Kada se kolebaš između dva oblika, proveri šta kaže norma
1. Šta su jezičke nedoumice
U ovoj lekciji upoznaješ nekoliko čestih jezičkih nedoumica i saznaješ koji je oblik pravilan u standardnom jeziku. Videćeš i da su u nekim slučajevima pravilna oba oblika, pa biraš po smislu i stilu.
Da li se kaže „stub koji sam srušio” ili „stub kojeg sam srušio”? „Možete ući” ili „možete da uđete”? Takva pitanja postavljaju i đaci i odrasli, i u govoru i u pisanju.
Jezička nedoumica
Jezička nedoumica je pitanje koji je od dva ili više oblika pravilan u standardnom jeziku. Odgovore na takva pitanja daje Odbor za standardizaciju srpskog jezika, osnovan 1997. godine u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Odbor je 1999. godine objavio Kartoteku jezičkih nedoumica, spisak pitanja iz pravopisa, oblika reči, rečenice i stila.
Sva pravila u ovoj lekciji uzeta su iz odluka i zaključaka tog Odbora i iz opisa gramatike. Pravopisna pitanja, kao što su pisanje „ne” uz glagole i zapeta, obrađuju se u lekcijama o pravopisu.
2. Koji ili kojeg: stub koji sam srušio
Kada odnosna zamenica koji stoji uz imenicu muškog roda koja označava stvar, u akuzativu ostaje oblik koji. Oblik kojeg ili kog tu nije u skladu sa normom.
Izvan norme
- Stub kojeg sam srušio već je bio klimav.
- Stub kog sam srušio već je bio klimav.
U skladu sa normom
- Stub koji sam srušio već je bio klimav.
- Stub što sam ga srušio već je bio klimav.
Drugi pravilan način je zamenica što sa kratkim oblikom lične zamenice (ga, mu, je, joj, ih, im). Tim načinom izbegavaš i ponavljanje iste zamenice u jednoj rečenici: „Profesor što smo ga juče upoznali nije osoba kojoj se može verovati.”
Rešen primer: koji ili kojeg
Ispravi rečenicu: Telefon kojeg sam kupio prošle nedelje već ne radi.
- Nađi imenicu. Zamenica se odnosi na imenicu telefon: muški rod, označava stvar, kao i stub.
- Odredi padež zamenice. Kupio sam šta? Telefon. Zamenica je u akuzativu.
- Primeni pravilo. Za stvar u akuzativu ostaje koji: „Telefon koji sam kupio prošle nedelje već ne radi.”
- Proveri drugim načinom. „Telefon što sam ga kupio prošle nedelje već ne radi.” I ova rečenica je u skladu sa normom i kaže isto.
3. Infinitiv ili „da” sa prezentom
Često se pita koji je od ova dva oblika pravilan: „možete ući” (infinitiv) ili „možete da uđete” (da i prezent). Odbor je odlučio da su u standardnom srpskom jeziku pravilna oba. Nijedan od njih nije samo rezervni oblik.
Ipak, nisu uvek zamenljivi. Neke rečenice traže samo jedan oblik: „Hajde da zapevamo.” ne može sa infinitivom, a „Lako je biti naknadno pametan.” ne može sa „da”. Ponekad dva oblika menjaju značenje: Neću doći je odrični futur, a Neću da dođem izražava volju.
Izbegavaj nagomilavanje: nekoliko infinitiva ili nekoliko „da” zaredom čini rečenicu teškom. Rečenicu „Zna da će moći nastaviti baviti se onim što voli.” bolje je preurediti.
Rešen primer: da li su obe rečenice pravilne
Uporedi: a) Neću doći na trening. b) Neću da dođem na trening.
- Proveri oblike. U a je infinitiv (doći), u b je „da” sa prezentom (da dođem). Oba oblika postoje u standardnom jeziku.
- Uporedi značenje. Rečenica a kazuje šta će se desiti: to je odrični futur. Rečenica b kazuje da govornik ne želi da dođe: to je volja.
- Zaključi. Obe rečenice su pravilne, ali ne znače isto. Biraš onu koja kaže ono što misliš.
- Proveri. Dodaj nastavak: „Neću doći jer sam bolestan.” i „Neću da dođem jer mi se ne ide.” Prva govori o okolnostima, druga o želji, pa je razlika potvrđena.
