Četiri stenovita sveta najbliža Suncu
1. Unutrašnje planete: Merkur, Venera, Zemlja i Mars
U ovoj lekciji upoznaješ četiri planete najbliže Suncu: Merkur, Veneru, Zemlju i Mars. Videćeš po čemu su slične, po čemu se razlikuju i zašto Veneru i Merkur na nebu tražiš samo blizu Sunca.
Sve četiri imaju čvrstu, stenovitu površinu po kojoj bi mogao da hodaš. Male su u poređenju sa džinovima iza njih, a Sunce obilaze po putanjama bliskim krugu. Najizduženija je Merkurova putanja.
Unutrašnje (stenovite) planete
Unutrašnje planete su četiri planete najbliže Suncu: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Građene su uglavnom od stena i metala i imaju čvrstu površinu. Zovu se i stenovite ili terestričke planete, od latinske reči za Zemlju.
2. Unutrašnje planete u brojkama
Brojke u tabeli su iz NASA tabele podataka o planetama, zaokružene. Udaljenost je srednja, jer putanje nisu savršeni krugovi.
| Planeta | Prečnik | Od Sunca | Jedan obilazak |
|---|---|---|---|
| Merkur | 4879 km | 58 miliona km | 88 dana |
| Venera | 12 104 km | 108 miliona km | 225 dana |
| Zemlja | 12 756 km | 150 miliona km | 365 dana |
| Mars | 6792 km | 228 miliona km | 687 dana |
Što je planeta bliža Suncu, putanja joj je kraća, a i kreće se brže. Zato je godina na Merkuru najkraća. Godina neke planete je vreme za koje ona jednom obiđe Sunce.
Rešen primer: udaljenost u astronomskim jedinicama
Mars je od Sunca udaljen 228 miliona km. Koliko je to astronomskih jedinica, ako je 1 AJ oko 150 miliona km?
- Podeli udaljenost jednom AJ. 228 miliona km : 150 miliona km ≈ 1,52.
- Zapiši rezultat. Mars je od Sunca udaljen oko 1,52 AJ, nešto više od jedne i po Zemljine udaljenosti.
- Proveri. 1,52 × 150 = 228, što je zadata udaljenost.
Rešen primer: koliko Merkurovih godina u jednoj našoj
Koliko puta Merkur obiđe Sunce dok ga Zemlja obiđe jednom?
- Zapiši šta znaš. Zemljina godina traje 365 dana, a Merkurova 88 dana.
- Podeli. 365 : 88 ≈ 4,15.
- Zaključi. Merkur za jednu našu godinu obiđe Sunce više od četiri puta.
- Proveri. 4 × 88 = 352 dana, a za pet obilazaka trebalo bi 440 dana, više od godine.
3. Merkur: najmanja i najbrža planeta
Merkur je najbliži Suncu i najmanji od svih osam planeta, tek nešto veći od našeg Meseca. Površina mu je, kao i Mesečeva, puna kratera. Nema satelita.
Merkur skoro nema atmosferu, a atmosfera je ono što zadržava toplotu. Zato su razlike ogromne: na ekvatoru danju bude do 427 °C, a noću padne do −173 °C. Bez vazdušnog „pokrivača” toplota brzo odlazi u svemir.
Rešen primer: dan duži od godine
Na Merkuru od jednog izlaska Sunca do sledećeg prođe oko 4223 sata. Koliko je to Zemljinih dana i koliko Merkurovih godina?
- Pretvori sate u dane. 4223 h : 24 h ≈ 176 dana.
- Uporedi sa godinom. 176 dana : 88 dana = 2.
- Zaključi. Jedan Merkurov dan, od izlaska do izlaska Sunca, traje dve Merkurove godine.
- Proveri. 2 × 88 = 176 i 176 × 24 = 4224, skoro zadatih 4223 sata.
4. Venera: najtoplija planeta
Venera je po veličini skoro bliznakinja Zemlje, pa je zovu i Zemljinom sestrom. Ipak, to je mesto na kome ne bi mogao da preživiš ni trenutak.
Venerina atmosfera je veoma gusta i čini je 96% ugljen-dioksida. Pritisak na površini je oko 92 puta veći nego na Zemlji, a nebo prekrivaju oblaci sumporne kiseline. Ugljen-dioksid propušta Sunčevu svetlost do tla, ali ne pušta toplotu nazad u svemir. Ta pojava se zove efekat staklene bašte. Zato je srednja temperatura na Veneri oko 464 °C, više nego na Merkuru.
„Najtopliji je Merkur, jer je najbliži Suncu”
- Merkur nema atmosferu koja bi zadržala toplotu.
