Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Sunce: naša najbliža zvezda

Zvezda u središtu

Sunce je zvezda od užarenog gasa. Sija zato što se u jezgru vodonik spaja u helijum.
109×
Prečnik
8 min
Svetlost

Svetlost do Zemlje

Put 150 000 000 km, brzina 300 000 km/s: t = 500 s, a to je 8 min 20 s.
500 s
Vreme
1 AJ
Put

Probaj pre otvaranja rešenja

Sunčev vetar se kreće brzinom od 500 km/s. Za koliko dana stigne do Zemlje?
11
Zadataka
✓
Postupci

Sunce je zvezda koja nam je slučajno najbliža

1. Sunce je zvezda

U ovoj lekciji učiš šta je Sunce, koliko je veliko i daleko i zašto sija. Videćeš i od kojih slojeva se sastoji, šta su pege i Sunčev vetar i kako se Sunce posmatra bezbedno.

Danju vidiš blistav krug koji greje i osvetljava sve oko tebe. Noću vidiš hiljade sitnih tačaka. Teško je poverovati, ali to su tela iste vrste: Sunce je zvezda kao i one na noćnom nebu, samo je mnogo bliže.

Sunce

Sunce je zvezda u središtu Sunčevog sistema. Oko njega kruže planete sa svojim satelitima, patuljaste planete, asteroidi, komete i sitnija tela. U Suncu je oko 99,86% mase celog Sunčevog sistema.

Sunce izgleda mnogo veće i sjajnije od drugih zvezda samo zato što je blizu. Najbliža sledeća zvezda je oko 270 000 puta dalja. Među zvezdama našeg Mlečnog puta Sunce nije ni najveće ni najmanje, ali je sjajnije od većine njih. Pojmove iz ove lekcije nađi i u Rečniku astronomskih pojmova.

2. Koliko je Sunce veliko i daleko

Prečnik Sunca je oko 1,39 miliona km, oko 109 puta veći od Zemljinog. Masa Sunca je oko 333 000 puta veća od mase Zemlje, a u njega bi stalo oko 1,3 miliona Zemalja.

Sunce i Zemlja nacrtani u istoj razmeri: Sunce je veliki krug, a Zemlja tačka pored njega
Sunce i Zemlja u istoj razmeri

Srednja udaljenost Zemlje od Sunca je oko 150 miliona km. Ta udaljenost je jedinica za merenje rastojanja u Sunčevom sistemu: jedna astronomska jedinica (1 AJ). Svetlost putuje brzinom od oko 300 000 km/s, pa joj i za taj put treba nekoliko minuta.

Rešen primer: koliko putuje Sunčeva svetlost

Koliko vremena treba svetlosti da sa Sunca stigne do Zemlje?

  1. Zapiši šta znaš. Put je s = 150 000 000 km, brzina je c = 300 000 km/s.
  2. Podeli put brzinom. t = 150 000 000 km : 300 000 km/s = 500 s.
  3. Pretvori u minute. 500 s = 480 s + 20 s = 8 min 20 s.
  4. Proveri. 500 × 300 000 = 150 000 000, što je zadati put. Sunce koje vidiš izgleda onako kako je izgledalo pre 8 minuta i 20 sekundi.

Rešen primer: Sunce u parku

Napravi model u kome je 1 cm isto što i 10 000 km u svemiru. Koliko je veliko Sunce, kolika je Zemlja i koliko su udaljeni? Uzmi prečnik Sunca 1 390 000 km i Zemlje 12 756 km.

  1. Sunce. 1 390 000 km : 10 000 km = 139, pa je Sunce lopta prečnika 139 cm, oko 1,4 m.
  2. Zemlja. 12 756 km : 10 000 km ≈ 1,3, pa je Zemlja kuglica od oko 1,3 cm, kao kliker.
  3. Udaljenost. 150 000 000 km : 10 000 km = 15 000, pa je kliker od lopte udaljen 15 000 cm = 150 m.
  4. Proveri. 150 m : 1,39 m ≈ 108. Zemlja je od Sunca udaljena oko 108 Sunčevih prečnika, u modelu i u svemiru.

3. Zašto Sunce sija: nuklearna fuzija

Sunce nema čvrstu površinu. Čitavo je od užarenog gasa, oko tri četvrtine mase čini vodonik, a skoro četvrtinu helijum. Na tako visokoj temperaturi gas je u posebnom stanju koje se zove plazma.

