Učitava se...

Srpski jezik

Gramatika, pravopis i jezičke nedoumice srpskog jezika, uz objašnjenja pravila i primere njihove upotrebe

Vrste reči: promenljive i nepromenljive reči

Deset vrsta reči

Pet vrsta reči menja oblik (imenice, zamenice, pridevi, brojevi, glagoli), a pet ga ne menja.
5
Promenljivih
5
Nepromenljivih

Pridev ili prilog

Tiho jutro: tiho stoji uz imenicu, pa je pridev. Deca tiho razgovaraju: stoji uz glagol, pa je prilog.
Pridev
Uz imenicu
Prilog
Uz glagol

Probaj pre otvaranja rešenja

Odredi vrstu svake reči u rečenici: Veliki pas brzo trči kroz park.
11
Zadataka
✓
Postupci

Svaka reč u rečenici pripada jednoj od deset vrsta

1. Šta su vrste reči

U ovoj lekciji učiš kojih deset vrsta reči postoji u srpskom jeziku i kako da svaku prepoznaš u rečenici. Videćeš i zašto se neke reči menjaju, a neke uvek ostaju iste.

Reči knjiga, čitati i zanimljiv ne služe istoj svrsi. Prva imenuje predmet, druga kazuje radnju, a treća osobinu. Po tome šta znače i kako se ponašaju u rečenici, reči delimo u grupe koje zovemo vrste reči.

Vrste reči

Vrste reči su grupe reči sa zajedničkim osobinama: sličnim značenjem, sličnom ulogom u rečenici i istim načinom promene. U srpskom jeziku se po tradiciji izdvaja deset vrsta reči: imenice, zamenice, pridevi, brojevi, glagoli, prilozi, predlozi, veznici, rečce i uzvici.

2. Promenljive i nepromenljive reči

Neke reči menjaju oblik: kažemo knjiga, ali i knjige, knjizi, knjigom. Druge reči uvek imaju isti oblik: i, na, jao se nikada ne menjaju.

Podela deset vrsta reči: pet promenljivih (imenice, zamenice, pridevi, brojevi, glagoli) i pet nepromenljivih (prilozi, predlozi, veznici, rečce, uzvici)
Pet vrsta reči menja oblik, pet ga ne menja

Dve velike grupe

Promenljive reči su imenice, zamenice, pridevi, brojevi i glagoli. Imenice, zamenice, pridevi i brojevi menjaju se po padežima, a glagoli po licima, vremenima i drugim glagolskim oblicima.

Nepromenljive reči su prilozi, predlozi, veznici, rečce i uzvici.

Dva izuzetka vredi zapamtiti. Od osnovnih brojeva menjaju se samo brojevi od jedan do četiri, a brojevi pet, šest, sedam i dalje ne menjaju se. Neki prilozi, iako spadaju u nepromenljive reči, imaju poređenje: brzo, brže, najbrže.

3. Promenljive vrste reči

VrstaŠta označavaPrimeri
imenicebića, predmete i pojaveMarko, pas, sto, kiša
zamenicezamenjuju imenice ili prideveja, ti, on, moj, taj, ko
prideviosobinu onoga što imenuje imenicaveliki, crven, Ivanov
brojevikoličinu ili redosleddva, drugi, dvoje
glagoliradnju, stanje ili zbivanjepisati, spavati, grmeti

Pridev uz imenicu dobija njen rod, broj i padež: veliki pas, velika kuća, veliko drvo. Zamenice se dele na imeničke, koje stoje umesto imenice (ja, on, niko, nešto), i pridevske, koje stoje uz imenicu kao pridev (moj, tvoj, taj, njen).

Brojevi su osnovni (jedan, dva, tri), redni (prvi, drugi, treći) i zbirni (dvoje, troje, petoro). Glagol može da kazuje radnju koju neko vrši (pevati, crtati), stanje u kome se neko nalazi (spavati, rasti) ili zbivanje bez vršioca (sevati, grmeti).

Svaku promenljivu vrstu detaljnije obrađuju posebne lekcije, na primer Imenice, Pridevi i Glagoli.

