Hiljade svetova oko drugih zvezda
1. Šta je egzoplaneta
U ovoj lekciji saznaješ šta su egzoplanete, kako ih astronomi pronalaze iako ih ne vide i šta je nastanjiva zona oko zvezde. Naučićeš i kako se traže znaci života van Zemlje i računaćeš koliko planeta zakloni svetlosti svoje zvezde.
Svaka zvezda koju noću vidiš je sunce, kao naše. Ljudi su vekovima pitali da li i oko drugih zvezda kruže planete. Odgovor su dobili tek krajem 20. veka, kada su instrumenti postali dovoljno precizni.
Egzoplaneta
Egzoplaneta je planeta van Sunčevog sistema. Većina egzoplaneta kruži oko drugih zvezda, a neke lutaju svemirom same, bez zvezde.
Zašto ih je teško videti? Planeta ne sija sama, nego samo odbija svetlost svoje zvezde. Zvezda je mnogo sjajnija, a planeta je, gledano sa Zemlje, odmah pored nje. To je kao da pokušavaš da vidiš komarca pored jakog reflektora, sa velike udaljenosti. Zato se većina egzoplaneta otkriva posredno: po tome kako utiču na svoju zvezdu.
2. Prva otkrića
Prve egzoplanete potvrđene su 1992. godine, oko pulsara, posebne vrste zvezde o kojoj čitaš u lekciji Neutronske zvezde i crne rupe. Prva planeta oko zvezde slične Suncu otkrivena je 1995. godine. Zove se 51 Pegasi b, nalazi se u sazvežđu Pegaz, oko 50 svetlosnih godina od nas, i obiđe svoju zvezdu za samo 4,23 dana. Astronomi sa Univerziteta u Ženevi koji su je otkrili dobili su 2019. Nobelovu nagradu za fiziku.
Prema NASA, broj potvrđenih egzoplaneta prešao je 6000. Arhiv egzoplaneta NASA 17. novembra 2026. navodi 6470 potvrđenih egzoplaneta, a hiljade kandidata još čekaju potvrdu.
3. Metoda tranzita: senka na zvezdi
Kada planeta prođe između svoje zvezde i nas, zakloni mali deo zvezde. Sjaj zvezde tada na kratko malo opadne, pa se vrati. Ako se pad ponavlja u jednakim razmacima, to je znak da planeta kruži oko zvezde, a razmak je vreme njenog obilaska.
Tranzit
Tranzit je prolazak planete preko diska zvezde, gledano sa Zemlje. Metodom tranzita meri se sjaj zvezde i traže se kratki, pravilni padovi sjaja. Iz toga koliko sjaj opadne izračunava se veličina planete.
Deo svetlosti koji planeta zakloni jednak je odnosu površina njihovih diskova. Površina kruga zavisi od kvadrata prečnika, pa se računa kvadrat odnosa prečnika.
Rešen primer: koliko Jupiter zakloni Sunca
Prečnik Jupitera je 142 984 km, a Sunca oko 1 390 000 km. Koliki deo Sunčeve svetlosti bi Jupiter zaklonio pri tranzitu, gledano iz daleka?
- Odnos prečnika. 142 984 km : 1 390 000 km ≈ 0,103.
- Kvadriraj. 0,103 × 0,103 ≈ 0,0106.
- Zapiši u procentima. 0,0106 = 1,06 %, oko 1 %.
- Proveri. Jupiterov prečnik je oko 10 puta manji od Sunčevog, pa je njegov disk oko 10 × 10 = 100 puta manji. Stoti deo je 1 %.
Rešen primer: koliko Zemlja zakloni Sunca
Prečnik Zemlje je 12 756 km. Koliki deo Sunčeve svetlosti bi zaklonila pri tranzitu?
- Odnos prečnika. 12 756 km : 1 390 000 km ≈ 0,00918.
- Kvadriraj. 0,00918 × 0,00918 ≈ 0,000084.
- U procentima. 0,000084 = 0,0084 %, manje od stotog dela procenta.
- Proveri sa izvorom. Za planetu veličine Zemlje ispred zvezde kao Sunce navodi se pad sjaja od 0,008 %. Zato se male planete mnogo teže otkrivaju od velikih.
Ovom metodom radili su svemirski teleskopi Kepler, lansiran 2009, i TESS, lansiran 2018. godine. TESS je do sada otkrio više od 1000 potvrđenih egzoplaneta.