Nuklearna fuzija u Suncu

U jezgru Sunca, na temperaturi od oko 15 miliona °C, jezgra atoma vodonika se spajaju i od njih nastaje helijum. Pri tom spajanju oslobađa se ogromna energija. To je izvor Sunčeve svetlosti i toplote.

Zašto baš u jezgru? Samo tamo su temperatura i pritisak dovoljno veliki da se jezgra atoma sudare i spoje. Energija iz jezgra zatim dugo putuje ka površini: svetlosti treba između 10 000 i 170 000 godina da se probije kroz gusti gas. Sa površine do Zemlje stiže za nešto više od osam minuta.

✕

„Sunce gori kao vatra”

  • Sunce je ogromna vatra u kojoj gori gas.
  • Gorenje je hemijska reakcija sa kiseonikom, kao kada drvo gori u peći.
✓

Sunce sija zbog fuzije

  • U Suncu se spajaju jezgra atoma: to je nuklearna reakcija, a ne gorenje.
  • Ona oslobađa mnogo više energije, pa Sunce sija već oko 4,6 milijardi godina.

Sunce je staro oko 4,6 milijardi godina. Vodonika ima za još oko 5 milijardi godina. Posle toga će se Sunce naduvati u crvenog džina, a na kraju postati mala zvezda koja se polako hladi, beli patuljak.

4. Slojevi Sunca

Sunce je slojevito kao luk. Granice između slojeva nisu oštre, ali u svakom sloju energija putuje na drugačiji način.

Presek Sunca sa slojevima od jezgra do korone i temperaturom jezgra i fotosfere
Unutrašnjost Sunca i njegova atmosfera
SlojŠta se tu dešava
jezgrofuzija, oko 15 miliona °C
zona zračenjaenergiju prenosi svetlost
konvektivna zonavreo gas se diže, hladniji tone
fotosferavidljiva površina, oko 5500 °C
hromosfera i koronaSunčeva atmosfera

Fotosfera je sloj sa koga dolazi skoro sva svetlost koju vidimo. Zato kažemo da je to „površina” Sunca, iako po njoj ne bi moglo da se stoji. Iznad nje je tanka hromosfera, a zatim korona, razređeni omotač. Hromosfera i korona se golim okom vide samo za vreme potpunog pomračenja Sunca, kada Mesec zakloni fotosferu. Neobično je to što je korona mnogo toplija od fotosfere, oko milion stepeni.

5. Sunčeve pege i obrtanje Sunca

Na snimcima Sunca ponekad se vide tamne mrlje. To su Sunčeve pege. Čak i male pege su velike otprilike kao cela Zemlja.

Sunčeve pege

Sunčeve pege su mesta na fotosferi gde je jako magnetno polje i gde je temperatura niža nego u okolini: oko 2700 do 4200 °C, umesto oko 5500 °C. Zbog toga izgledaju tamno, iako su i one užarene i same sijaju.

Broj pega se menja u ciklusu koji traje oko 11 godina. U vreme najveće aktivnosti pega ima mnogo, a u vreme najmanje ponekad nijedne. Pege su teleskopom prvi posmatrali astronomi početkom 17. veka, među njima i Galilej.

Pege su pomogle da se otkrije da se Sunce obrće. Pošto nije čvrsto telo, ne obrće se svuda jednako brzo: na ekvatoru jedan obrt traje oko 25,6 dana, a blizu polova oko 33,5 dana. Gledano sa Zemlje, koja se i sama kreće oko Sunca, pega na ekvatoru obiđe Sunce za oko 28 dana.

Rešen primer: koliko traje obrt Sunca

Astronom prati pegu na ekvatoru Sunca. Ona se pojavi na levoj ivici diska i posle 14 dana nestane na desnoj ivici. Koliko traje ceo obrt, kako se vidi sa Zemlje?

  1. Koji deo obrta je to. Od leve do desne ivice pega pređe vidljivu polovinu Sunca, dakle pola obrta.
  2. Ceo obrt. 2 × 14 dana = 28 dana.
  3. Proveri. Iza Sunca pega provede još oko 14 dana, pa se ponovo pojavi na levoj ivici: 14 + 14 = 28 dana.

