Složena rečenica se sastoji od nezavisnih i zavisnih rečenica
1. Prosta i složena rečenica
U ovoj lekciji učiš kako da složenu rečenicu podeliš na proste rečenice i da odrediš da li su one nezavisne ili zavisne. Upoznaćeš i najčešće vrste nezavisnih i zavisnih rečenica i veznike po kojima ih prepoznaješ.
Uporedi dve rečenice: Pada kiša. i Pada kiša, pa ostajemo kod kuće. Prva ima jedan predikat: pada. Druga ima dva: pada i ostajemo. Svaki predikat sa svojim subjektom i dodacima čini jednu prostu rečenicu, pa druga rečenica ima dve proste rečenice u sebi.
Složena rečenica
Složena rečenica ima najmanje dva predikata i sastoji se od dve ili više prostih rečenica, od kojih svaka iskazuje neku misao. Proste rečenice u njoj mogu biti nezavisne ili zavisne.
Zato je prvi korak uvek isti: nađi predikate. Koliko predikata, toliko prostih rečenica. Kako se nalazi predikat, ponovi u lekciji Subjekat i predikat.
Rešen primer: koliko je rečenica u rečenici
Koliko prostih rečenica ima: Mama kuva ručak, a tata pere sudove i sluša radio.
- Nađi predikate. Šta ko radi? Mama kuva, tata pere i sluša. To su tri predikata.
- Podeli rečenicu. Mama kuva ručak / a tata pere sudove / i sluša radio. To su tri proste rečenice.
- Proveri. Svaku izgovori posebno: Mama kuva ručak. Tata pere sudove. Tata sluša radio. Svaka ima smisla i bez ostalih.
2. Nezavisne rečenice
U rečenici Sneg je pao, ali škole rade. obe proste rečenice imaju potpuno značenje. Možeš da ih razdvojiš tačkom i obe ostaju jasne: Sneg je pao. Škole rade.
Nezavisne rečenice
Nezavisne rečenice su proste rečenice u složenoj čiji smisao ne zavisi od smisla druge. Ravnopravne su i svaka bi mogla da stoji sama. Rečenica sastavljena samo od nezavisnih rečenica zove se nezavisno složena rečenica.
Nezavisne rečenice mogu biti povezane veznikom (i, pa, te, ali, ili...) ili samo nizane jedna za drugom: Ustao je, umio se, popio čaj i izašao. Kada nisu povezane veznikom, odvajaju se zapetom.
3. Vrste nezavisnih rečenica
Po vezniku kojim su povezane, nezavisne rečenice delimo na tri osnovne vrste.
| Vrsta | Veznici | Primer |
|---|---|---|
| sastavne | i, pa, te, ni, niti | Zvonilo je, pa smo izašli. |
| suprotne | a, ali, no, nego, već | Sneg je pao, ali škole rade. |
| rastavne | ili | Uči sada ili ćeš učiti uveče. |
Sastavne rečenice sabiraju ono što se kaže: jedno se dešava, pa i drugo. Suprotne stavljaju jedno nasuprot drugom. Rastavne nude izbor: ili jedno, ili drugo. Rečenice koje su u suprotnosti odvajaju se zapetom.
Rešen primer: vrsta nezavisne rečenice
Odredi vrstu nezavisnih rečenica: a) Brat je otišao, a sestra je ostala. b) Ideš li sa nama ili ostaješ kod kuće? c) Komšija je popravio ogradu i ofarbao kapiju.
- Rečenica a. Predikati: je otišao, je ostala. Veznik a stavlja jedno nasuprot drugom: suprotne rečenice.
- Rečenica b. Predikati: ideš, ostaješ. Veznik ili nudi izbor: rastavne rečenice.
- Rečenica c. Predikati: je popravio, (je) ofarbao. Veznik i sabira dve radnje: sastavne rečenice.
- Proveri. Razdvoji svaku rečenicu tačkom: Brat je otišao. Sestra je ostala. Obe imaju smisla, pa su zaista nezavisne.
4. Zavisne rečenice
Pogledaj rečenicu Ostajemo kod kuće jer pada kiša. Deo Ostajemo kod kuće ima smisla i sam. Deo jer pada kiša nema: on samo kazuje zašto ostajemo. Prvi deo je glavna rečenica, a drugi zavisna.
