Pridev kazuje kakvo je nešto, čije je ili od čega je
1. Šta su pridevi
U ovoj lekciji učiš šta su pridevi, kako se dele po značenju i kako se slažu sa imenicom. Naučićeš i kako se pridevi porede: brz, brži, najbrži.
Pogledaj reči uz imenicu jakna: crvena jakna, Anina jakna, vunena jakna. Prva reč kazuje kakva je jakna, druga čija je, a treća od čega je napravljena. Sve tri su pridevi.
Pridevi
Pridevi su reči koje označavaju osobinu onoga što imenuje imenica uz koju stoje. Pridevi su promenljive reči, ali nisu samostalne: rod, broj i padež dobijaju od imenice uz koju stoje.
U rečenici pridev najčešće stoji uz imenicu kao njen dodatak (atribut) ili je deo imenskog predikata posle glagola biti: „Jakna je crvena.” Pridevi su jedna od pet promenljivih vrsta reči.
2. Vrste prideva: opisni, prisvojni i gradivni
Po značenju pridevi se dele u tri grupe. Svaku prepoznaješ po pitanju koje postaviš uz imenicu.
| Vrsta | Pitanje | Primeri |
|---|---|---|
| opisni | kakav je? | žut, veliki, brz, lep |
| prisvojni | čiji je? | očev, mačji, Ivanov, Marijin, šumski |
| gradivni | od čega je? | zlatan, drven |
Prisvojni pridevi
Prisvojni pridevi kazuju kome ili čemu nešto pripada. Najčešće se grade od imenica dodavanjem nastavaka -ov, -ev, -in ili -ski: Stanko → Stankov, Miloš → Milošev, Dragica → Dragičin, šuma → šumski.
Prisvojni pridevi od imena ljudi na -ov, -ev i -in pišu se velikim slovom (Milošev), a pridevi na -ski od imena mesta malim slovom (beogradski, niški).
Rešen primer: vrsta prideva
Pronađi prideve i odredi njihovu vrstu: Milošev drveni sto je star.
- Nađi imenicu. Imenica je sto. Uz nju tražiš reči koje kazuju nešto o stolu.
- Čiji je sto? Milošev: pripada Milošu, pa je to prisvojni pridev.
- Od čega je sto? Drveni: napravljen je od drveta, gradivni pridev.
- Kakav je sto? Star: opisuje osobinu, opisni pridev.
- Proveri poređenjem. Porede se samo opisni pridevi: sto može biti „stariji”, ali ne „drveniji” ni „Miloševiji”.
3. Slaganje prideva sa imenicom
Pridev menja oblik zajedno sa imenicom. Uz imenicu muškog roda ima jedan oblik, uz imenicu ženskog roda drugi, a uz imenicu srednjeg roda treći. Tako se menja i u množini i po padežima.
| Broj | Muški rod | Ženski rod | Srednji rod |
|---|---|---|---|
| jednina | nov kaput | nova jakna | novo odelo |
| množina | novi kaputi | nove jakne | nova odela |
Slaganje
Pridev je uvek u istom rodu, broju i padežu kao imenica uz koju stoji: u novoj jakni (lokativ, ženski rod), sa novim kaputom (instrumental, muški rod), od novog odela (genitiv, srednji rod).
Kod muškog roda u akuzativu pazi da li imenica označava nešto živo: vidim crnog psa, ali vidim crni kaput. Uz živo biće pridev ima oblik kao u genitivu, a uz neživo kao u nominativu. O padežima više u lekciji Padeži.
Rešen primer: pridev uz imenicu
Stavi pridev crven u pravi oblik: ___ haljina, ___ autobusi, u ___ kući.
- Haljina. Ženski rod, jednina, nominativ. Pridev dobija isto: crvena haljina.
- Autobusi. Muški rod, množina. U množini muškog roda pridev se završava na -i: crveni autobusi.
