Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Unutrašnje planete: Merkur, Venera, Zemlja i Mars

Stenovite planete

Četiri planete najbliže Suncu građene su od stena i metala i imaju čvrstu površinu.
4
Planete
464 °C
Venera

Težina na Marsu

Učenik od 40 kg: na Zemlji 40 × 10 = 400 N, na Marsu 40 × 3,7 = 148 N.
148 N
Mars
400 N
Zemlja

Probaj pre otvaranja rešenja

Marsova godina traje 687 dana. Koliko je to Zemljinih godina od 365 dana?
11
Zadataka
✓
Postupci

Četiri stenovita sveta najbliža Suncu

1. Unutrašnje planete: Merkur, Venera, Zemlja i Mars

U ovoj lekciji upoznaješ četiri planete najbliže Suncu: Merkur, Veneru, Zemlju i Mars. Videćeš po čemu su slične, po čemu se razlikuju i zašto Veneru i Merkur na nebu tražiš samo blizu Sunca.

Sve četiri imaju čvrstu, stenovitu površinu po kojoj bi mogao da hodaš. Male su u poređenju sa džinovima iza njih, a Sunce obilaze po putanjama bliskim krugu. Najizduženija je Merkurova putanja.

Unutrašnje (stenovite) planete

Unutrašnje planete su četiri planete najbliže Suncu: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Građene su uglavnom od stena i metala i imaju čvrstu površinu. Zovu se i stenovite ili terestričke planete, od latinske reči za Zemlju.

Putanje Merkura, Venere, Zemlje i Marsa oko Sunca nacrtane u razmeri udaljenosti
Udaljenosti od Sunca u razmeri; planete su uvećane

2. Unutrašnje planete u brojkama

Brojke u tabeli su iz NASA tabele podataka o planetama, zaokružene. Udaljenost je srednja, jer putanje nisu savršeni krugovi.

PlanetaPrečnikOd SuncaJedan obilazak
Merkur4879 km58 miliona km88 dana
Venera12 104 km108 miliona km225 dana
Zemlja12 756 km150 miliona km365 dana
Mars6792 km228 miliona km687 dana
Merkur, Venera, Zemlja i Mars nacrtani u istoj razmeri sa prečnicima u kilometrima
Venera je skoro velika kao Zemlja, a Mars je upola manji

Što je planeta bliža Suncu, putanja joj je kraća, a i kreće se brže. Zato je godina na Merkuru najkraća. Godina neke planete je vreme za koje ona jednom obiđe Sunce.

Rešen primer: udaljenost u astronomskim jedinicama

Mars je od Sunca udaljen 228 miliona km. Koliko je to astronomskih jedinica, ako je 1 AJ oko 150 miliona km?

  1. Podeli udaljenost jednom AJ. 228 miliona km : 150 miliona km ≈ 1,52.
  2. Zapiši rezultat. Mars je od Sunca udaljen oko 1,52 AJ, nešto više od jedne i po Zemljine udaljenosti.
  3. Proveri. 1,52 × 150 = 228, što je zadata udaljenost.

Rešen primer: koliko Merkurovih godina u jednoj našoj

Koliko puta Merkur obiđe Sunce dok ga Zemlja obiđe jednom?

  1. Zapiši šta znaš. Zemljina godina traje 365 dana, a Merkurova 88 dana.
  2. Podeli. 365 : 88 ≈ 4,15.
  3. Zaključi. Merkur za jednu našu godinu obiđe Sunce više od četiri puta.
  4. Proveri. 4 × 88 = 352 dana, a za pet obilazaka trebalo bi 440 dana, više od godine.

3. Merkur: najmanja i najbrža planeta

Merkur je najbliži Suncu i najmanji od svih osam planeta, tek nešto veći od našeg Meseca. Površina mu je, kao i Mesečeva, puna kratera. Nema satelita.

Merkur skoro nema atmosferu, a atmosfera je ono što zadržava toplotu. Zato su razlike ogromne: na ekvatoru danju bude do 427 °C, a noću padne do −173 °C. Bez vazdušnog „pokrivača” toplota brzo odlazi u svemir.

Rešen primer: dan duži od godine

Na Merkuru od jednog izlaska Sunca do sledećeg prođe oko 4223 sata. Koliko je to Zemljinih dana i koliko Merkurovih godina?

  1. Pretvori sate u dane. 4223 h : 24 h ≈ 176 dana.
  2. Uporedi sa godinom. 176 dana : 88 dana = 2.
  3. Zaključi. Jedan Merkurov dan, od izlaska do izlaska Sunca, traje dve Merkurove godine.
  4. Proveri. 2 × 88 = 176 i 176 × 24 = 4224, skoro zadatih 4223 sata.

4. Venera: najtoplija planeta

Venera je po veličini skoro bliznakinja Zemlje, pa je zovu i Zemljinom sestrom. Ipak, to je mesto na kome ne bi mogao da preživiš ni trenutak.