6. Sunčev vetar i polarna svetlost

Sunce ne šalje samo svetlost. Iz korone stalno ističu naelektrisane čestice, najviše protoni i elektroni. Ta struja čestica zove se Sunčev vetar. Blizu Zemlje kreće se brzinom od oko 300 do 750 km/s, mnogo sporije od svetlosti.

Zemljino magnetno polje skreće veći deo tih čestica i vodi ih ka polovima. Kada udare u vazduh visoko u atmosferi, vazduh zasvetli. Tako nastaje polarna svetlost: zelene, crvene i ljubičaste zavese na noćnom nebu dalekog severa i juga. Kada je Sunce vrlo aktivno, polarna svetlost se ponekad vidi i mnogo južnije.

Rešen primer: put Sunčevog vetra

Oblak čestica Sunčevog vetra kreće se brzinom od 400 km/s. Za koliko dana stigne do Zemlje?

  1. Podeli put brzinom. t = 150 000 000 km : 400 km/s = 375 000 s.
  2. Pretvori u sate. 375 000 s : 3600 s ≈ 104 h.
  3. Pretvori u dane. 104 h : 24 h ≈ 4,3 dana.
  4. Proveri smisao. Svetlosti treba 500 s, a česticama 375 000 s, 750 puta više. Zato se polarna svetlost posle velike erupcije na Suncu očekuje tek posle nekoliko dana.

7. Bezbedno posmatranje Sunca

Nikad ne gledaj u Sunce

Ne gledaj u Sunce golim okom, ni kroz dvogled, teleskop, fotoaparat, naočare za sunce ili zatamnjeno staklo. Dvogled i teleskop skupljaju svetlost, pa i trenutak može trajno da ošteti oko. Pomračenje Sunca posmatraj samo projekcijom, na primer kroz rupicu u kartonu, ili kroz atestirane naočare za pomračenje, i to uz odraslu osobu.

Sunce možeš da posmatraš bezbedno ako gledaš njegov lik na papiru. Svetlost putuje pravolinijski, pa kroz malu rupicu prolazi tako da na zaklonu napravi obrnut lik Sunca. O tome više u lekciji fizike Prostiranje svetlosti i senka.

Svetlost Sunca prolazi kroz rupicu u kartonu i na drugom kartonu pravi mali lik Sunca
Rupica u kartonu daje lik Sunca na papiru (nije u razmeri)
  1. Pripremi. Iglom probuši rupicu od oko 1 mm u komadu kartona. Treba ti i list belog papira.
  2. Okreni se leđima Suncu. Drži karton tako da Sunce sija kroz rupicu preko tvog ramena, a papir drži u senci kartona.
  3. Nađi lik. Na papiru se vidi svetao krug. To je lik Sunca. Ako je karton dalje od papira, lik je veći, ali bleđi.
  4. Gledaj samo papir. Nikada ne gledaj kroz rupicu u Sunce.

Rešen primer: koliki je lik Sunca

Sunce je od nas oko 108 puta dalje nego što mu je prečnik (150 000 000 : 1 390 000 ≈ 108). Zato je i lik iza rupice oko 108 puta manji od rastojanja do papira. Koliki je lik ako je papir 2 m iza rupice?

  1. Pretvori u centimetre. d = 2 m = 200 cm.
  2. Podeli sa 108. 200 cm : 108 ≈ 1,85 cm, oko 1,9 cm.
  3. Proveri. 1,85 × 108 ≈ 200, što je zadato rastojanje.

8. Ukratko

  • Sunce je zvezda u središtu Sunčevog sistema i sadrži oko 99,86% njegove mase.
  • Prečnik Sunca je oko 1,39 miliona km, oko 109 Zemljinih. Udaljeno je oko 150 miliona km (1 AJ), a svetlost do nas stiže za oko 8 min 20 s.
  • Sunce sija zbog nuklearne fuzije: u jezgru se vodonik pretvara u helijum.
  • Slojevi: jezgro, zona zračenja, konvektivna zona, fotosfera, hromosfera i korona.
  • Pege su hladnija mesta na fotosferi. Njihov broj se menja u ciklusu od oko 11 godina.
  • Sunčev vetar je struja naelektrisanih čestica. Kod Zemlje izaziva polarnu svetlost.
  • U Sunce nikad ne gledaj. Posmatraj samo njegov lik na papiru.