- U kući. Ženski rod, jednina, lokativ (u čemu?). Pridev dobija nastavak -oj kao u novoj jakni: u crvenoj kući.
- Proveri. Pitaj uz imenicu: kakva haljina? crvena; kakvi autobusi? crveni; u kakvoj kući? u crvenoj. Pitanje i odgovor su u istom obliku, pa je slaganje dobro.
4. Određeni i neodređeni vid prideva
Za muški rod jednine mnogi opisni pridevi imaju dva oblika: lep čovek i lepi čovek, nov kaput i novi kaput. Prvi oblik je neodređeni vid, a drugi određeni vid. Određeni vid u nominativu jednine muškog roda uvek se završava na -i.
- Kada je pridev deo predikata, koristi se neodređeni vid: Kaput je nov.
- Kada uz imenicu stoji i pokazna zamenica (taj, ovaj), koristi se određeni vid: taj novi kaput.
- U množini postoji samo određeni vid: novi kaputi.
- Prisvojni pridevi na -ov, -ev, -in menjaju se po neodređenom vidu (Ivanov), a pridevi na -ski po određenom (gradski).
U svakodnevnom govoru češće se čuju određeni oblici, osim u nominativu.
5. Poređenje prideva
Ana je brza. Mila je brža od Ane. Jelena je najbrža u razredu. Istu osobinu kazujemo u tri stepena: kakva je jedna devojčica, koja ima više te osobine od druge, i koja ima najviše od svih.
Poređenje (komparacija)
Pozitiv je osnovni oblik prideva: nov, lep, brz. Komparativ se gradi nastavkom -iji, -ji ili -ši: noviji, brži, lepši. Superlativ se gradi tako što se ispred komparativa doda naj-: najnoviji, najbrži, najlepši.
Porede se samo opisni pridevi.
| Način | Pozitiv | Komparativ | Superlativ |
|---|---|---|---|
| -iji | nov, crven | noviji, crveniji | najnoviji, najcrveniji |
| -ji | brz, dubok | brži, dublji | najbrži, najdublji |
| -ši | lep, mek, lak | lepši, mekši, lakši | najlepši, najmekši, najlakši |
| druga osnova | dobar, zao, velik, mali | bolji, gori, veći, manji | najbolji, najgori, najveći, najmanji |
Kod nastavka -ji dolazi do glasovne promene: brz → brži. Pridevi sa nepostojanim a gube ga u komparativu: ukusan → ukusniji. Četiri prideva (dobar, zao, velik, mali) poređenje grade od druge osnove i to treba zapamtiti.
Jedno j u superlativu
- najači
- najeftiniji
Naj- + komparativ na j
- naj + jači = najjači
- naj + jeftiniji = najjeftiniji
Kada komparativ počinje glasom j, u superlativu se pišu dva j: jedno od naj-, drugo od komparativa.
Rešen primer: poređenje prideva
Napiši komparativ i superlativ prideva: nov, lep, dobar, jak.
- Nov. Dodaješ -iji: noviji, pa naj-: najnoviji.
- Lep. Ovaj pridev dobija -ši: lepši, najlepši.
- Dobar. Poredi se drugom osnovom: bolji, najbolji.
- Jak. Komparativ je jači. Počinje sa j, pa superlativ ima dva j: najjači.
- Proveri. Svaki superlativ mora biti tačno naj- + komparativ: naj + noviji, naj + lepši, naj + bolji, naj + jači.
6. Pridev u rečenici
Isti pridev može imati dve uloge u rečenici. U rečenici „Visok dečak sedi u prvoj klupi.” pridev stoji uz imenicu i bliže je određuje: to je atribut. U rečenici „Dečak je visok.” pridev stoji posle glagola biti i zajedno sa njim kazuje šta se tvrdi o dečaku: to je deo imenskog predikata. O atributu više učiš u lekciji Atribut i apozicija.
Rešen primer: uloga prideva
Odredi ulogu prideva topao: a) Topao čaj stoji na stolu. b) Čaj je topao.