Venerina atmosfera je veoma gusta i čini je 96% ugljen-dioksida. Pritisak na površini je oko 92 puta veći nego na Zemlji, a nebo prekrivaju oblaci sumporne kiseline. Ugljen-dioksid propušta Sunčevu svetlost do tla, ali ne pušta toplotu nazad u svemir. Ta pojava se zove efekat staklene bašte. Zato je srednja temperatura na Veneri oko 464 °C, više nego na Merkuru.

✕

„Najtopliji je Merkur, jer je najbliži Suncu”

  • Merkur nema atmosferu koja bi zadržala toplotu.
  • Srednja temperatura mu je oko 167 °C, a noćna strana je ledena.
✓

Najtoplija je Venera

  • Gusta atmosfera zadržava toplotu kao pokrivač.
  • Srednja temperatura je oko 464 °C, i danju i noću.

Venera se oko svoje ose okreće veoma sporo, za oko 243 dana, i to u suprotnom smeru od većine planeta. Nema satelita. Na nebu je, posle Meseca, najsjajnije noćno telo. Narod je zove Zvezda Danica kada se vidi ujutru i Zvezda Večernjača kada se vidi uveče, iako to nije zvezda.

5. Zemlja: planeta sa tečnom vodom

Zemlja je najveća od unutrašnjih planeta i jedina poznata planeta na kojoj postoji život. Oko 71% njene površine pokriva voda.

Zemlja je od Sunca taman toliko udaljena da voda na njenoj površini može da bude tečna: nije toliko vruće da sva ispari, ni toliko hladno da se sva zaledi. Atmosfera, uglavnom od azota i kiseonika, zadržava umerenu toplotu, a manja tela koja uleću u nju sagore pre nego što stignu do tla. Magnetno polje, zajedno sa atmosferom, štiti život od štetnog zračenja. Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mesec.

6. Mars: crvena planeta

Mars je upola manji od Zemlje. Crvenkasta boja potiče od gvožđe-oksida, istog jedinjenja od kog je i rđa. Na Marsu je Olimp, najveći vulkan u Sunčevom sistemu, i Dolina Marinera, jedan od najvećih kanjona. Na polovima su ledene kape.

Dan na Marsu traje oko 24,7 sati, skoro kao kod nas, a osa mu je nagnuta oko 25°, pa i Mars ima godišnja doba. Atmosfera je, međutim, veoma retka: pritisak je oko 100 puta manji nego na Zemlji, a srednja temperatura je oko −65 °C. Mars ima dva mala satelita nepravilnog oblika, Fobos i Dejmos. Po njegovoj površini se kreću roveri, na primer Kjuriositi.

Rešen primer: težina na Marsu

Učenik ima masu 40 kg. Kolika mu je težina na Zemlji, a kolika na Marsu? Na Zemlji uzmi g = 10 N/kg (tačnije 9,81), a na Marsu je ubrzanje sile teže oko 3,7 N/kg.

  1. Težina na Zemlji. Q = 40 kg × 10 N/kg = 400 N.
  2. Težina na Marsu. Q = 40 kg × 3,7 N/kg = 148 N.
  3. Uporedi. 400 N : 148 N ≈ 2,7. Na Marsu je učenik oko 2,7 puta lakši, pa bi skakao skoro tri puta više.
  4. Proveri. Masa ostaje 40 kg. Menja se samo sila kojom ga planeta privlači.

Rešen primer: poruka roveru na Marsu

Radio-signal putuje brzinom svetlosti, oko 300 000 km/s. Koliko putuje do Marsa kada su Zemlja i Mars na istoj strani Sunca, a koliko kada su na suprotnim stranama? Uzmi srednje udaljenosti od Sunca: 150 i 228 miliona km.

  1. Najbliži položaj. s = 228 − 150 = 78 miliona km = 78 000 000 km.
  2. Vreme. t = 78 000 000 km : 300 000 km/s = 260 s, oko 4 min 20 s.
  3. Najdalji položaj. s = 228 + 150 = 378 miliona km, pa je t = 378 000 000 : 300 000 = 1260 s = 21 min.
  4. Zaključi. Odgovor stiže tek posle dvostrukog vremena. Zato se roveri ne voze kao igračka na daljinski upravljač, nego sami izvršavaju unapred poslata uputstva.

7. Posmatraj sam: Venera i Merkur blizu Sunca

Putanje Merkura i Venere su unutar Zemljine. Zato ih sa Zemlje uvek vidimo u pravcu koji je blizu pravca ka Suncu. Venera se na nebu nikada ne udalji od Sunca više od oko 46°, a Merkur još manje. Zato se ne vide u ponoć, nego samo uveče posle zalaska ili ujutru pre izlaska Sunca.

Sa Zemlje se Venera vidi najdalje oko 46 stepeni od Sunca, jer je njena putanja unutar Zemljine
Venera je na nebu uvek blizu Sunca (nije u razmeri)
  1. Nađi Veneru. Posle zalaska Sunca pogledaj nisko na zapad, ili pre izlaska nisko na istok. Venera je najsjajnija „zvezda” na tom delu neba i mirno sija.
  2. Nađi Mars. U aplikaciji mape neba proveri kada je Mars vidljiv. Prepoznaćeš ga po crvenkastoj boji.
  3. Zapiši. Nekoliko večeri zapisuj gde je Venera i koliko je visoko. Videćeš da se polako pomera u odnosu na zvezde.