Rešen primer: promenljive reči u rečenici

Odredi vrstu svake reči u rečenici: Mali Marko je juče brzo pročitao dve knjige.

  1. Nađi glagol. Šta je Marko uradio? Je pročitao je jedan glagolski oblik (perfekat), pa je to glagol.
  2. Nađi imenice. Ko je čitao? Marko. Šta je pročitao? Knjige. Obe reči imenuju biće i predmet: imenice.
  3. Nađi reči uz imenice. Kakav Marko? Mali: osobina, pridev. Koliko knjiga? Dve: količina, osnovni broj.
  4. Ostale reči. Juče kazuje kada se radnja desila, a brzo kako: obe su prilozi.
  5. Proveri. Stavi reči u drugi padež: od malog Marka, malom Marku, o knjigama. Pridev i imenice menjaju oblik, a juče i brzo uvek ostaju isti, kao što i treba za priloge.

4. Nepromenljive vrste reči

VrstaČemu služiPrimeri
prilozibliže određuju radnju: mesto, vreme, način, količinu, uzrokovde, sutra, brzo, mnogo
predlozistoje ispred imenice ili zamenice u padežu i kazuju odnosu, na, kroz, iza, pored
veznicipovezuju reči i rečenicei, pa, ali, ili, jer, ako
rečcekazuju stav govornika: potvrdu, odricanje, pitanjeda, ne, li, da li, neka
uzviciizražavaju osećanja i raspoloženjaah, jao, oj, uh

Prilog najčešće stoji uz glagol i odgovara na pitanja gde, kada, kako, koliko ili zašto se nešto dešava. Može stajati i uz pridev (veoma lep), drugi prilog (vrlo rado) ili imenicu (mnogo dece).

Rešen primer: nepromenljive reči u rečenici

Odredi vrstu svake reči: Oh, Ana i Mila sede na klupi ispred škole.

  1. Izdvoj uzvik. Oh izražava osećanje i odvojen je zapetom: uzvik.
  2. Nađi veznik. I povezuje dve reči, Ana i Mila: veznik.
  3. Nađi predloge. Na stoji ispred imenice klupi, a ispred ispred imenice škole: oba su predlozi.
  4. Ostale reči. Ana, Mila, klupi i škole su imenice, a sede je glagol.
  5. Proveri. Stavi rečenicu u množinu ili drugo vreme: „Oh, Ana i Mila su sedele na klupama ispred škola.” Oh, i, na i ispred ostali su isti.

5. Ista reč, različita vrsta

Vrstu reči ne određuješ samo po obliku, nego po tome šta reč radi u rečenici. Ista reč ponekad pripada različitim vrstama.

✕

„Lepo” je uvek pridev

  • Lepo dete lepo peva.
  • Obe reči lepo su isti pridev.
✓

Gledaj uz šta stoji

  • Lepo dete: stoji uz imenicu i kazuje kakvo je dete, pa je pridev.
  • lepo peva: stoji uz glagol i kazuje kako peva, pa je prilog.

Slično je sa rečima kao što su blizu, više i niže. Kada stoje ispred imenice ili zamenice, one su predlozi: „On stanuje blizu vas.” Kada određuju glagol i iza njih nema imenice, one su prilozi: „On stanuje blizu.”

Rešen primer: pridev ili prilog

Odredi vrstu reči tiho u rečenicama: a) Tiho jutro je obasjalo selo. b) Deca tiho razgovaraju.

  1. Rečenica a. Tiho stoji uz imenicu jutro i kazuje kakvo je jutro. To je pridev u srednjem rodu.
  2. Rečenica b. Tiho stoji uz glagol razgovaraju i kazuje kako deca razgovaraju. To je prilog za način.
  3. Proveri promenom. U rečenici a reč se menja sa imenicom: tiha noć, tihi dan. U rečenici b ostaje ista bez obzira na to ko razgovara.