Zavisne rečenice
Zavisna rečenica zavisi od glavne (nezavisne) rečenice i dopunjuje njen sadržaj. Sama za sebe ima nepotpuno značenje. U složenoj rečenici ona vrši službu nekog člana rečenice, kao dopuna ili odredba. Složena rečenica sa bar jednom zavisnom rečenicom zove se zavisno složena rečenica.
Zavisna rečenica često zamenjuje neki član proste rečenice. Uporedi: Posle večere gledamo film. i Kad večeramo, gledamo film. U prvoj rečenici vreme kazuje priloška odredba posle večere, a u drugoj cela zavisna rečenica kad večeramo. Više o rečeničnim članovima naći ćeš u lekciji Objekat i priloške odredbe.
Zavisne rečenice uvode zavisni veznici i slične reči: da, kad, čim, pošto, jer, zato što, iako, ako, mada, ali i reči kao koji, čiji, gde, kuda.
5. Vrste zavisnih rečenica
Po značenju, zavisne rečenice delimo na više vrsta. Na ovom nivou je dovoljno da ih prepoznaš po vezniku i po tome šta kazuju.
| Vrsta | Neki veznici | Primer |
|---|---|---|
| izrične | da, kako, šta, što | Mama je javila da kasni. |
| odnosne | koji, čiji, ko, što | Pročitala sam knjigu koju si mi dao. |
| mesne | gde, kuda, odakle | Sedi gde ti je udobno. |
| vremenske | kad, dok, pošto, otkad | Kad zazvoni, idemo kući. |
| namerne | da, kako | Došao sam da ti pomognem. |
| uzročne | jer, zato što, pošto | Kasnim jer je autobus stao. |
| posledične | da, te | Toliko je umoran da odmah zaspi. |
| načinske (poredbene) | kako, kao što, kao da | Uradi kao što sam ti pokazao. |
| uslovne | ako, ukoliko, da | Ako pada kiša, ostajemo unutra. |
| dopusne | iako, mada, premda | Iako je hladno, idemo u šetnju. |
Pazi: isti veznik može da uvede različite vrste. Veznik da se javlja u izričnim, namernim, posledičnim i uslovnim rečenicama. Zato vrstu ne određuješ samo po vezniku, nego i po tome šta zavisna rečenica kazuje o glavnoj.
Rešen primer: vremenska rečenica
Nađi glavnu i zavisnu rečenicu i odredi vrstu zavisne: Javi mi kad stigneš kući.
- Nađi predikate. Javi i stigneš: dve proste rečenice.
- Nađi glavnu. Javi mi ima smisla i sama. To je glavna rečenica.
- Nađi zavisnu. Kad stigneš kući počinje veznikom kad i kazuje kada da javiš. To je vremenska rečenica.
- Proveri zamenom. Zameni zavisnu rečenicu izrazom: Javi mi po dolasku kući. Smisao je isti, a izraz po dolasku kući kazuje vreme.
Rešen primer: isti veznik, različita vrsta
Odredi vrstu zavisne rečenice sa veznikom da: a) Sestra kaže da će doći. b) Došao je da nam pomogne. c) Bio je toliko umoran da je odmah zaspao.
- Rečenica a. Šta sestra kaže? Da će doći. Zavisna rečenica kazuje sadržaj onoga što je rečeno: izrična.
- Rečenica b. Zašto je došao, s kojom namerom? Da nam pomogne: namerna.
- Rečenica c. Šta je bila posledica umora? Odmah je zaspao: posledična. Reč toliko u glavnoj rečenici najavljuje posledicu.
- Proveri. U a zavisnu rečenicu možeš zameniti rečju to: Sestra kaže to. U b je možeš zameniti izrazom koji kazuje nameru: Došao je radi pomoći. U c reč toliko traži nastavak koji kazuje posledicu, pa bez zavisne rečenice glavna ostaje nedovršena: Bio je toliko umoran.
6. Nezavisna ili zavisna: kako da razlikuješ
- Nađi predikate i podeli rečenicu na proste rečenice.
- Pogledaj veznik. I, pa, te, ni, niti, a, ali, no, nego, već i ili povezuju nezavisne rečenice. Da, kad, jer, ako, iako, koji i slične reči uvode zavisne.
