Od Zemlje u središtu do Sunca u središtu
1. Šta vidiš kada gledaš nebo
U ovoj lekciji saznaješ kako su ljudi zamišljali svemir sa Zemljom u središtu i kako su, korak po korak, došli do slike u kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Upoznaćeš Ptolemeja, Kopernika, Galileja i Keplera i naučiti da računaš sa trećim Keplerovim zakonom.
Pogledaj nebo tokom jednog dana. Sunce izlazi na istoku, penje se, a uveče zalazi na zapadu. Noću isto rade Mesec i zvezde. Pod nogama ne osećaš nikakvo kretanje: zemlja je mirna i čvrsta.
Zato je hiljadama godina izgledalo prirodno da Zemlja stoji, a da se sve na nebu okreće oko nje. Ta slika nije bila glupa: ona tačno opisuje ono što oko vidi. Trebalo je mnogo pažljivih merenja da se otkrije da nas oko vara.
2. Geocentrični sistem: Zemlja u središtu
Starogrčki filozof Aristotel, a posle njega astronom Klaudije Ptolemej iz Aleksandrije, opisali su svemir u kome je Zemlja nepomična u središtu. Ptolemej je u 2. veku sakupio celokupno astronomsko znanje svog vremena u delo koje danas znamo pod imenom Almagest.
Geocentrični sistem
Geocentrični sistem je model sveta u kome je Zemlja u središtu, a Mesec, Sunce, planete i zvezde kruže oko nje. Naziv dolazi od grčke reči za Zemlju (geo).
Model je imao jednu veliku muku: planete. Mars se, na primer, iz noći u noć pomera među zvezdama u jednom smeru, a onda nekoliko nedelja ide unazad i pravi petlju, pa opet nastavlja napred. Da bi to objasnio, Ptolemej je uveo epicikle: planeta se kreće po malom krugu, a središte tog kruga putuje po velikom krugu oko Zemlje. Sa dovoljno krugova model je dobro predviđao položaje planeta, pa se koristio više od 1500 godina.
3. Heliocentrični sistem: Sunce u središtu
Ideja da se Zemlja kreće oko Sunca nije nova. Iznosio ju je još Aristarh sa Samosa u 3. veku pre nove ere, ali je tada nije prihvatila većina učenih ljudi. Ponovo ju je razradio poljski astronom Nikola Kopernik. Njegovo delo „O kretanju nebeskih sfera” objavljeno je 1543. godine, iste godine kada je Kopernik umro.
Heliocentrični sistem
Heliocentrični (Kopernikov) sistem je model u kome je Sunce u središtu, a Zemlja i ostale planete kruže oko njega. Zemlja se pri tome okreće i oko svoje ose. Naziv dolazi od grčke reči za Sunce (helios).
Zašto je to bolje? Zato što petlje planeta postaju jednostavne. Zemlja je bliža Suncu od Marsa i kreće se brže. Kada ga prestiže, Mars nam prividno ide unazad, isto kao što ti sporiji automobil izgleda kao da ide nazad dok ga pretičeš na autoputu. Nisu potrebni epicikli: petlja je posledica našeg kretanja.
Kopernik je i dalje mislio da planete idu po savršenim krugovima, pa njegov model u početku nije predviđao položaje planeta tačnije od Ptolemejevog. Zato ga mnogi nisu odmah prihvatili.
Rešen primer: koliko često Mars pravi petlju
Mars pravi petlju svaki put kada ga Zemlja prestigne. Od jednog do drugog takvog susreta prođe oko 780 dana. Koliko je to godina i dana?
- Zapiši šta znaš. 780 dana, a jedna godina ima oko 365 dana.
- Nađi cele godine. 2 × 365 dana = 730 dana, a 3 godine bi bile 1095 dana, što je više od 780.
- Nađi ostatak. 780 dana − 730 dana = 50 dana.
- Proveri. 2 × 365 + 50 = 780. Mars pravi petlju na oko svake 2 godine i 50 dana.
4. Galilej i teleskop: dokazi sa neba
Italijanski naučnik Galileo Galilej je krajem 1609. godine počeo da posmatra nebo teleskopom koji je sam napravio. U januaru 1610. godine pored Jupitera je ugledao četiri sitne tačke koje su iz noći u noć menjale mesto. Shvatio je da su to meseci koji kruže oko Jupitera. To je bio prvi dokaz da ne kruži sve oko Zemlje. Ova četiri meseca danas se zovu Galilejevi meseci: Io, Evropa, Ganimed i Kalisto.
Rešen primer: Io obilazi Jupiter
Io obiđe Jupiter za 1,769 dana. Koliko je to sati i koliko puta obiđe Jupiter za jednu nedelju?
- Pretvori u sate. 1,769 × 24 h ≈ 42,5 h.