- Srednja temperatura mu je oko 167 °C, a noćna strana je ledena.
Najtoplija je Venera
- Gusta atmosfera zadržava toplotu kao pokrivač.
- Srednja temperatura je oko 464 °C, i danju i noću.
Venera se oko svoje ose okreće veoma sporo, za oko 243 dana, i to u suprotnom smeru od većine planeta. Nema satelita. Na nebu je, posle Meseca, najsjajnije noćno telo. Narod je zove Zvezda Danica kada se vidi ujutru i Zvezda Večernjača kada se vidi uveče, iako to nije zvezda.
5. Zemlja: planeta sa tečnom vodom
Zemlja je najveća od unutrašnjih planeta i jedina poznata planeta na kojoj postoji život. Oko 71% njene površine pokriva voda.
Zemlja je od Sunca taman toliko udaljena da voda na njenoj površini može da bude tečna: nije toliko vruće da sva ispari, ni toliko hladno da se sva zaledi. Atmosfera, uglavnom od azota i kiseonika, zadržava umerenu toplotu, a manja tela koja uleću u nju sagore pre nego što stignu do tla. Magnetno polje, zajedno sa atmosferom, štiti život od štetnog zračenja. Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mesec.
6. Mars: crvena planeta
Mars je upola manji od Zemlje. Crvenkasta boja potiče od gvožđe-oksida, istog jedinjenja od kog je i rđa. Na Marsu je Olimp, najveći vulkan u Sunčevom sistemu, i Dolina Marinera, jedan od najvećih kanjona. Na polovima su ledene kape.
Dan na Marsu traje oko 24,7 sati, skoro kao kod nas, a osa mu je nagnuta oko 25°, pa i Mars ima godišnja doba. Atmosfera je, međutim, veoma retka: pritisak je oko 100 puta manji nego na Zemlji, a srednja temperatura je oko −65 °C. Mars ima dva mala satelita nepravilnog oblika, Fobos i Dejmos. Po njegovoj površini se kreću roveri, na primer Kjuriositi.
Rešen primer: težina na Marsu
Učenik ima masu 40 kg. Kolika mu je težina na Zemlji, a kolika na Marsu? Na Zemlji uzmi g = 10 N/kg (tačnije 9,81), a na Marsu je ubrzanje sile teže oko 3,7 N/kg.
- Težina na Zemlji. Q = 40 kg × 10 N/kg = 400 N.
- Težina na Marsu. Q = 40 kg × 3,7 N/kg = 148 N.
- Uporedi. 400 N : 148 N ≈ 2,7. Na Marsu je učenik oko 2,7 puta lakši, pa bi skakao skoro tri puta više.
- Proveri. Masa ostaje 40 kg. Menja se samo sila kojom ga planeta privlači.
Rešen primer: poruka roveru na Marsu
Radio-signal putuje brzinom svetlosti, oko 300 000 km/s. Koliko putuje do Marsa kada su Zemlja i Mars na istoj strani Sunca, a koliko kada su na suprotnim stranama? Uzmi srednje udaljenosti od Sunca: 150 i 228 miliona km.
- Najbliži položaj. s = 228 − 150 = 78 miliona km = 78 000 000 km.
- Vreme. t = 78 000 000 km : 300 000 km/s = 260 s, oko 4 min 20 s.
- Najdalji položaj. s = 228 + 150 = 378 miliona km, pa je t = 378 000 000 : 300 000 = 1260 s = 21 min.
- Zaključi. Odgovor stiže tek posle dvostrukog vremena. Zato se roveri ne voze kao igračka na daljinski upravljač, nego sami izvršavaju unapred poslata uputstva.
7. Posmatraj sam: Venera i Merkur blizu Sunca
Putanje Merkura i Venere su unutar Zemljine. Zato ih sa Zemlje uvek vidimo u pravcu koji je blizu pravca ka Suncu. Venera se na nebu nikada ne udalji od Sunca više od oko 46°, a Merkur još manje. Zato se ne vide u ponoć, nego samo uveče posle zalaska ili ujutru pre izlaska Sunca.
- Nađi Veneru. Posle zalaska Sunca pogledaj nisko na zapad, ili pre izlaska nisko na istok. Venera je najsjajnija „zvezda” na tom delu neba i mirno sija.
- Nađi Mars. U aplikaciji mape neba proveri kada je Mars vidljiv. Prepoznaćeš ga po crvenkastoj boji.
- Zapiši. Nekoliko večeri zapisuj gde je Venera i koliko je visoko. Videćeš da se polako pomera u odnosu na zvezde.