O planetama najbližim Suncu saznaćeš u lekciji Unutrašnje planete.

9. Zadaci za vežbu

  1. Prečnik Sunca je oko 1 390 000 km, a Zemlje 12 756 km. Koliko puta je Sunce šire od Zemlje?
  2. Svetlosti treba oko 500 s da sa Sunca stigne do Zemlje. Koliko bi joj trebalo do tela koje je dva puta dalje, na 300 miliona km? Napiši rezultat u minutima i sekundama.
  3. Objasni zašto Sunce koje vidiš pri zalasku izgleda onako kako je izgledalo pre više od osam minuta.
  4. U drugom modelu 1 cm je 100 000 km. Kolika je u tom modelu lopta Sunca, kolika je Zemlja i koliko su udaljene?
  5. Pega na ekvatoru Sunca pređe od sredine diska do desne ivice za 7 dana. Koliko traje ceo obrt Sunca, gledano sa Zemlje?
  6. Sunčev vetar se kreće brzinom od 500 km/s. Za koliko sati, a za koliko dana stigne do Zemlje?
  7. Lik Sunca kroz rupicu je oko 108 puta manji od rastojanja do papira. Koliko daleko treba da bude papir da bi lik imao prečnik 3 cm?
  8. Učenik ima masu 40 kg. Kolika mu je težina na Zemlji (uzmi g = 10 N/kg, tačnije 9,81), a kolika bi bila na površini Sunca, gde je ubrzanje sile teže oko 274 N/kg? Koliko puta je to više?
  9. Objasni zašto Sunčeve pege izgledaju tamne iako je u njima temperatura od nekoliko hiljada stepeni.
  10. Zašto u Sunce ne smeš da gledaš kroz dvogled ni na trenutak, a lik Sunca na papiru smeš da gledaš koliko hoćeš?
  11. Sunce je staro oko 4,6 milijardi godina, a kao sada sijaće ukupno oko 10 milijardi godina. Koliko mu je još ostalo? Da li je prošlo više ili manje od polovine tog vremena?
✓Rešenja11 zadataka
  1. 1 390 000 km : 12 756 km ≈ 109. Sunce je oko 109 puta šire od Zemlje.
  2. Dva puta veći put traje dva puta duže: 2 × 500 s = 1000 s. 1000 s = 960 s + 40 s = 16 min 40 s.
  3. Svetlosti treba oko 8 min 20 s da sa Sunca stigne do nas. Ono što vidiš je svetlost koja je sa Sunca krenula toliko ranije, pa vidiš Sunce onakvo kakvo je tada bilo.
  4. Sunce: 1 390 000 km : 100 000 km = 13,9, lopta od oko 14 cm. Zemlja: 12 756 km : 100 000 km ≈ 0,13 cm, oko 1,3 mm, kao zrno peska. Udaljenost: 150 000 000 km : 100 000 km = 1500 cm = 15 m.
  5. Od sredine do ivice pega pređe četvrtinu obrta. Ceo obrt: 4 × 7 dana = 28 dana.
  6. t = 150 000 000 km : 500 km/s = 300 000 s. 300 000 s : 3600 s ≈ 83,3 h, a 83,3 h : 24 h ≈ 3,5 dana.
  7. d = 3 cm × 108 = 324 cm, oko 3,2 m.
  8. Na Zemlji: Q = 40 kg × 10 N/kg = 400 N. Na Suncu: Q = 40 kg × 274 N/kg = 10 960 N. 10 960 N : 400 N = 27,4, oko 27 puta više. Masa ostaje 40 kg.
  9. Pege su hladnije od okoline, oko 2700 do 4200 °C prema oko 5500 °C. Hladniji gas sija slabije, pa pored blistavije okoline izgleda taman. Da je pega sama na nebu, sijala bi jako.
  10. Dvogled skuplja Sunčevu svetlost sa velikog sočiva i usmerava je u oko, pa i trenutak trajno oštećuje vid. Lik na papiru je svetlost odbijena od papira, slaba kao sa bilo kog osunčanog predmeta, pa ne škodi.
  11. 10 − 4,6 = 5,4 milijarde godina, oko 5 milijardi. Prošlo je 4,6 od 10, manje od polovine.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.