|---|---|---|
| kratkosilazni | ȁ | brat, pe-sma, ja-bu-ka |
| kratkouzlazni | à | že-na, se-stra, vo-da, li-va-da |
| dugosilazni | ȃ | noć, sneg, mo-re |
| dugouzlazni | á | de-te, vra-ta, gla-va, ru-ka |
Znake akcenata viđaš u rečnicima, gramatikama i stručnim knjigama. U običnom pisanju se ne beleže. Ti treba da znaš imena akcenata i da ih prepoznaš, a ne da ih crtaš.
Četiri akcenta srpskog jezika
Dva akcenta su kratka: kratkosilazni i kratkouzlazni. Dva su duga: dugosilazni i dugouzlazni. Po tonu, dva su silazna (kratkosilazni i dugosilazni), a dva uzlazna (kratkouzlazni i dugouzlazni).
U govoru mnogih krajeva Srbije razlika između dva kratka akcenta slabo se čuje, a u Beogradu i Vojvodini akcenti su manje izraženi nego, recimo, u okolini Užica. Zato nemoj da se brineš ako ti kratki akcenti zvuče slično. Za prepoznavanje ti mnogo pomažu pravila o mestu akcenta.
3. Gde akcenat može da stoji
Akcenat ne može da stoji bilo gde. Pogledaj gde je u ovim rečima: dan, na-vi-ka, i-de-ja, le-po-ta, pu-to-va-ti. Nijedna višesložna reč nema akcenat na poslednjem slogu.
Pravila o mestu akcenta
1. Reč ima samo jedan akcenat. 2. Akcenat ne stoji na poslednjem slogu višesložne reči. 3. Silazni akcenti stoje samo na prvom slogu, ili na jedinom slogu jednosložne reči. 4. Uzlazni akcenti stoje na bilo kom slogu osim poslednjeg.
Iz ovih pravila sledi nešto vrlo korisno. Jednosložna reč može imati samo silazni akcenat, jer joj je jedini slog ujedno i poslednji. A ako je akcenat na drugom, trećem ili nekom daljem slogu, on mora biti uzlazni.
| Slog | Silazni | Uzlazni |
|---|---|---|
| jedini slog (dan, sneg) | da | ne |
| prvi slog | da | da |
| slog u sredini reči | ne | da |
| poslednji slog | ne | ne |
Pravilo o poslednjem slogu ima nekoliko izuzetaka među rečima stranog porekla i složenicama, a uzvici i polusloženice mogu imati i više akcenata. U običnim domaćim rečima pravilo važi.
Rešen primer: akcenat jednosložne reči
Koji akcenat može imati reč sneg?
- Prebroj slogove. Jedan samoglasnik, e: reč je jednosložna.
- Primeni pravilo. Uzlazni akcenti ne stoje na poslednjem slogu, a jedini slog je i poslednji. Ostaju samo silazni.
- Odredi dužinu. E u reči sneg izgovaraš dugo, pa je akcenat dugosilazni.
- Proveri. Pogledaj tabelu četiri akcenta: sneg je u redu dugosilaznog akcenta, zajedno sa rečima noć i more.
Rešen primer: akcenat na drugom slogu
U reči putovati akcenat je na drugom slogu. Da li je silazni ili uzlazni?
- Podeli reč na slogove. Pu-to-va-ti: četiri sloga.
- Nađi naglašeni slog. To je drugi slog, to.
- Primeni pravilo. Silazni akcenti stoje samo na prvom slogu. Drugi slog može imati samo uzlazni akcenat.
- Proveri. Akcenat nije na poslednjem slogu (ti), što je u skladu sa pravilom 2. Odgovor: akcenat je uzlazni.
4. Dužina posle akcenta
Dug može biti i samoglasnik koji nije naglašen. Izgovori reč devojka: akcenat je na prvom slogu, de, ali o u drugom slogu traje duže od običnog kratkog samoglasnika. U rečnicima se to beleži crticom iznad slova: dèvōjka.
Neakcentovana dužina
Nenaglašeni dugi samoglasnik zove se neakcentovana dužina. U književnom jeziku javlja se samo iza akcenta, nikad ispred njega.
Takve dužine imaju i gramatičku ulogu. Na primer, u genitivu množine (nema žena, nema devojaka) poslednji samoglasnik je dug. U govoru Beograda i Vojvodine ove dužine su se gotovo izgubile.
5. Akcenat menja značenje
Neke reči se pišu potpuno isto, a razlikuju se samo po akcentu. Tada akcenat razlikuje značenje.
| Reč | Kratkosilazni | Dugosilazni ili dugouzlazni |
|---|---|---|
| grad | led koji pada sa neba | veliko naseljeno mesto (dugosilazni) |
| luk | povrće | oružje za strele (dugosilazni) |
| sedam | broj 7 | ja sedam na stolicu (dugosilazni) |
| kupiti | skupljati, kupiti lišće | platiti i uzeti (dugouzlazni) |
Akcenat na poslednjem slogu
- vo-da
- ja-bu-ka
Po pravilu književnog jezika
- vo-da
- ja-bu-ka
6. Kako da prepoznaš akcenat
- Podeli reč na slogove i izgovori je prirodno. Nađi slog koji se ističe.
