Sedam vremena i dva načina: kako se grade i kada se koriste
1. Šta su glagolski oblici
U ovoj lekciji učiš kako se grade i kada se upotrebljavaju glagolska vremena i glagolski načini. Najviše pažnje dobijaju prezent, perfekat, futur, imperativ i potencijal, a aorist, imperfekat i pluskvamperfekat naučićeš da prepoznaš.
Glagol čitati u rečenicama dobija različite oblike: čitam, čitao sam, čitaću, čitaj, čitao bih. Svaki oblik kazuje nešto drugo: kada se radnja dešava, ko je vrši, da li je to naredba ili želja.
Glagolski oblici
Glagolski oblici su oblici u kojima se glagol javlja u rečenici. Dobijaju se kada se na glagolsku osnovu dodaju nastavci za lice, vreme i način. Lični oblici imaju vršioca radnje i menjaju se po licima (prezent, perfekat, futur, imperativ...). Nelični oblici nemaju vršioca radnje ni oblike za lica (infinitiv, glagolski pridevi, glagolski prilozi).
Oblici mogu biti prosti, od jedne reči (čitam, čitaj), ili složeni, od pomoćnog glagola i drugog glagolskog oblika (čitao sam, čitao bih). Šta su lice, broj, vid i osnove glagola, pogledaj u lekciji Glagoli.
| Oblik | Prost ili složen | Primer |
|---|---|---|
| prezent | prost | čitam |
| aorist, imperfekat | prost | pročitah, građah |
| imperativ | prost | čitaj |
| perfekat, pluskvamperfekat | složen | čitao sam, bio sam čitao |
| futur prvi | složen ili prost | ću čitati, čitaću |
| futur drugi, potencijal | složen | budem čitao, čitao bih |
2. Prezent: sadašnje vreme
„Sada pišem domaći.” „Moj brat svako jutro trči.” „Sutra idemo na izlet.” Sve tri istaknute reči su u prezentu, iako samo prva govori baš o ovom trenutku.
Prezent
Prezent je prost i ličan oblik koji označava radnju, stanje ili zbivanje u sadašnjosti. Gradi se od prezentske osnove i nastavaka: -m (ili -u), -š, bez nastavka u 3. licu jednine; -mo, -te, -ju, -u ili -e u množini.
| Lice | Jednina | Množina |
|---|---|---|
| 1. | čitam | čitamo |
| 2. | čitaš | čitate |
| 3. | čita | čitaju |
Najteže je treće lice množine. Gledaj kako se završava prvo lice jednine: ako se završava na -am, množina dobija -ju (čitam → čitaju); ako se završava na -em, dobija -u (kažem → kažu); ako se završava na -im, dobija -e (vidim → vide). Izuzetaka ima malo: smem → smeju, umem → umeju. Glagoli hteti i moći u prvom licu imaju -u: hoću, mogu.
Prezent ne služi samo za sadašnjost. Kazuje i ono što se stalno ili po navici ponavlja, a uz reč koja određuje vreme (sutra, sledeće nedelje) može da kazuje i budućnost. U pričanju se koristi i za prošle događaje, da priča bude živa.
Rešen primer: treće lice množine
Napiši treće lice množine prezenta za glagole: čekam, pletem, nosim.
- Čekam. Završava se na -am, pa se dodaje -ju: čekaju.
- Pletem. Završava se na -em. Odbije se -em i doda -u: plet + u → pletu.
- Nosim. Završava se na -im. Odbije se -im i doda -e: nos + e → nose.
- Proveri. Stavi ispred zamenicu: oni čekaju, oni pletu, oni nose. Sva tri oblika postoje i zvuče prirodno.
3. Perfekat: prošlo vreme
„Juče sam gledao utakmicu.” „Sestra je napisala sastav.” Kad pričaš šta se desilo, gotovo uvek koristiš perfekat.
Perfekat
Perfekat je složen i ličan oblik za radnju koja se desila ili započela u prošlosti. Gradi se od kraćeg oblika prezenta glagola jesam (sam, si, je, smo, ste, su) i glagolskog prideva radnog, koji dobija nastavke -o, -la, -lo u jednini i -li, -le, -la u množini.
Radni pridev se gradi od infinitivne osnove i slaže se sa vršiocem u rodu i broju: on je radio, ona je radila, dete je radilo, oni su radili. Perfekat je danas najčešće prošlo vreme u srpskom jeziku i gradi se i od svršenih i od nesvršenih glagola. Pomoćni glagol može da stoji iza (radio sam) ili ispred radnog prideva (ja sam radio). U odričnom obliku koristi se nisam, nisi, nije...: nisam radio, nije došla.