4. Druge metode: zvezda koja se ljulja
Planeta i zvezda privlače jedna drugu. Zato i zvezda pravi mali krug oko zajedničkog težišta: malo nam se približava, pa udaljava. Taj pokret se vidi kao vrlo mali pomak tamnih linija u spektru zvezde, odnosno u dugi boja njene svetlosti. To je metoda radijalne brzine, kojom je otkrivena i 51 Pegasi b. Samo mali broj egzoplaneta je direktno snimljen.
| Metoda | Potvrđenih egzoplaneta |
|---|---|
| tranzit | 4799 |
| radijalna brzina | 1205 |
| gravitaciono mikrosočivo | 294 |
| direktno snimanje | 98 |
| ostale metode | 74 |
| ukupno | 6470 |
Podaci su iz arhiva egzoplaneta NASA, stanje 17. novembra 2026. Broj stalno raste.
Rešen primer: koliki deo je otkriven tranzitom
Od 6470 potvrđenih egzoplaneta, 4799 je otkriveno metodom tranzita. Koliki je to deo u procentima?
- Podeli. 4799 : 6470 ≈ 0,742.
- U procentima. 0,742 × 100 % ≈ 74 %.
- Uporedi. Skoro tri od svake četiri poznate egzoplanete otkrivene su po padu sjaja zvezde.
- Proveri. 0,742 × 6470 ≈ 4801, blizu 4799.
5. Nastanjiva zona
Životu kakav poznajemo potrebna je tečna voda. Ako je planeta preblizu zvezdi, voda na površini isparava. Ako je predaleko, voda se ledi. Između je pojas u kome bi voda mogla da bude tečna.
Nastanjiva zona
Nastanjiva zona je raspon udaljenosti od zvezde na kome bi na površini planete mogla da postoji tečna voda. Kod sjajnije i toplije zvezde zona je dalje, a kod manje i hladnije zvezde bliže.
Najbliža egzoplaneta je Proksima Kentaura b. Kruži oko Proksime Kentaura, Suncu najbliže zvezde, udaljene oko 4,2 svetlosne godine. Oko male, hladne zvezde TRAPPIST-1, udaljene oko 40,66 svetlosnih godina, kruži sedam planeta, a tri ili četiri od njih mogle bi biti u nastanjivoj zoni.
Rešen primer: putovanje do najbliže egzoplanete
Koliko bi trajao put do Proksime Kentaura b brzinom sonde Vojadžer 1, oko 17 km/s? Udaljenost je 4,2 svetlosne godine, a 1 svetlosna godina je oko 9,46 × 10¹² km.
- Udaljenost u km. 4,2 × 9,46 × 10¹² km ≈ 39,7 × 10¹² km, odnosno 39 700 milijardi km.
- Godina u sekundama. 365,25 × 86 400 s = 31 557 600 s.
- Put za jednu godinu. 17 km/s × 31 557 600 s ≈ 536 miliona km.
- Podeli. 39 700 milijardi km : 536 miliona km ≈ 74 000 godina.
- Proveri. 74 000 × 536 miliona km ≈ 39 700 milijardi km. Do najbliže egzoplanete današnje letelice bi putovale desetine hiljada godina.
6. Potraga za životom
Život van Zemlje do danas nije otkriven. Naučnici ga traže na dva načina. U Sunčevom sistemu roveri ispituju stene Marsa i traže da li je on nekada mogao da ima život; neke stene u krateru Jezero nose tragove dodira sa vodom. Pod ledenom korom nekih meseca, kao što su Jupiterovi Evropa i Ganimed i Saturnov Enkelad, možda postoje okeani tečne vode.
Kod egzoplaneta se proučava svetlost zvezde koja pri tranzitu prođe kroz gornji sloj atmosfere planete. Iz nje se može saznati koji gasovi su u atmosferi. Na Zemlji kiseonik u vazduhu stvaraju biljke i mnogi mikroorganizmi, pa bi kiseonik na drugoj planeti mogao biti znak života. Ali kiseonik može nastati i bez života, pa jedan gas nije dovoljan dokaz.
Planeta u nastanjivoj zoni ima život
- Nastanjiva zona govori samo o udaljenosti od zvezde.
- Planeta u njoj može biti bez vode i bez atmosfere.
U nastanjivoj zoni voda bi mogla da bude tečna
- To je samo jedan od uslova za život.
- Da li je život tu, moglo bi se saznati tek iz dodatnih posmatranja, na primer atmosfere.
7. Ogled kod kuće: tranzit na stolu
Za ogled ti trebaju baterijska lampa, mala loptica (na primer od plastelina) zabodena na čačkalicu ili žicu, mobilni telefon sa besplatnom aplikacijom za merenje svetlosti (luksmetar) i zamračena soba.
