Nebo podeljeno na 88 delova
1. Šta je sazvežđe
U ovoj lekciji upoznaješ sazvežđa: šta su, koliko ih ima i kako se po njima nalazi sever. Naučićeš i razliku između zodijačkih sazvežđa u astronomiji i znakova u astrologiji.
Pogledaj vedro nebo daleko od gradskih svetala. Videćeš hiljade zvezda, a oko odmah traži poznate oblike: kutlaču, slovo W, tri zvezde u nizu. Ljudi su od davnina povezivali sjajne zvezde zamišljenim linijama i u njima videli junake, životinje i predmete. Grčki astronom Ptolomej je u knjizi „Almagest” opisao 48 takvih likova.
Sazvežđe
Sazvežđe je jedna od 88 oblasti na koje je Međunarodna astronomska unija podelila celo nebo. Granice su postavljene tako da svaka tačka neba pripada tačno jednom sazvežđu. Zvanične granice objavljene su 1930. godine.
Zašto je nebo podeljeno na oblasti, a ne samo na likove? Zato što astronomi moraju jednoznačno da kažu gde je neko telo. Kad kažu „kometa je u Lavu”, svako zna u kom delu neba da je traži, čak i ako je kometa daleko od zvezda koje čine lik lava.
Asterizam
Asterizam je upadljiva grupa zvezda koja nije posebno sazvežđe. Najpoznatiji primer su Velika kola: sedam sjajnih zvezda koje su samo deo većeg sazvežđa Veliki medved.
2. Zvezde jednog sazvežđa nisu susedi
Zvezde jednog sazvežđa izgledaju kao da su jedna pored druge. To je varka: mi vidimo samo pravac ka svakoj zvezdi, a ne i koliko je daleko. Dve zvezde koje su na nebu blizu mogu u svemiru biti veoma daleko jedna od druge, jedna iza druge.
Rešen primer: dve zvezde Velikih kola
Zvezda Dubhe udaljena je od nas oko 124 svetlosne godine, a Merak oko 79. Na nebu su odmah jedna pored druge. Koliko su udaljene jedna od druge po dubini? Kada je krenula svetlost koju danas, 2026. godine, vidimo?
- Razlika udaljenosti. 124 sg − 79 sg = 45 svetlosnih godina. Dubhe je 45 svetlosnih godina dalje od Meraka.
- Svetlost Dubhea. Svetlosna godina je put koji svetlost pređe za godinu, pa je svetlost putovala 124 godine: 2026 − 124 = 1902. godina.
- Svetlost Meraka. 2026 − 79 = 1947. godina.
- Proveri smisao. Zvezde koje gledamo zajedno poslale su svoju svetlost u različito vreme, razmaknuto 45 godina.
3. Kako se nalazi Severnjača
Severnjača nije najsjajnija zvezda, pa je ne nalazimo po sjaju, nego pomoću Velikih kola. Dve zvezde na kraju „kutlače”, Merak i Dubhe, zovu se pokazivači.
Pravilo pokazivača
Zamisli liniju od Meraka do Dubhea i produži je dalje, za oko pet razmaka između te dve zvezde. Tu je Severnjača, poslednja zvezda u repu Malog medveda.
Zašto ovo pravilo važi u svako doba noći? Zato što se nebo okreće kao celina, oko Severnjače. Velika kola mogu biti iznad, ispod ili sa strane Severnjače, ali pokazivači uvek gledaju ka njoj.
Rešen primer: Severnjača na karti neba
Na karti neba Merak i Dubhe su razmaknuti 1,5 cm. Koliko daleko od Dubhea, na produžetku linije, treba tražiti Severnjaču?
- Zapiši pravilo. Severnjača je oko 5 razmaka dalje.
- Izračunaj. 5 × 1,5 cm = 7,5 cm.
- Proveri. 7,5 cm : 1,5 cm = 5 razmaka, kako pravilo i kaže.
4. Sever po zvezdama
Severnjača je blizu severnog nebeskog pola, pa ne menja položaj tokom noći. Kad stojiš licem prema njoj, gledaš ka severu. Iza tebe je jug, desno istok, a levo zapad. Zato su Velika kola i Severnjača vekovima pomagali moreplovcima i putnicima.