4. Možda, trebati i pasiv
Možda sa futurom. U razgovoru se čuje „Možda nešto nađeš.” U standardnom jeziku takva rečenica sa svršenim glagolom treba da ima futur: „Možda ćeš nešto naći.”
Glagol trebati. Bezlični oblici trebalo je i trebalo bi stoje na početku iskaza. Ne valja ih mešati sa subjektom u množini, kao u rečenici „Škole su trebalo da dostave tabele.”
Neodrživo
- Škole su trebalo da dostave tabele.
- Možda nešto nađeš.
Pravilno
- Trebalo je da škole dostave tabele.
- Škole su trebale da dostave tabele.
- Možda ćeš naći nešto.
Pasiv i „od strane”. Oblik „razgovarano je” često se upotrebljava tamo gde je bolje razgovaralo se. Spoj „od strane” (Naređeno mi je od strane šefa) glomazan je i stilski neprikladan; prirodnije je reći ko je šta uradio: „Šef mi je naredio.”
Rešen primer: ispravi glagol trebati
Ispravi rečenicu iz obaveštenja: Učenici su trebalo da donesu potpisane saglasnosti.
- Nađi problem. Subjekat je učenici (množina), a glagol je u bezličnom obliku trebalo. To je mešanje ličnog i bezličnog oblika.
- Prvi način: bezlično. Stavi „trebalo je” na početak: „Trebalo je da učenici donesu potpisane saglasnosti.”
- Drugi način: lično. Uskladi glagol sa subjektom: „Učenici su trebali da donesu potpisane saglasnosti.”
- Proveri. U prvoj rečenici „trebalo je” je na početku, u drugoj se „trebali” slaže sa „učenici” u rodu i broju, kao „učenici su došli”. Obe rečenice su sada u skladu sa normom.
5. Predlozi i padeži: brinemo se za njih
Uz neke glagole i predloge ide tačno određen padež. Kada se taj padež zameni drugim, nastaje greška koju Odbor naziva razbijanjem uhodane veze reči:
| Ne valja | Pravilno |
|---|---|
| Brinemo se za njima. | Brinemo se za njih. |
| Upoznati smo o njihovim gledištima. | Upoznati smo s njihovim gledištima. |
| Po meni je to pogrešno. | Po mome mišljenju to je pogrešno. |
| volja za takmičenjem | volja za takmičenje |
| Razišli su se po tom pitanju. | Razišli su se na tom pitanju (u tom pitanju). |
Lepo se razlikuju i izrazi za mesto i za cilj kretanja: bio sam kod kuće (mesto), ali idem kući (kretanje). Više o padežima i predlozima naći ćeš u lekciji Padeži: sedam padeža, pitanja i značenja.
6. Suvišne reči i mesto kratkih reči
Pleonazam je upotreba više reči nego što je potrebno za jasan izraz, na primer crna tama, mala rečica, malo seoce. Tama je već crna, a rečica i seoce su već mali. Takva suvišnost može se smatrati stilskom greškom, osim kada se namerno ističe nešto ili kada je izraz ustaljen.
Kratke reči (enklitike) je i su ne stavljaju se odmah posle zapete. Umesto „Marko, predsednik kluba, je otvorio sastanak.” piše se „Marko, predsednik kluba, otvorio je sastanak.” Posle dugog dela rečenice, kada je glagol naglašen, stoji pun oblik jeste ili jesu: „Ono što treba uraditi jeste sledeće.” O mestu kratkih reči više saznaješ u lekciji Red reči i enklitike.
7. Evro i potencijal: tačni oblici reči
Evro, a ne euro. Odbor je 2001. godine odlučio da naziv evropske valute u srpskom glasi evro, muškog roda: genitiv evra, množina evri. Razlog je to što mi kažemo Evropa, pa i skraćeni oblik ima v, kao u rečima Evrovizija i Evroazija.
Potencijal. Kod potencijala se lako zabune lica u množini. Oblici glagola raditi u muškom rodu jesu:
| Lice | Jednina | Množina |
|---|---|---|
| 1. | bih radio | bismo radili |
| 2. | bi radio | biste radili |
| 3. | bi radio | bi radili |
Zato se kaže „Kad bismo požurili, stigli bismo na vreme.” Više o ovom obliku piše u lekciji Glagolski oblici: vremena i načini.