- Rečenica a. Pridev stoji ispred imenice čaj i kazuje kakav je čaj. Glagol je stoji. Pridev je atribut.
- Rečenica b. Glagol je je, a pridev topao zajedno sa njim kazuje šta se tvrdi o čaju. Pridev je deo imenskog predikata.
- Proveri. Izbaci pridev iz rečenice a: „Čaj stoji na stolu.” Rečenica i dalje ima smisla. Iz rečenice b ga ne možeš izbaciti: „Čaj je.” nije potpuna misao.
7. Ukratko
- Pridevi označavaju osobinu onoga što imenuje imenica; nisu samostalni i menjaju se.
- Po značenju su opisni (kakav?), prisvojni (čiji?) i gradivni (od čega?).
- Pridev ima isti rod, broj i padež kao imenica uz koju stoji.
- Neodređeni vid (lep) i određeni vid (lepi) razlikuju se u muškom rodu jednine; u množini je samo određeni.
- Porede se samo opisni pridevi: pozitiv, komparativ (-iji, -ji, -ši), superlativ (naj- + komparativ); dobar, zao, velik i mali imaju drugu osnovu.
- Kada komparativ počinje sa j, superlativ ima dva j: najjači.
8. Zadaci za vežbu
- Pronađi prideve u rečenici: Moja sestra nosi crvenu jaknu i vunenu kapu.
- Odredi vrstu prideva: zlatan, Markov, visok, drven, šumski, žut, mačji, brz.
- Stavi pridev nov u pravi oblik: ___ kuća, ___ selo, ___ knjige, ___ gradovi.
- Napiši komparativ i superlativ prideva: nov, lep, brz, mek, crven.
- Napiši komparativ i superlativ prideva: dobar, zao, velik, mali.
- Napiši superlativ prideva jak i jeftin i objasni zašto se piše dva j.
- U oglasu pronađi prideve i odredi vrstu svakog: „Prodajem plavi bicikl, skoro nov, i drveni sto.”
- U poruci pronađi prideve u komparativu i superlativu i napiši njihov pozitiv: „Kupi mi veću olovku, ova je najmanja u kutiji.”
- Odredi da li je pridev atribut ili deo imenskog predikata: a) Visok dečak sedi u klupi. b) Dečak je visok.
- Objasni zašto ne kažemo „drveniji sto” ni „Markoviji bicikl”.
- Objasni zašto kažemo „Vidim crnog psa”, a „Vidim crni kaput”.
✓Rešenja11 zadataka
- Pridevi su crvenu (opisni) i vunenu (gradivni, kapa od vune). Moja je zamenica, a ne pridev.
- zlatan: gradivni; Markov: prisvojni; visok: opisni; drven: gradivni; šumski: prisvojni; žut: opisni; mačji: prisvojni; brz: opisni.
- nova kuća, novo selo, nove knjige, novi gradovi.
- nov: noviji, najnoviji; lep: lepši, najlepši; brz: brži, najbrži; mek: mekši, najmekši; crven: crveniji, najcrveniji.
- dobar: bolji, najbolji; zao: gori, najgori; velik: veći, najveći; mali: manji, najmanji.
- najjači, najjeftiniji. Komparativi jači i jeftiniji počinju sa j, a superlativ je naj- + komparativ, pa se jedno j piše od naj-, a drugo od komparativa.
- plavi: opisni; nov: opisni; drveni: gradivni.
- veću: komparativ od velik; najmanja: superlativ od mali.
- a) Visok je atribut, stoji uz imenicu dečak. b) Visok je deo imenskog predikata, uz glagol je.
- Drven je gradivni, a Markov prisvojni pridev. Porede se samo opisni pridevi, pa ovi nemaju komparativ ni superlativ.
- Pas je živo biće, pa pridev u akuzativu muškog roda ima oblik kao u genitivu (crnog). Kaput je neživ, pa pridev ima oblik kao u nominativu (crni).




