Zvezde padalice nisu zvezde
1. Meteoroid, meteor i meteorit
U ovoj lekciji učiš razliku između meteoroida, meteora i meteorita i kako nastaje svetli trag na noćnom nebu. Videćeš i zašto se meteorski rojevi vraćaju svake godine u isto vreme i kako da ih sam posmatraš.
Ako vedre noći dovoljno dugo gledaš u nebo, videćeš kako tanka svetla crta za tren preleti preko zvezda i nestane. Narod to zove zvezda padalica. Ipak, nijedna zvezda tada ne pada. Svetlo stvara sitno telo iz svemira koje uleće u vazduh iznad nas.
Isto telo na svom putu dobija tri različita imena, zavisno od toga gde se nalazi. Ta tri pojma se lako pomešaju, zato ih dobro zapamti.
Meteoroid
Meteoroid je malo stenovito ili metalno telo koje se kreće međuplanetarnim prostorom. Manje je od asteroida: veličine je od zrna prašine do oko jednog metra.
Meteor
Meteor je svetli trag na nebu koji nastaje kada meteoroid velikom brzinom uleti u Zemljinu atmosferu i usija se, jer sabija i zagreva vazduh ispred sebe. Narodni naziv je zvezda padalica.
Meteorit
Meteorit je deo meteoroida ili asteroida koji nije sasvim sagoreo u atmosferi i pao je na površinu Zemlje ili drugog nebeskog tela.
| Naziv | Gde je | Šta vidimo |
|---|---|---|
| meteoroid | u svemiru | ništa, premali je i taman |
| meteor | u atmosferi, visoko iznad tla | svetli trag koji traje kratko |
| meteorit | na tlu | kamen ili komad metala |
2. Kako nastaje svetli trag
Meteoroidi ulaze u atmosferu ogromnom brzinom: najmanje oko 11,2 km/s, a najviše oko 72 km/s. Toliko brzo telo ne stiže da razmakne vazduh ispred sebe, nego ga sabija. Sabijen vazduh se jako zagreje, pa se usija i sam meteoroid. Njegova površina se topi i isparava, a oko njega svetli vreo vazduh.
Meteori najjače svetle najčešće na visini između 75 i 100 km. To je mnogo više od oblaka i aviona.
Za sjajan meteor nije potreban velik kamen. Sjajan meteor može da napravi zrno veliko oko 2 cm koje uleti brzinom od 20 km/s, ali i zrnce od samo 0,5 cm ako uleti brzinom od 60 km/s. Većina meteoroida potpuno izgori u vazduhu i ne stigne do tla.
✕ Pogrešno
Zvezda padalica je zvezda koja je pala sa neba.
✓ Tačno
Zvezda padalica je meteor: usijano sitno telo i vazduh oko njega, stotinak kilometara iznad nas. Prave zvezde su ogromne i daleke, kao naše Sunce.
Rešen primer: koliko je dug trag meteora
Meteor se kreće brzinom od 40 km/s i svetli 0,5 s. Koliki put pređe dok svetli?
- Napiši formulu. Put je brzina pomnožena vremenom: s = v · t.
- Uvrsti. s = 40 km/s · 0,5 s = 20 km.
- Zaključi. Za samo pola sekunde meteor pređe 20 km, otprilike kao od jednog kraja velikog grada do drugog.
Rešen primer: meteor i avion
Uporedi brzinu meteora od 40 km/s sa brzinom putničkog aviona od 900 km/h.
- Pretvori u km/h. Sat ima 3600 s, pa je 40 km/s = 40 · 3600 km/h = 144 000 km/h.
- Podeli. 144 000 km/h : 900 km/h = 160.
- Zaključi. Meteor je oko 160 puta brži od aviona.
3. Meteorski rojevi
Svake noći se vidi poneki meteor koji dolazi iz slučajnog pravca. Takve meteore zovemo sporadični. Nekih noći u godini, međutim, meteora ima mnogo više i svi kao da izlaze iz istog dela neba. Tada kažemo da je aktivan meteorski roj.
Meteorski roj
Meteorski roj je mnoštvo meteora koji se vide u istom periodu godine i izgledaju kao da dolaze iz iste tačke na nebu. Nastaje kada Zemlja prolazi kroz trag prašine koji je duž svoje putanje ostavila kometa.
Kada se kometa približi Suncu, njen led isparava i oslobađa prašinu, kao što si video u lekciji o kometama. Ta prašina ostaje rasuta duž putanje komete. Zemlja svake godine u isto vreme stiže u istu tačku svoje putanje. Ako tu tačku seče trag prašine, zrnca prašine uleću u atmosferu i postaju meteori.