- Gde je naglašeni slog? Ako reč ima jedan slog, akcenat je silazni. Ako je naglašen drugi ili neki dalji slog, akcenat je uzlazni.
- Ako je naglašen prvi slog, oslušni sledeći slog. Kod uzlaznog akcenta i sledeći slog se izgovara visokim tonom, a kod silaznog ton posle naglašenog sloga pada.
- Odredi dužinu. Da li naglašeni samoglasnik traje kratko ili dugo?
- Spoji. Ton i dužina daju ime: na primer, uzlazni i dug je dugouzlazni.
Rešen primer: prepoznaj akcenat u reči
Koji akcenat ima reč lepota, ako znaš da je naglašen slog po?
- Podeli reč. Le-po-ta: tri sloga.
- Mesto akcenta. Naglašen je drugi slog, pa akcenat mora biti uzlazni.
- Dužina. O u slogu po je kratko.
- Spoji. Uzlazni i kratak: kratkouzlazni akcenat.
- Proveri. Drugi slog nije poslednji, pa akcenat sme tu da stoji. U rečnicima se ova reč beleži kao lepòta, sa znakom za kratkouzlazni akcenat.
7. Ukratko
- Akcenat je isticanje jednog sloga jačinom, visinom tona i trajanjem.
- Srpski jezik ima četiri akcenta: kratkosilazni, kratkouzlazni, dugosilazni i dugouzlazni.
- Akcenat ne stoji na poslednjem slogu višesložne reči.
- Silazni akcenti su samo na prvom slogu, a uzlazni na bilo kom slogu osim poslednjeg.
- Jednosložne reči imaju samo silazne akcente.
- Neakcentovana dužina dolazi samo iza akcenta.
- Akcenat može da razlikuje značenje reči koje se isto pišu: grad, luk, sedam.
8. Zadaci za vežbu
- Nabroj četiri akcenta srpskog jezika.
- Koji akcenti su kratki, a koji dugi? Koji su silazni, a koji uzlazni?
- Koje akcente mogu imati jednosložne reči dan, san i noć?
- Na kom slogu ne može biti akcenat u rečima knjiga, prozor i livada?
- U reči ideja akcenat je na drugom slogu. Da li je silazni ili uzlazni?
- Napiši ime akcenta uz svaku reč, prema tabeli iz lekcije: brat, glava, more, sestra.
- Čuješ dve rečenice: „Kupio sam luk na pijaci.” i „Strelac je zategao luk.” Po čemu se u govoru razlikuju dve reči luk?
- Drug ti piše: „Vidimo se u sedam.” Mama kaže: „Sedam za sto i počinjemo.” Kako se u izgovoru razlikuju ove dve reči sedam?
- U reči devojka o u drugom slogu je dugo, a akcenat je na prvom slogu. Da li je ta dužina ispred ili iza akcenta? Može li biti obrnuto?
- Objasni zašto reč putovati ne može imati silazni akcenat na drugom slogu.
- Objasni zašto jednosložna reč ne može imati uzlazni akcenat.
✓Rešenja11 zadataka
- Kratkosilazni, kratkouzlazni, dugosilazni i dugouzlazni.
- Kratki: kratkosilazni i kratkouzlazni. Dugi: dugosilazni i dugouzlazni. Silazni: kratkosilazni i dugosilazni. Uzlazni: kratkouzlazni i dugouzlazni.
- Samo silazne (kratkosilazni ili dugosilazni). U rečnicima: dȃn i nȏć imaju dugosilazni, a sȁn kratkosilazni akcenat.
- Na poslednjem slogu: knji-ga (ga), pro-zor (zor), li-va-da (da).
- Uzlazni, jer silazni akcenti stoje samo na prvom slogu.
- Brat: kratkosilazni; glava: dugouzlazni; more: dugosilazni; sestra: kratkouzlazni.
- Po akcentu. Luk koji je povrće ima kratkosilazni akcenat, a luk iz kog se gađa strelama dugosilazni. Pišu se isto.
- Broj sedam ima kratkosilazni akcenat, a glagol (ja) sedam ima dugosilazni: e se u glagolu izgovara duže.
- Iza akcenta. Obrnuto ne može: neakcentovana dužina u književnom jeziku dolazi samo iza naglašenog sloga.
- Pu-to-va-ti: naglašen je drugi slog, a silazni akcenti stoje samo na prvom slogu. Zato na drugom slogu može biti samo uzlazni akcenat.
- Uzlazni akcenti ne mogu stajati na poslednjem slogu. Jednosložna reč ima samo jedan slog, a on je ujedno i poslednji, pa na njemu može biti samo silazni akcenat.