6. Kako da brzo prepoznaš vrstu reči

Kada ne znaš kojoj vrsti pripada neka reč, idi redom kroz ova pitanja:

  1. Da li se reč menja? Pokušaj da je staviš u drugi padež, množinu ili drugo vreme. Ako se menja, to je imenica, zamenica, pridev, broj ili glagol.
  2. Kod promenljivih: šta reč kazuje? Radnju, stanje ili zbivanje kazuje glagol. Ime bića, predmeta ili pojave je imenica. Osobina je pridev. Količina ili redosled je broj. Reč koja stoji umesto imenice ili prideva je zamenica.
  3. Kod nepromenljivih: šta reč radi? Ako određuje radnju (gde, kada, kako), to je prilog. Ako stoji ispred imenice u padežu, to je predlog. Ako povezuje, to je veznik. Ako izražava pitanje, potvrdu ili odricanje, to je rečca. Ako izražava osećanje ili raspoloženje, to je uzvik.

7. Ukratko

  • U srpskom jeziku ima deset vrsta reči.
  • Promenljive su imenice, zamenice, pridevi, brojevi i glagoli.
  • Nepromenljive su prilozi, predlozi, veznici, rečce i uzvici.
  • Od osnovnih brojeva menjaju se samo jedan, dva, tri i četiri; neki prilozi imaju poređenje.
  • Vrstu reči određuješ po značenju i po ulozi u rečenici: ista reč može biti pridev ili prilog, predlog ili prilog.

8. Zadaci za vežbu

  1. Nabroj pet promenljivih i pet nepromenljivih vrsta reči.
  2. Odredi vrstu reči: sto, pevati, crven, tri, mi, kroz, ali, jao.
  3. Odredi vrstu svake reči u rečenici: Veliki pas brzo trči kroz park.
  4. Pronađi priloge i reci šta kazuju: Sutra ćemo rano krenuti napolje.
  5. Da li je reč lepo pridev ili prilog? a) Lepo vreme je stiglo. b) Ona lepo crta.
  6. Da li je reč blizu predlog ili prilog? a) Prodavnica je blizu škole. b) Prodavnica je blizu.
  7. Kojoj vrsti brojeva pripadaju reči dva, drugi i dvoje?
  8. Pronađi rečce: Da li si ti to uradio? Ne.
  9. Pronađi veznike i uzvik: Jao, zaboravio sam svesku, pa se vraćam kući ili zovem mamu.
  10. Objasni zašto kažemo da je imenica promenljiva reč. Pokaži to na imenici knjiga.
  11. Napiši rečenicu u kojoj ima bar pet različitih vrsta reči i odredi vrstu svake reči.
✓Rešenja11 zadataka
  1. Promenljive: imenice, zamenice, pridevi, brojevi, glagoli. Nepromenljive: prilozi, predlozi, veznici, rečce, uzvici.
  2. sto: imenica; pevati: glagol; crven: pridev; tri: broj; mi: zamenica; kroz: predlog; ali: veznik; jao: uzvik.
  3. Veliki: pridev; pas: imenica; brzo: prilog; trči: glagol; kroz: predlog; park: imenica.
  4. Sutra i rano su prilozi za vreme, napolje je prilog za mesto. Ćemo krenuti je glagolski oblik (futur).
  5. a) Pridev: stoji uz imenicu vreme i kazuje kakvo je vreme. b) Prilog: stoji uz glagol crta i kazuje kako crta.
  6. a) Predlog: stoji ispred imenice škole u padežu. b) Prilog: određuje gde je prodavnica i iza njega nema imenice.
  7. Dva je osnovni broj, drugi je redni broj, dvoje je zbirni broj.
  8. Da li je upitna rečca, a ne je odrična rečca.
  9. Veznici su pa i ili, a uzvik je jao.
  10. Imenica menja oblik po padežima i broju: knjiga, knjige, knjizi, knjigu, knjigom; u množini knjige. Zato je promenljiva reč.
  11. Primer: Moja sestra danas peva dve pesme. Moja: zamenica; sestra: imenica; danas: prilog; peva: glagol; dve: broj; pesme: imenica. To je pet različitih vrsta reči. Tvoja rečenica može biti drugačija, važno je da tačno odrediš svaku reč.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.