- Nedelja u danima. 1 nedelja = 7 dana.
- Podeli. 7 dana : 1,769 dana ≈ 3,96, dakle skoro 4 obilaska.
- Proveri. 4 × 42,5 h = 170 h, a nedelja ima 7 × 24 h = 168 h. Četvrti obilazak se završava malo posle kraja nedelje.
Iste godine Galilej je otkrio da Venera ima mene, kao Mesec. U Ptolemejevom modelu Venera je uvek između Zemlje i Sunca, pa bi se sa Zemlje mogla videti samo kao srp. Galilej je video i Veneru skoro punu, i to malu, kao da je daleko. To je moguće samo ako Venera kruži oko Sunca i ponekad zađe iza njega.
Kroz teleskop vidiš Veneru kao tačku koja menja oblik i veličinu. Ceo ciklus njenih mena traje oko 584 dana, koliko je potrebno da Venera ponovo stigne Zemlju na svojoj putanji.
5. Kepler: putanje su elipse
Danski astronom Tiho Brahe je godinama, bez teleskopa, veoma tačno beležio položaje planeta. Posle njegove smrti 1601. godine ta merenja je nasledio Johan Kepler. Iz merenja Marsa Kepler je 1609. objavio da planete ne idu po krugovima, nego po elipsama, a Sunce nije u središtu elipse nego u jednoj njenoj žiži. Tek tada je heliocentrični model počeo da predviđa položaje planeta tačnije od svih starih modela.
Treći Keplerov zakon
Godine 1619. Kepler je otkrio vezu između udaljenosti planete od Sunca i vremena obilaska. Ako je T vreme obilaska u godinama, a a srednja udaljenost od Sunca u astronomskim jedinicama (AJ), onda važi:
T² = a³
Što je planeta dalje, to joj treba više vremena za jedan krug, jer je put duži, a kreće se sporije.
Rešen primer: godina na Marsu
Mars je od Sunca udaljen oko 1,52 AJ. Koliko traje jedan njegov obilazak oko Sunca?
- Zapiši šta znaš. a = 1,52 AJ, tražiš T u godinama.
- Podigni na kub. a³ = 1,52 × 1,52 × 1,52 ≈ 3,51.
- Nađi koren. T² ≈ 3,51, pa je T ≈ 1,87 godina.
- Proveri. 1,87 × 1,87 ≈ 3,50, što je skoro 3,51. Po podacima NASA, Mars obiđe Sunce za 687 dana, a to je 687 : 365,25 ≈ 1,88 godina. Slaže se.
Rešen primer: godina na Jupiteru
Jupiter je od Sunca udaljen oko 5,2 AJ. Koliko traje njegova godina?
- Podigni na kub. a³ = 5,2 × 5,2 × 5,2 ≈ 140,6.
- Nađi koren. T = √140,6 ≈ 11,9 godina.
- Uporedi sa merenjem. NASA daje 4331 dan, a 4331 : 365,25 ≈ 11,86 godina.
- Proveri. 11,9 × 11,9 ≈ 141,6, blizu 140,6. Jupiter obiđe Sunce za skoro 12 godina.
Zašto planete idu baš ovako, objasnio je kasnije Isak Njutn zakonom gravitacije. O tome više čitaš u lekciji Gravitacija i kretanje planeta.
6. Česta zabuna: da li je Sunce središte svemira
Sunce je središte celog svemira
- Tako je mislio i Kopernik.
- Zamenio je samo Zemlju Suncem, a zvezde su i dalje bile na jednoj sferi oko njega.
Sunce je središte Sunčevog sistema
- Oko Sunca kruže planete, ali Sunce je samo jedna od mnogo zvezda Mlečnog puta.
- Heliocentrični sistem opisuje naš planetni sistem, a ne ceo svemir.
Promena nije došla preko noći. Kopernikovo delo crkva je 1616. godine zabranila, a Galileju je zabranjeno da zastupa heliocentrični sistem. Ipak, merenja su na kraju pobedila, jer je novi model bolje predviđao šta će se videti na nebu.
7. Posmatraj sam: Galilejevi meseci
Za ovo posmatranje ti trebaju dvogled i aplikacija mape neba koja pokazuje gde je Jupiter. Posmatraj uz odraslu osobu, iz dvorišta ili sa terase.
- Nađi Jupiter. U aplikaciji pogledaj kada je Jupiter visoko na noćnom nebu. Golim okom izgleda kao veoma sjajna zvezda.
- Umiri dvogled. Nasloni laktove na ogradu ili dvogled na stub, jer i mali drhtaj pomera sliku.
- Nacrtaj šta vidiš. Pored Jupitera tražiš do četiri sitne tačke u jednoj liniji. Nacrtaj Jupiter kao krug i tačke tamo gde ih vidiš.