Ako su Velika kola nisko ili zaklonjena drvećem, pomaže Kasiopeja. Lako se prepoznaje po pet zvezda u obliku slova W i nalazi se sa suprotne strane Severnjače od Velikih kola. Severnjača je otprilike na pola puta između njih.
Severnjača ti kaže i gde si: njena visina iznad horizonta jednaka je geografskoj širini. Zašto je tako, objašnjeno je u lekciji Nebeska sfera i prividno kretanje neba.
5. Sazvežđa po godišnjim dobima
Neka sazvežđa su kod nas na nebu svake vedre noći. To su sazvežđa blizu Severnjače koja nikada ne zalaze: Veliki medved, Mali medved i Kasiopeja. Ostala se uveče vide samo u jednom delu godine. Zato se govori o zimskim, prolećnim, letnjim i jesenjim sazvežđima.
| Sazvežđe | Kako ga prepoznaješ | Najbolje uveče (21 h) |
|---|---|---|
| Veliki medved | Velika kola, 7 sjajnih zvezda | april, a vidi se cele godine |
| Mali medved | Severnjača na kraju repa | cele godine |
| Kasiopeja | slovo W | novembar, a vidi se cele godine |
| Orion | Kosci, tri zvezde u nizu | januar |
Zašto se Orion ne vidi leti? Zvezde svake noći izlaze oko 4 minuta ranije, pa se za mesec dana isti prizor vidi oko 2 sata ranije. Posle pola godine Orion je na nebu danju, kada ga Sunce zaseni.
Rešen primer: Orion mesec dana kasnije
Orion se najbolje vidi u 21.00 u januaru. U koliko sati je na istom mestu 30 dana kasnije?
- Pomeranje za 30 noći. 30 × 4 min = 120 min = 2 h.
- Novo vreme. 21.00 − 2 h = 19.00.
- Proveri smisao. U februaru je Orion u 21.00 već zapadnije, spušta se ka zalasku. Svakog sledećeg meseca vidi se sve kraće posle mraka.
6. Zodijačka sazvežđa: astronomija, a ne astrologija
Zemlja tokom godine obiđe oko Sunca. Zato se Sunce, gledano sa Zemlje, svakog dana nađe ispred malo drugačijeg dela neba. Te zvezde ne vidimo jer je dan, ali astronomi tačno znaju koje su.
Ekliptika i zodijak
Ekliptika je prividna godišnja putanja Sunca po nebeskoj sferi. Pojas sazvežđa kroz koja prolazi zove se zodijak. Po granicama Međunarodne astronomske unije ekliptika prolazi kroz 13 sazvežđa: uz dvanaest poznatih, tu je i Zmijonoša.
Rešen primer: koliko se Sunce pomeri
Za koliko stepeni se Sunce prividno pomeri po ekliptici za jedan dan, a za koliko za 30 dana?
- Ceo krug za godinu. Sunce obiđe 360° za oko 365,25 dana.
- Za jedan dan. 360° : 365,25 ≈ 0,99°, dakle oko 1°.
- Za 30 dana. 30 × 0,99° ≈ 29,6°, oko 30°.
- Proveri. 13 sazvežđa deli 360° na delove od prosečno 360° : 13 ≈ 28°, pa Sunce u jednom sazvežđu provede u proseku oko mesec dana. Sazvežđa nisu jednake veličine, pa je to vreme različito.
Rešen primer: Škorpija i Zmijonoša
Po granicama sazvežđa, Sunce je u Škorpiji od 23. do 29. novembra, a u Zmijonoši od 29. novembra do 17. decembra. Koliko dana je u svakom? U kom sazvežđu je bilo Sunce 25. novembra?
- Škorpija. Od 23. do 29. novembra: 29 − 23 = 6 dana.
- Zmijonoša. Od 29. novembra do 30. novembra je 1 dan, pa još 17 dana decembra: 1 + 17 = 18 dana.
- Dan 25. novembra. Između 23. i 29. novembra, dakle Sunce je u Škorpiji.
- Uporedi. Astrologija za taj dan kaže „Strelac”, jer koristi 12 jednakih znakova od po 30° koji se ne poklapaju sa stvarnim sazvežđima.
Astrologija
- 12 znakova, svaki tačno 30°.
- Tvrdi da položaj Sunca i planeta određuje sudbinu.
- Naučne provere nisu našle nikakav dokaz za to.
Astronomija
- 13 sazvežđa duž ekliptike, različite veličine.