Vezu meteora i kometa dokazao je italijanski astronom Đovani Skjapareli 1866. godine. Pokazao je da se meteori roja Leonida kreću po istoj putanji kao kometa Tempel-Tatl. Ponekad Zemlja naiđe na naročito gust deo traga, pa nastane meteorska kiša sa hiljadu i više meteora na sat. Takve kiše Leonida viđene su, na primer, 1833. i 1966. godine.
| Roj | Kada se vidi | Odakle potiče prašina |
|---|---|---|
| Kvadrantidi | početkom januara | raspadnuto telo koje liči na asteroid |
| Perseidi | od sredine jula do kraja avgusta, najviše oko 12. i 13. avgusta | kometa Svift-Tatl |
| Leonidi | najviše oko 17. novembra | kometa Tempel-Tatl |
| Geminidi | sredinom decembra | asteroid (3200) Fajeton |
Među najbogatijim rojevima su Perseidi i Geminidi. Pod idealno tamnim nebom oni daju i više od jednog meteora u minuti, ali iz grada se uvek vidi mnogo manje.
4. Radijant: tačka iz koje dolaze
Meteori jednog roja padaju u raznim pravcima po celom nebu. Ipak, ako tragove produžiš unazad, svi se sustižu u jednoj tački. Tu tačku zovemo radijant.
Zašto je tako? Zrnca jednog roja lete kroz svemir skoro paralelno, istim pravcem. Kada paralelne linije gledaš kako dolaze ka tebi, izgleda kao da izlaze iz jedne tačke. Isto vidiš kada stojiš na pruzi: šine su paralelne, a u daljini kao da se spajaju.
Rojevi dobijaju ime po sazvežđu u kome se nalazi radijant. Perseidi su dobili ime po sazvežđu Persej, a Leonidi po sazvežđu Lav. Kvadrantidi nose ime po starom sazvežđu koje se danas više ne koristi.
Rešen primer: koliko meteora na sat
Za vreme Perseida Ana je za 20 minuta izbrojala 15 meteora. Koliko bi ih videla za sat, ako bi ih padalo jednako često?
- Uporedi vremena. Sat ima 60 minuta, a 60 : 20 = 3. Sat je tri puta duži od njenog posmatranja.
- Pomnoži. 15 · 3 = 45 meteora.
- Zaključi. Ana bi za sat videla oko 45 meteora. To je u proseku jedan meteor svakih 60 : 45 ≈ 1,3 minuta.
5. Meteoriti: kamenje iz svemira
Samo retko neki meteoroid je dovoljno velik i čvrst da ne izgori do kraja. Njegov ostatak padne na tlo kao meteorit. Dok leti kroz vazduh, površina mu se topi, pa se posle hladi u tanku koru, kod većine meteorita crnu.
Prema sastavu meteorite delimo u tri grupe.
| Vrsta | Od čega je | Koliko ih je |
|---|---|---|
| kameni | pretežno od stena | najveći broj |
| gvozdeni | pretežno od gvožđa i nikla | malo |
| kameno-gvozdeni | od stene i metala zajedno | malo |
Gvozdenih i kameno-gvozdenih meteorita zajedno ima samo oko 6%. Ipak, ljudi gvozdene lakše primete, jer su teški i ne liče na obično kamenje.
Najveći poznati meteorit u jednom komadu je Hoba u Namibiji, u Africi. Otkrio ga je seljak 1920. godine dok je orao njivu, kada mu je plug udario u njega. Hoba ima masu veću od 60 tona i sastoji se od oko 84% gvožđa i 16% nikla. Zbog tolike mase nikada nije pomeren sa mesta na koje je pao.
Rešen primer: koliko materijala stiže svakog dana
Procenjuje se da u Zemljinu atmosferu svake godine uleti oko 15 000 tona materijala iz svemira, uglavnom sitne prašine. Koliko je to u proseku dnevno?
- Podeli godinu na dane. 15 000 t : 365 ≈ 41 t.
- Zaključi. Svakog dana u atmosferu stigne oko 41 tona, otprilike kao desetak napunjenih kamiona.
- Proveri. 41 t · 365 = 14 965 t, blizu 15 000 t.
6. Krateri i Čeljabinsk
Kada veće telo udari u tlo, ostavi udubljenje okruglog oblika, krater. Jedan od najpoznatijih na Zemlji je Meteorski krater u Arizoni, u Americi. Širok je oko 1,2 km i dubok oko 170 m. Napravio ga je gvozdeni meteoroid, a krater je star desetine hiljada godina.
Na Zemlji kratere vremenom brišu kiša, vetar, reke i rast biljaka. Na Mesecu nema vazduha ni vode, pa krateri ostaju skoro netaknuti. Zato je Mesec prekriven kraterima. Iz istog razloga na Mesecu nema meteora: bez vazduha nema ni usijanog traga, pa telo udari pravo u tlo.