- Ponovi sledećih večeri. Tačke menjaju mesto, a ponekad neka nestane iza Jupitera ili ispred njega. Upravo to je video Galilej 1610. godine.
Važno: nikad ne gledaj u Sunce, ni golim okom, ni kroz dvogled, teleskop, fotoaparat, naočare za sunce ili zatamnjeno staklo. Veneru, koja je uvek blizu Sunca, posmatraj dvogledom tek kada Sunce potpuno zađe.
8. Ukratko
- Geocentrični sistem stavlja Zemlju u središte. Ptolemej je u 2. veku petlje planeta objašnjavao epiciklima.
- Heliocentrični sistem stavlja Sunce u središte. Kopernik ga je objavio 1543. godine.
- Petlja Marsa nastaje kada Zemlja, koja je bliža Suncu i brža, prestiže Mars.
- Galilej je 1610. otkrio Jupiterove mesece i mene Venere: dokaze da ne kruži sve oko Zemlje.
- Kepler je pokazao da su putanje elipse i da važi T² = a³ (T u godinama, a u AJ).
Kako se meri udaljenost u astronomskim jedinicama, saznaješ u lekciji Udaljenosti u svemiru.
9. Zadaci za vežbu
- Koliko je godina prošlo od objavljivanja Kopernikovog dela (1543) do Galilejevog otkrića Jupiterovih meseca (1610)?
- Kepler je prvi zakon objavio 1609, a treći 1619. godine. Koliko je godina prošlo od Kopernikovog dela do Keplerovog trećeg zakona?
- Objasni zašto su ljudi hiljadama godina verovali da Zemlja stoji u središtu svemira.
- Kalisto obiđe Jupiter za oko 16,7 dana. Koliko je to dana i sati (zaokruži na cele sate)?
- Io obiđe Jupiter za 1,769 dana, a Ganimed za 7,155 dana. Koliko puta Io obiđe Jupiter za vreme jednog Ganimedovog obilaska?
- Ciklus mena Venere traje oko 584 dana. Koliko je to meseci, ako mesec ima prosečno 30,4 dana?
- Večeras vidiš Veneru nisko na zapadu posle zalaska Sunca. Objasni zašto je nikad ne možeš videti u ponoć visoko na južnom nebu.
- Objasni zašto mene Venere ne mogu da se uklope u Ptolemejev model.
- Uran je od Sunca udaljen oko 19,2 AJ. Koliko godina traje jedan njegov obilazak oko Sunca? Uporedi sa podatkom NASA: 30 589 dana.
- Venera obiđe Sunce za 224,7 dana. Izračunaj vreme u godinama, pa pomoću T² = a³ nađi njenu udaljenost od Sunca u AJ.
- Kada je najbliži Zemlji, Jupiter je od nje udaljen oko 4,2 AJ. Koliko tada putuje njegova svetlost do nas, ako svetlost jednu AJ pređe za oko 500 s?
✓Rešenja11 zadataka
- 1610 − 1543 = 67 godina.
- 1619 − 1543 = 76 godina.
- Sunce, Mesec i zvezde svakog dana izlaze na istoku i zalaze na zapadu, pa izgleda kao da kruže oko nas. Kretanje Zemlje ne osećamo, jer se kreće ravnomerno, a mi se krećemo zajedno sa njom.
- 0,7 dana × 24 h = 16,8 h ≈ 17 h. Kalisto obiđe Jupiter za oko 16 dana i 17 sati.
- 7,155 : 1,769 ≈ 4,04, dakle oko 4 puta.
- 584 : 30,4 ≈ 19,2, dakle nešto više od 19 meseci.
- Venerina putanja je unutar Zemljine, pa je Venera na nebu uvek blizu Sunca. U ponoć je Sunce ispod horizonta, sa suprotne strane Zemlje, pa je i Venera tada ispod horizonta.
- U Ptolemejevom modelu Venera je uvek između Zemlje i Sunca, pa bi joj osvetljena strana uvek bila okrenuta od nas i videli bismo samo srp. Galilej je video i skoro punu Veneru, a to je moguće samo kad je ona iza Sunca, dakle kad kruži oko Sunca.
- a³ = 19,2 × 19,2 × 19,2 ≈ 7078, T = √7078 ≈ 84 godine. NASA: 30 589 : 365,25 ≈ 83,7 godina. Slaže se.
- T = 224,7 : 365,25 ≈ 0,615 godina. T² ≈ 0,378, a a³ = 0,378, pa je a ≈ 0,72 AJ. NASA daje 108,2 miliona km, a to je 108,2 : 149,6 ≈ 0,72 AJ.
- t = 4,2 × 500 s = 2100 s = 35 min. Svetlost koju vidiš krenula je sa Jupitera pre oko 35 minuta.