- Postavi „zvezdu”. Uključenu lampu položi na sto tako da svetli ka telefonu, udaljenom oko 1 m.
- Izmeri sjaj. U aplikaciji pročitaj koliko svetlosti stiže do telefona dok ništa nije između.
- Napravi tranzit. Polako provedi lopticu između lampe i telefona, blizu lampe, i gledaj broj u aplikaciji.
- Uporedi loptice. Ponovi sa većom lopticom. Veća loptica zakloni više svetlosti, pa je pad veći, kao kod veće planete.
Ne gledaj direktno u jaku lampu. Zapiši brojeve pre, za vreme i posle prolaska loptice: to je tvoja kriva sjaja.
8. Ukratko
- Egzoplaneta je planeta van Sunčevog sistema. Prve su potvrđene 1992, a prva oko zvezde slične Suncu 1995. godine.
- NASA je 17. novembra 2026. navodila 6470 potvrđenih egzoplaneta.
- Najviše ih je otkriveno metodom tranzita: zvezda malo potamni dok planeta prolazi ispred nje.
- Nastanjiva zona je pojas oko zvezde u kome bi voda na površini planete mogla da bude tečna.
- Život van Zemlje do danas nije otkriven, ali se traži na Marsu, na ledenim mesecima i u atmosferama egzoplaneta.
Šta znači svetlosna godina i kako se meri, ponovi u lekciji Udaljenosti u svemiru.
9. Zadaci za vežbu
- Planeta 51 Pegasi b obiđe svoju zvezdu za 4,23 dana. Koliko je to sati?
- Koliko je godina prošlo od otkrića planete 51 Pegasi b (1995) do Nobelove nagrade za to otkriće (2019)?
- Koliko puta 51 Pegasi b obiđe svoju zvezdu za vreme jedne naše godine od 365,25 dana?
- Od 6470 potvrđenih egzoplaneta, 4799 je otkriveno tranzitom. Koliko ih je otkriveno drugim metodama?
- Metodom radijalne brzine otkriveno je 1205 od 6470 egzoplaneta. Koliki je to deo u procentima?
- Prečnik Neptuna je 49 528 km. Koliki deo Sunčeve svetlosti bi zaklonio pri tranzitu? Za prečnik Sunca uzmi 1 390 000 km.
- Objasni zašto se metodom tranzita lakše otkrivaju velike planete nego male.
- Objasni zašto je nastanjiva zona oko male, hladne zvezde bliža zvezdi nego kod Sunca.
- Svetlost od Proksime Kentaura do nas putuje oko 4,2 godine. Ako bismo 2026. godine poslali radio poruku, koje godine bi najranije mogao da stigne odgovor?
- Zvezda TRAPPIST-1 je udaljena 40,66 svetlosnih godina. Koliko je to kilometara? Uzmi 1 svetlosna godina ≈ 9,46 × 10¹² km.
- U vestima čuješ: „Nađena je planeta u nastanjivoj zoni, dakle na njoj ima života!” Objasni šta nije tačno u toj rečenici.
✓Rešenja11 zadataka
- 4,23 × 24 h ≈ 101,5 h.
- 2019 − 1995 = 24 godine.
- 365,25 : 4,23 ≈ 86,3, dakle oko 86 puta.
- 6470 − 4799 = 1671 egzoplaneta.
- 1205 : 6470 ≈ 0,186, odnosno oko 18,6 %.
- 49 528 : 1 390 000 ≈ 0,0356. Kvadrat: 0,0356 × 0,0356 ≈ 0,00127, odnosno oko 0,13 %.
- Pad sjaja zavisi od kvadrata odnosa prečnika planete i zvezde. Velika planeta zakloni mnogo više svetlosti, pa je njen pad sjaja veći i lakše se meri. Pad kod male planete je toliko mali da se teško razlikuje od drugih promena sjaja.
- Hladnija zvezda zrači manje svetlosti i toplote. Da bi planeta dobila dovoljno toplote za tečnu vodu, mora da bude bliže zvezdi.
- Poruka putuje 4,2 godine do Proksime, a odgovor 4,2 godine nazad: ukupno 8,4 godine. 2026 + 8,4 ≈ 2034,4, dakle najranije 2034. godine.
- 40,66 × 9,46 × 10¹² km ≈ 384,6 × 10¹² km ≈ 3,85 × 10¹⁴ km.
- Nastanjiva zona znači samo da je planeta na takvoj udaljenosti od zvezde da bi voda mogla da bude tečna. To ne znači da voda zaista postoji, niti da ima života. Za to su potrebna dodatna posmatranja.