- Proveri smisao. Ako svaka rečenica može da stoji sama, rečenice su nezavisne. Ako jedna bez druge nema potpun smisao, ona je zavisna.
Zavisna rečenica može stajati i ispred glavne. Tada se odvaja zapetom.
Bez zapete
- Kad završim posao javiću ti se.
Zapeta posle zavisne
- Kad završim posao, javiću ti se.
- Zavisna rečenica je ispred glavne, pa se odvaja zapetom.
O zapeti u složenoj rečenici više piše u lekciji Zapeta.
7. Ukratko
- Složena rečenica ima najmanje dva predikata, pa i najmanje dve proste rečenice.
- Nezavisne rečenice su ravnopravne: svaka bi mogla da stoji sama.
- Nezavisne rečenice su sastavne (i, pa, te, ni, niti), suprotne (a, ali, no, nego, već) i rastavne (ili).
- Zavisna rečenica dopunjuje glavnu i sama nema potpun smisao.
- Zavisne rečenice su izrične, odnosne, mesne, vremenske, namerne, uzročne, posledične, načinske, uslovne i dopusne.
- Kada je zavisna rečenica ispred glavne, odvaja se zapetom.
8. Zadaci za vežbu
- Koliko prostih rečenica ima: Ana crta, a Marko piše domaći.
- Da li je rečenica prosta ili složena? a) Deca se igraju u dvorištu. b) Deca se igraju, a mačka spava.
- Nađi veznik i odredi vrstu nezavisnih rečenica: a) Zvonilo je, pa smo izašli. b) Uči sada ili ćeš učiti uveče. c) Pozvao sam ga, ali se nije javio.
- Nađi glavnu i zavisnu rečenicu: Kasnim jer mi je pobegao autobus.
- Odredi vrstu zavisne rečenice: a) Ako završiš zadatak, idemo u park. b) Iako je bio umoran, pomogao je komšiji. c) Pas je trčao gde je video loptu.
- U poruci piše: „Kad stigneš, javi mi jer se brinem.” Koliko je tu prostih rečenica? Koja je glavna, a koje su zavisne i koje vrste?
- U oglasu piše: „Prodajem stan koji ima dve sobe i terasu.” Nađi zavisnu rečenicu i odredi njenu vrstu.
- Stavi zapetu gde treba: Kad završim posao javiću ti se.
- Spoji rečenice Pada kiša. i Ostajemo kod kuće. u složenu rečenicu na dva načina: jednom kao nezavisne, jednom kao glavnu i zavisnu.
- Objasni zašto je u rečenici „Baka je rekla da će nas zvati.” deo da će nas zvati zavisna rečenica.
✓Rešenja10 zadataka
- Dve: Ana crta / a Marko piše domaći. Predikati su crta i piše.
- a) Prosta: ima jedan predikat, igraju se. b) Složena: ima dva predikata, igraju se i spava.
- a) Pa: sastavne. b) Ili: rastavne. c) Ali: suprotne.
- Glavna: Kasnim. Zavisna: jer mi je pobegao autobus (uzročna, kazuje zašto kasnim).
- a) Ako završiš zadatak: uslovna. b) Iako je bio umoran: dopusna. c) Gde je video loptu: mesna.
- Tri proste rečenice (predikati stigneš, javi, se brinem). Glavna je Javi mi. Kad stigneš je vremenska, a jer se brinem uzročna zavisna rečenica.
- Zavisna rečenica je koji ima dve sobe i terasu. To je odnosna rečenica: počinje rečju koji i odnosi se na imenicu stan.
- Kad završim posao, javiću ti se. Zavisna (vremenska) rečenica stoji ispred glavne, pa se odvaja zapetom.
- Primer: Pada kiša, pa ostajemo kod kuće (nezavisne, sastavne). Ostajemo kod kuće jer pada kiša (glavna i zavisna uzročna). Tvoji primeri mogu biti drugačiji, važno je da u prvom bude nezavisni, a u drugom zavisni veznik.
- Deo da će nas zvati sam nema potpun smisao, a glavnu rečenicu dopunjuje: kazuje šta je baka rekla. Uvodi ga veznik da. Zato je to zavisna rečenica, i to izrična.