Planete posmatraj tek kada Sunce potpuno zađe, a ujutru prestani pre nego što izađe. Dvogled nikada ne usmeravaj ka nebu blizu Sunca: ako Sunce slučajno uđe u vidno polje, trajno oštećuje oko. U Sunce ne gledaj ni golim okom. Noću posmatraj iz dvorišta ili sa terase, uz odraslu osobu.
8. Ukratko
- Unutrašnje planete su Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Stenovite su i imaju čvrstu površinu.
- Merkur je najmanji i najbliži Suncu, bez atmosfere, sa ogromnim razlikama dnevne i noćne temperature.
- Venera je najtoplija planeta, jer njena gusta atmosfera od ugljen-dioksida zadržava toplotu.
- Zemlja je jedina poznata planeta sa tečnom vodom na površini i sa životom.
- Mars je crvena planeta sa retkom atmosferom, najvećim vulkanom i dva mala satelita.
- Venera i Merkur se na nebu vide samo blizu Sunca, uveče ili ujutru.
O tome šta Sunce čini izvorom svetlosti i toplote saznaćeš u lekciji Sunce, a o džinovima iza Marsa u lekciji Spoljašnje planete.
9. Zadaci za vežbu
- Venera je od Sunca udaljena oko 108 miliona km. Koliko je to astronomskih jedinica?
- Poređaj unutrašnje planete po prečniku, od najmanje do najveće.
- Marsova godina traje 687 dana. Koliko je to Zemljinih godina od 365 dana?
- Učenik ima 12 godina. Koliko bi imao godina da ih broji po Merkuru? Uzmi da Zemljina godina ima 365 dana.
- Objasni zašto je Venera toplija od Merkura, iako je dalje od Sunca.
- Merkur je od Sunca udaljen oko 58 miliona km. Koliko svetlosti treba da sa Sunca stigne do Merkura? Uzmi c = 300 000 km/s.
- Kolika je težina devojčice mase 45 kg na Zemlji, a kolika na Marsu? Uzmi g = 10 N/kg na Zemlji i 3,7 N/kg na Marsu.
- Uveče posle zalaska Sunca vidiš nisko na zapadu veoma sjajno telo koje mirno sija. Koja je to verovatno planeta? Objasni zašto je ne možeš videti u ponoć.
- Merkur se jednom okrene oko svoje ose za oko 1408 sati. Koliko je to Zemljinih dana?
- Prečnik Marsa je 6792 km, a jedan obrt traje oko 24,6 sati. Kolikom brzinom se kreće tačka na Marsovom ekvatoru? Uporedi sa Zemljom (obim ekvatora 40 075 km, 24 h).
- U parku praviš model u kome je 1 AJ = 10 m. Koliko daleko od Sunca postavljaš Merkur, Veneru, Zemlju i Mars? Uzmi 0,39, 0,72, 1 i 1,52 AJ.
✓Rešenja11 zadataka
- 108 miliona km : 150 miliona km = 0,72. Venera je od Sunca udaljena oko 0,72 AJ.
- Merkur (4879 km), Mars (6792 km), Venera (12 104 km), Zemlja (12 756 km).
- 687 : 365 ≈ 1,88. Marsova godina traje skoro dve Zemljine.
- 12 × 365 = 4380 dana. 4380 : 88 ≈ 49,8, pa bi imao skoro 50 Merkurovih godina.
- Venera ima veoma gustu atmosferu od ugljen-dioksida. Ona propušta Sunčevu svetlost, ali zadržava toplotu (efekat staklene bašte), pa je srednja temperatura oko 464 °C. Merkur skoro nema atmosferu, pa toplota odlazi u svemir i srednja temperatura mu je oko 167 °C.
- t = 58 000 000 km : 300 000 km/s ≈ 193 s, a to je oko 3 min 13 s.
- Na Zemlji: 45 kg × 10 N/kg = 450 N. Na Marsu: 45 kg × 3,7 N/kg = 166,5 N.
- To je verovatno Venera, Zvezda Večernjača. Njena putanja je unutar Zemljine, pa se na nebu ne udalji od Sunca više od oko 46°. U ponoć je Sunce duboko ispod horizonta, a sa njim i Venera.
- 1408 h : 24 h ≈ 58,7 dana.
- Obim Marsa: 3,14 × 6792 km ≈ 21 327 km. Brzina: 21 327 km : 24,6 h ≈ 867 km/h. Na Zemlji: 40 075 km : 24 h ≈ 1670 km/h, skoro dva puta brže.
- Merkur 0,39 × 10 m = 3,9 m, Venera 7,2 m, Zemlja 10 m, Mars 15,2 m.