Veliki meteori su retki, ali se dešavaju. Ujutro 15. februara 2013. godine iznad ruskog grada Čeljabinska uletelo je u atmosferu telo prečnika oko 18 m, brzinom od oko 19 km/s. Na visini od oko 30 km raspalo se u eksploziji, a svetlost je za tren bila jača od Sunčeve.
Nekoliko minuta posle bljeska stigao je udarni talas vazduha i oštetio više od 7000 zgrada. Lekarsku pomoć je potražilo 1491 ljudi. Niko nije povređen samim telom iz svemira: povrede su uglavnom napravili komadi stakla iz prozora koje je talas razbio. Jedna učiteljica je posle bljeska naredila učenicima da se sklone od prozora i sakriju ispod klupa, i niko od njih nije povređen staklom.
Zapamti: ako ikada vidiš jak bljesak na nebu, ne prilazi prozoru. Talas vazduha putuje mnogo sporije od svetlosti, pa može da stigne tek nekoliko minuta posle bljeska.
7. Posmatraj sam
Za posmatranje meteora ne treba ti dvogled ni teleskop. Najbolje vreme su noći oko 12. i 13. avgusta, kada su aktivni Perseidi. Tada je toplo, a raspust je.
- Dogovori se sa odraslim. Posmatraj uvek uz odraslu osobu, na bezbednom i ravnom mestu. Ne penji se na krov.
- Nađi tamno mesto. Što dalje od uličnih svetala, to bolje. Proveri da li je nebo vedro.
- Pusti oči da se naviknu. Neko vreme ne gledaj u ekran telefona. Oči se polako prilagođavaju mraku, pa posle vide i slabije meteore.
- Lezi i gledaj široko. Lezi na prostirku ili ležaljku i gledaj u veliki deo neba, ne samo u radijant.
- Broji i beleži. Zapiši vreme početka i kraja i koliko si meteora video. Posle izračunaj koliko ih ima na sat.
Ako želiš da ponoviš odakle dolazi prašina, vrati se na lekciju Patuljaste planete, asteroidi i komete. Pojmove nađi i u Rečniku astronomskih pojmova.
8. Zadaci za vežbu
- Objasni razliku između meteoroida, meteora i meteorita.
- Meteor se kreće brzinom od 60 km/s i svetli 0,4 s. Koliki put pređe dok svetli?
- Meteoroid uleće u atmosferu brzinom od 25 km/s. Kolika je to brzina u km/h?
- Marko je za 30 minuta video 24 meteora. Koliko bi ih video za sat, ako bi ih padalo jednako često?
- Tokom roja se u proseku vidi 60 meteora na sat. Koliko je to u minuti?
- Zašto se Perseidi vide svake godine u avgustu?
- Zašto zvezda padalica nije zvezda?
- Meteorski krater u Arizoni širok je oko 1200 m i dubok oko 170 m. Koliko puta je širi nego što je dubok?
- Meteorit Hoba ima masu oko 60 000 kg. Kolika je njegova težina? Uzmi g = 10 N/kg.
- U atmosferu godišnje uleti oko 15 000 tona materijala. Koliko je to u proseku na sat? Uzmi da godina ima 365 dana.
- Zašto se na Mesecu ne vide meteori, a Mesec ipak ima mnogo kratera?
- Od čega su povređeni ljudi u Čeljabinsku 2013. godine i zašto?
✓Rešenja12 zadataka
- Meteoroid je malo telo u svemiru. Meteor je svetli trag na nebu kada meteoroid uleti u atmosferu i usija se. Meteorit je ostatak koji nije izgoreo i pao je na tlo.
- s = v · t = 60 km/s · 0,4 s = 24 km.
- 25 km/s · 3600 s/h = 90 000 km/h.
- Sat je dva puta duži od 30 minuta: 24 · 2 = 48 meteora.
- 60 meteora : 60 minuta = 1 meteor u minuti.
- Zemlja svake godine u avgustu prolazi istim delom svoje putanje, kroz trag prašine komete Svift-Tatl. Zrnca te prašine uleću u atmosferu i postaju meteori.
- To je usijano sitno telo i vazduh oko njega, stotinak kilometara iznad tla. Prave zvezde su ogromne vrele lopte gasa, daleko izvan Sunčevog sistema.
- 1200 m : 170 m ≈ 7. Krater je oko 7 puta širi nego što je dubok.
- G = m · g = 60 000 kg · 10 N/kg = 600 000 N.
- Dnevno: 15 000 t : 365 ≈ 41 t. Na sat: 41 t : 24 ≈ 1,7 t, oko 1700 kg.
- Mesec nema atmosferu, pa telo ne može da se usija u vazduhu i ne nastaje meteor; telo udari pravo u tlo i napravi krater. Bez vazduha i vode krateri se ne brišu, pa ih je mnogo.
- Uglavnom od stakla iz prozora koje je razbio udarni talas posle eksplozije. Talas je putovao sporije od svetlosti i stigao je nekoliko minuta posle bljeska.