Rešen primer: od prezenta do perfekta
Stavi u perfekat: Ana piše pismo.
- Nađi lice i broj. Ana je jedna osoba o kojoj se govori: treće lice jednine. Pomoćni glagol je je.
- Napravi radni pridev. Infinitivna osnova glagola pisati je pisa. Ana je ženskog roda, pa se dodaje -la: pisala.
- Sastavi. Ana je pisala pismo.
- Proveri. Zameni vršioca: Marko je pisao pismo, drugovi su pisali pismo. Pridev se menja sa rodom i brojem vršioca, a pomoćni glagol sa licem i brojem, kako treba.
4. Futur prvi i futur drugi
„Sutra ću čitati.” i „Čitaću sutra.” Oba oblika znače isto: radnja će se desiti u budućnosti.
Futur prvi
Futur prvi je buduće vreme. Gradi se na dva načina: od kraćeg oblika prezenta glagola hteti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva (ću pisati), ili tako što se kraći oblik glagola hteti doda na infinitivnu osnovu (pisaću, pisaćeš, pisaće).
Futur drugi gradi se od prezenta glagola biti (budem, budeš, bude, budemo, budete, budu) i radnog glagolskog prideva: budem radio, budeš radila. Označava buduću radnju koja se dešava pre neke druge buduće radnje, pa se zove i predbuduće vreme. Na primer: „Kad budeš završio domaći, gledaćemo film.” Prvo se završava domaći, pa se onda gleda film.
5. Glagolski načini: imperativ i potencijal
„Zatvori prozor!” je naredba. „Zatvorio bih prozor.” je želja. Ovi oblici ne kazuju kada se radnja dešava, nego kakav je stav govornika prema radnji.
Imperativ
Imperativ (zapovedni način) izražava zapovest, molbu, savet ili želju. Ima samo drugo lice jednine i prvo i drugo lice množine. Gradi se tako što se na prezentsku osnovu (od trećeg lica množine prezenta) dodaju nastavci -i, -imo, -ite ili -j, -jmo, -jte.
Za treće lice koristi se rečca neka i prezent: neka čita, neka čitaju. Za prvo lice jednine imperativa nema, jer govornik sebi ne naređuje.
Rešen primer: imperativ dva glagola
Napiši imperativ glagola čitati i nositi.
- Treće lice množine prezenta. Oni čitaju, oni nose.
- Odbij nastavak. čita-ju → čita; nos-e → nos.
- Dodaj nastavke. Osnova čita završava se samoglasnikom, kao peva (pevaj), pa dobija -j: čitaj, čitajmo, čitajte. Osnova nos završava se suglasnikom, kao vid (vidi), pa dobija -i: nosi, nosimo, nosite.
- Proveri. Upotrebi oblik u naredbi: „Čitajte naglas!” „Nosi kišobran!” Oba oblika zvuče kao zapovest.
Potencijal
Potencijal (pogodbeni način) izražava mogućnost, uslov ili želju da se radnja izvrši. Gradi se od aorista glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi) i radnog glagolskog prideva: radio bih, radili bismo.
Pazi na treće lice množine: kaže se oni bi radili, jer se tu umesto oblika biše koristi bi. Potencijalom se kaže šta bi se desilo pod nekim uslovom („Kad bi padala kiša, ostali bismo kod kuće.”), šta želiš („Rado bih popio čaj.”) ili se ublažava tvrdnja („Pre bih rekao da je ovaj put kraći.”).
6. Aorist, imperfekat i pluskvamperfekat
Ova tri prošla vremena danas se u svakodnevnom govoru retko koriste, a perfekat ih najčešće zamenjuje. Ipak ih srećeš u pričama, narodnim pesmama i govoru nekih krajeva, pa treba da ih prepoznaš.
| Vreme | Šta kazuje | Kako ga prepoznaješ |
|---|---|---|
| aorist | radnja koja se upravo desila ili je usledila posle druge | uradih, uradi, uradismo, uradiše; padoh, pade, padoše |
| imperfekat | radnja koja je trajala u prošlosti | pevahu, građah, pletijah |
| pluskvamperfekat | radnja pre druge prošle radnje | bio sam zaboravio, beše zaboravio |
Aorist se najčešće gradi od svršenih glagola, a imperfekat samo od nesvršenih. Zato od glagola napisati nema imperfekta. Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme) gradi se od perfekta glagola biti i radnog prideva. Kada kažeš „Bio sam izgubio novčanik.”, nagoveštavaš da je novčanik posle pronađen.