- Meri gde se tela stvarno nalaze i kako se kreću.
- Nauka: svako merenje može da se proveri.
7. Posmatraj sam
Za ovaj zadatak ti trebaju vedra noć bez Meseca, kompas i odrasla osoba koja ide sa tobom. Posmatraj iz dvorišta ili sa terase. Pomaže i aplikacija mape neba na telefonu, sa zatamnjenim ekranom.
- Navikni oči na mrak. Sačekaj nekoliko minuta bez gledanja u svetla.
- Nađi Velika kola. Traži sedam sjajnih zvezda u obliku kutlače.
- Produži pokazivače. Od Meraka kroz Dubhe, oko pet razmaka. Tu je Severnjača.
- Proveri kompasom. Igla kompasa treba da pokaže približno ka Severnjači.
- Nađi Kasiopeju. Pogledaj sa druge strane Severnjače i traži slovo W.
8. Ukratko
- Nebo je podeljeno na 88 sazvežđa, oblasti sa tačnim granicama.
- Asterizam je upadljiva grupa zvezda unutar sazvežđa, kao Velika kola.
- Zvezde jednog sazvežđa mogu biti na veoma različitim udaljenostima.
- Severnjača je na produžetku linije od Meraka kroz Dubhe, oko pet njihovih razmaka dalje. Licem ka njoj gledaš ka severu.
- Veliki medved, Mali medved i Kasiopeja kod nas ne zalaze. Orion je zimsko sazvežđe.
- Sunce tokom godine prolazi kroz 13 sazvežđa zodijaka. Astronomija je nauka, a astrologija nije.
Pojmove iz ove lekcije ponovi u rečniku astronomije.
9. Zadaci za vežbu
- Na koliko sazvežđa je podeljeno nebo?
- Šta je asterizam? Navedi primer.
- Na karti neba Merak i Dubhe su razmaknuti 2 cm. Koliko daleko od Dubhea treba tražiti Severnjaču?
- Stojiš licem prema Severnjači. Gde su jug, istok i zapad?
- U Velikim kolima Alkaid je udaljen oko 104 svetlosne godine, a Mizar oko 78. Koja je zvezda bliža i za koliko?
- Objasni zašto zvezde jednog sazvežđa u svemiru ne moraju biti blizu jedna drugoj.
- Za koliko stepeni se Sunce prividno pomeri po ekliptici za dve nedelje?
- Kasiopeja se najbolje vidi u 21.00 u novembru. U koliko sati je na istom mestu 15 dana kasnije?
- Zašto Orion ne vidimo uveče u junu i julu, kada je Sunce u Biku i Blizancima?
- Koliko dana Sunce provede u Zmijonoši, od 29. novembra do 17. decembra?
- Zašto Veliki medved kod nas možemo videti svake vedre noći, a Orion ne?
✓Rešenja11 zadataka
- Na 88 sazvežđa, po podeli Međunarodne astronomske unije.
- Asterizam je upadljiva grupa zvezda koja nije posebno sazvežđe, na primer Velika kola u sazvežđu Veliki medved ili Kosci u Orionu.
- 5 × 2 cm = 10 cm.
- Jug je iza tebe, istok desno, a zapad levo.
- Bliži je Mizar, za 104 sg − 78 sg = 26 svetlosnih godina.
- Vidimo samo pravac ka zvezdi, a ne njenu udaljenost. Dve zvezde u skoro istom pravcu mogu biti jedna mnogo dalje od druge, kao Dubhe i Merak, čije se udaljenosti razlikuju za 45 svetlosnih godina.
- Dve nedelje su 14 dana: 14 × 0,99° ≈ 14°.
- 15 × 4 min = 60 min = 1 h ranije, dakle u 20.00.
- Orion je na nebu blizu Bika i Blizanaca. Kad je Sunce u tom delu neba, Orion je iznad horizonta danju, zajedno sa Suncem, pa ga zaseni dnevna svetlost.
- Od 29. do 30. novembra 1 dan, pa 17 dana decembra: 1 + 17 = 18 dana.
- Veliki medved je blizu severnog nebeskog pola, pa se kod nas nikada ne spušta ispod horizonta: cirkumpolaran je. Orion je daleko od pola, izlazi i zalazi, a pola godine je na nebu samo danju.