Rešen primer: evro i potencijal u poruci
Ispravi poruku: Kad bi mi imali dvadeset eura, kupili bi kartu.
- Nađi potencijal. Subjekat je mi, prvo lice množine. U tabeli je oblik bismo: „kad bismo mi imali”, „kupili bismo”.
- Nađi naziv valute. U srpskom je evro, u množini evri, a posle broja naziv valute stoji u genitivu: dvadeset evra.
- Napiši ispravljeno. „Kad bismo mi imali dvadeset evra, kupili bismo kartu.”
- Proveri. Zameni „mi” sa „ja”: „Kad bih ja imao dvadeset evra, kupio bih kartu.” Oblik se menja po licu, kao u tabeli, pa je i „bismo” za „mi” na svom mestu.
8. Ukratko
- Uz imenicu za stvar kaže se stub koji sam srušio (ili stub što sam ga srušio), a ne kojeg sam srušio.
- Infinitiv i „da” sa prezentom su oba pravilna; ponekad menjaju značenje (neću doći, neću da dođem).
- Možda uz svršen glagol traži futur: možda ćeš naći.
- Trebalo je stoji na početku: trebalo je da škole dostave, ili lično: škole su trebale da dostave.
- Brinemo se za njih, upoznati smo s nečim, po mome mišljenju, volja za takmičenje.
- Pleonazmi (crna tama) su suvišni; je i su ne idu odmah posle zapete.
- Kaže se evro, evra, evri, a u potencijalu mi bismo, vi biste.
9. Zadaci za vežbu
- Ispravi rečenicu: Sto kojeg smo kupili ne staje u kuhinju.
- Napiši rečenicu „Stub koji sam srušio već je bio klimav.” na drugi pravilan način, sa zamenicom što.
- Da li su obe rečenice pravilne: Možete ući. Možete da uđete.?
- Objasni razliku između rečenica: Neću doći. Neću da dođem.
- Ispravi rečenicu iz razgovora: Možda nešto nađeš u ormanu.
- U obaveštenju piše: „Roditelji su trebalo da plate izlet do petka.” Ispravi rečenicu na dva načina.
- Ispravi: Brinemo se za njima. Upoznati smo o promenama.
- Ispravi: Po meni je ovaj film dosadan.
- Pronađi pleonazam i objasni zašto je suvišan: U dvorištu je bila crna tama.
- Ispravi poruku: Kad bi mi imali vremena, došli bi.
- U oglasu piše: „Prodajem bicikl, cena 50 eura.” Ispravi naziv valute.
- Objasni zašto se kaže evro, a ne euro.
✓Rešenja12 zadataka
- „Sto koji smo kupili ne staje u kuhinju.” Sto je stvar u akuzativu (kupili smo šta?), pa ostaje koji.
- „Stub što sam ga srušio već je bio klimav.”
- Da, obe su pravilne i znače isto. Infinitiv i „da” sa prezentom su oba u standardnom jeziku.
- Neću doći je odrični futur: kazuje šta se neće desiti. Neću da dođem izražava volju: govornik ne želi da dođe.
- „Možda ćeš nešto naći u ormanu.” Uz možda i svršen glagol u standardnom jeziku dolazi futur.
- „Trebalo je da roditelji plate izlet do petka.” ili „Roditelji su trebali da plate izlet do petka.”
- „Brinemo se za njih.” „Upoznati smo s promenama.”
- „Po mome mišljenju ovaj film je dosadan.”
- Crna tama je pleonazam: tama je po sebi tamna, pa reč crna ne dodaje ništa novo. Dovoljno je: „U dvorištu je bila tama.”
- „Kad bismo mi imali vremena, došli bismo.” Za prvo lice množine potencijal glasi bismo.
- „Prodajem bicikl, cena 50 evra.” Naziv valute je evro, a posle broja 50 dolazi genitiv: evra.
- Kažemo Evropa, pa i skraćeni oblik ima v, kao u rečima Evrovizija i Evroazija. Oblik euro dolazi iz jezika u kojima se kaže Europa.