7. Kako da prepoznaš glagolski oblik
Kada tražiš oblik, prvo izdvoji sve delove glagola, pa pogledaj pomoćni glagol: sam, si, je uz radni pridev kazuju perfekat (a sam bio, si bio uz radni pridev pluskvamperfekat); ću, ćeš kazuju futur prvi; budem, budeš futur drugi; bih, bismo potencijal.
Rešen primer: oblici u kratkoj priči
Odredi glagolske oblike: Juče sam otišao kod bake. Kad stigoh, ona je već bila skuvala ručak. Sutra ću opet doći, a kad budem stigao, pomogao bih joj u bašti.
- Sam otišao. Pomoćni glagol sam i radni pridev: perfekat.
- Stigoh. Jedna reč sa nastavkom -oh, prošla radnja: aorist.
- Je bila skuvala. Perfekat glagola biti i radni pridev: pluskvamperfekat. Ručak je skuvan pre nego što je unuk stigao.
- Ću doći. Kraći oblik glagola hteti i infinitiv: futur prvi.
- Budem stigao. Prezent glagola biti i radni pridev: futur drugi.
- Pomogao bih. Radni pridev i bih: potencijal, izražava želju.
- Proveri. Prebroj: šest glagolskih oblika, šest različitih imena. Svaki složeni oblik ima pomoćni glagol koji ga odaje.
8. Ukratko
- Lični oblici imaju lice, nelični nemaju; prosti su od jedne reči, složeni od pomoćnog glagola i drugog oblika.
- Prezent: osnova i nastavci -m, -š, -, -mo, -te, -ju/-u/-e.
- Perfekat: sam, si, je... i radni pridev (radio, radila); najčešće prošlo vreme.
- Futur prvi: ću pisati ili pisaću; futur drugi: budem pisao.
- Imperativ: čitaj, nosi; potencijal: bih, bi, bi, bismo, biste, bi i radni pridev.
- Aorist (uradih), imperfekat (pevahu) i pluskvamperfekat (bio sam zaboravio) treba da prepoznaš.
9. Zadaci za vežbu
- Koji su oblici prosti, a koji složeni: pišem, pisao sam, ću pisati, napisah, pisao bih?
- Napiši treće lice množine prezenta: gledam, pletem, nosim, umem.
- Stavi u perfekat: a) Mila trči. b) Drugovi igraju fudbal. c) Ja (Marko) čitam knjigu.
- Napiši futur prvi u prvom licu jednine na oba načina: čitati, gledati.
- Napiši imperativ za drugo lice jednine i drugo lice množine: čekati, raditi, slušati.
- Dopuni potencijalom: a) Mi ___ (doći) da imamo vremena. b) Ja ___ (popiti) čaj. c) Oni ___ (pomoći).
- Koji oblici su aorist, a koji imperfekat: uradih, građah, padoše, pevahu, uradismo?
- Poruka glasi: „Stigao sam na stanicu, voz kasni, javiću se kad budem seo.” Odredi sve glagolske oblike.
- Koji je oblik u rečenici „Rado bih pošao na izlet.” i šta izražava?
- Objasni zašto od glagola napisati ne može da se napravi imperfekat.
- U rečenici „Kad smo stigli, voz je bio otišao.” odredi oblik je bio otišao i reci šta kazuje.
✓Rešenja11 zadataka
- Prosti: pišem (prezent), napisah (aorist). Složeni: pisao sam (perfekat), ću pisati (futur prvi), pisao bih (potencijal).
- gledam → gledaju; pletem → pletu; nosim → nose; umem → umeju (izuzetak: umem se završava na -em, a dobija -ju).
- a) Mila je trčala. b) Drugovi su igrali fudbal. c) Čitao sam knjigu.
- čitati: ću čitati, čitaću; gledati: ću gledati, gledaću.
- čekati: čekaj, čekajte; raditi: radi, radite; slušati: slušaj, slušajte.
- a) bismo došli; b) bih popio (ako govori devojčica: bih popila); c) bi pomogli.
- Aorist: uradih i uradismo (svršeni glagol uraditi, osnova uradi i nastavci -h, -smo), padoše (pad i nastavak -oše). Imperfekat: građah (od graditi; aorist bi bio gradih) i pevahu (nastavak -ahu ima samo imperfekat; u aoristu bi bilo pevaše).
- Stigao sam: perfekat; kasni: prezent; javiću se: futur prvi; budem seo: futur drugi.
- Bih pošao je potencijal; izražava želju.
- Imperfekat se gradi samo od nesvršenih glagola, a napisati je svršen glagol: kazuje radnju koja je završena.
- Je bio otišao je pluskvamperfekat. Kazuje radnju koja se desila pre druge prošle radnje: voz je otišao pre nego što smo stigli.