Planete posmatraj tek kada Sunce potpuno zađe, a ujutru prestani pre nego što izađe. Dvogled nikada ne usmeravaj ka nebu blizu Sunca: ako Sunce slučajno uđe u vidno polje, trajno oštećuje oko. U Sunce ne gledaj ni golim okom. Noću posmatraj iz dvorišta ili sa terase, uz odraslu osobu.

8. Ukratko

  • Unutrašnje planete su Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Stenovite su i imaju čvrstu površinu.
  • Merkur je najmanji i najbliži Suncu, bez atmosfere, sa ogromnim razlikama dnevne i noćne temperature.
  • Venera je najtoplija planeta, jer njena gusta atmosfera od ugljen-dioksida zadržava toplotu.
  • Zemlja je jedina poznata planeta sa tečnom vodom na površini i sa životom.
  • Mars je crvena planeta sa retkom atmosferom, najvećim vulkanom i dva mala satelita.
  • Venera i Merkur se na nebu vide samo blizu Sunca, uveče ili ujutru.

O tome šta Sunce čini izvorom svetlosti i toplote saznaćeš u lekciji Sunce, a o džinovima iza Marsa u lekciji Spoljašnje planete.

9. Zadaci za vežbu

  1. Venera je od Sunca udaljena oko 108 miliona km. Koliko je to astronomskih jedinica?
  2. Poređaj unutrašnje planete po prečniku, od najmanje do najveće.
  3. Marsova godina traje 687 dana. Koliko je to Zemljinih godina od 365 dana?
  4. Učenik ima 12 godina. Koliko bi imao godina da ih broji po Merkuru? Uzmi da Zemljina godina ima 365 dana.
  5. Objasni zašto je Venera toplija od Merkura, iako je dalje od Sunca.
  6. Merkur je od Sunca udaljen oko 58 miliona km. Koliko svetlosti treba da sa Sunca stigne do Merkura? Uzmi c = 300 000 km/s.
  7. Kolika je težina devojčice mase 45 kg na Zemlji, a kolika na Marsu? Uzmi g = 10 N/kg na Zemlji i 3,7 N/kg na Marsu.
  8. Uveče posle zalaska Sunca vidiš nisko na zapadu veoma sjajno telo koje mirno sija. Koja je to verovatno planeta? Objasni zašto je ne možeš videti u ponoć.
  9. Merkur se jednom okrene oko svoje ose za oko 1408 sati. Koliko je to Zemljinih dana?
  10. Prečnik Marsa je 6792 km, a jedan obrt traje oko 24,6 sati. Kolikom brzinom se kreće tačka na Marsovom ekvatoru? Uporedi sa Zemljom (obim ekvatora 40 075 km, 24 h).
  11. U parku praviš model u kome je 1 AJ = 10 m. Koliko daleko od Sunca postavljaš Merkur, Veneru, Zemlju i Mars? Uzmi 0,39, 0,72, 1 i 1,52 AJ.
✓Rešenja11 zadataka
  1. 108 miliona km : 150 miliona km = 0,72. Venera je od Sunca udaljena oko 0,72 AJ.
  2. Merkur (4879 km), Mars (6792 km), Venera (12 104 km), Zemlja (12 756 km).
  3. 687 : 365 ≈ 1,88. Marsova godina traje skoro dve Zemljine.
  4. 12 × 365 = 4380 dana. 4380 : 88 ≈ 49,8, pa bi imao skoro 50 Merkurovih godina.
  5. Venera ima veoma gustu atmosferu od ugljen-dioksida. Ona propušta Sunčevu svetlost, ali zadržava toplotu (efekat staklene bašte), pa je srednja temperatura oko 464 °C. Merkur skoro nema atmosferu, pa toplota odlazi u svemir i srednja temperatura mu je oko 167 °C.
  6. t = 58 000 000 km : 300 000 km/s ≈ 193 s, a to je oko 3 min 13 s.
  7. Na Zemlji: 45 kg × 10 N/kg = 450 N. Na Marsu: 45 kg × 3,7 N/kg = 166,5 N.
  8. To je verovatno Venera, Zvezda Večernjača. Njena putanja je unutar Zemljine, pa se na nebu ne udalji od Sunca više od oko 46°. U ponoć je Sunce duboko ispod horizonta, a sa njim i Venera.
  9. 1408 h : 24 h ≈ 58,7 dana.
  10. Obim Marsa: 3,14 × 6792 km ≈ 21 327 km. Brzina: 21 327 km : 24,6 h ≈ 867 km/h. Na Zemlji: 40 075 km : 24 h ≈ 1670 km/h, skoro dva puta brže.
  11. Merkur 0,39 × 10 m = 3,9 m, Venera 7,2 m, Zemlja 10 m, Mars 15,2 m.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.