Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Rotacija Zemlje, dan i noć

Okret oko ose

Zemlja se okreće ka istoku. Polovina okrenuta Suncu ima dan, a druga polovina noć.
24 h
Sunčev dan
15°
Za sat

Brzina na ekvatoru

Tačka na ekvatoru za 24 h pređe oko 40 075 km. Brzina je 40 075 km : 24 h ≈ 1670 km/h.
24 h
Vreme
464 m
U sekundi

Probaj pre otvaranja rešenja

Koliko minuta je potrebno da se Zemlja okrene za 10°?
11
Zadataka
✓
Postupci

Zemlja se okreće, a nama se čini da se kreće nebo

1. Šta je rotacija Zemlje

Ova lekcija objašnjava zašto se smenjuju dan i noć i koliko brzo se Zemlja okreće oko svoje ose. Naučićeš i zašto je dan dugačak 24 sata, a jedan okret Zemlje prema zvezdama nešto kraći.

Svakog jutra Sunce izlazi na istoku, u podne je najviše na nebu, a uveče zalazi na zapadu. Noću isto tako izlaze i zalaze Mesec i zvezde. Izgleda kao da se celo nebo okreće oko nas. U stvari se okreće Zemlja, a mi se okrećemo zajedno sa njom.

Rotacija Zemlje

Rotacija Zemlje je okretanje Zemlje oko sopstvene ose. Osa je zamišljena prava koja prolazi kroz Severni i Južni pol. Zemlja se okreće ka istoku: gledano odozgo, iznad Severnog pola, okreće se suprotno kretanju kazaljki na satu.

Zato što se mi okrećemo ka istoku, Sunce i zvezde nam izgledaju kao da putuju na suprotnu stranu, od istoka ka zapadu. Isto vidiš iz voza koji polazi: drveće pored pruge kao da beži unazad. Kako se zbog toga celo nebo prividno okreće, saznaješ u lekciji Nebeska sfera i prividno kretanje neba.

2. Zašto se smenjuju dan i noć

Zemlja je lopta i sama ne svetli. Sunce u svakom trenutku obasjava samo onu polovinu Zemlje koja je okrenuta prema njemu. Na toj polovini je dan, a na drugoj, koja je u senci, noć. Granica između osvetljene i tamne polovine zove se granica osvetljenja.

Zemlja gledana iznad Severnog pola: leva polovina okrenuta Suncu je osvetljena, desna je u noći; strelica pokazuje okretanje suprotno kazaljki na satu
Okretanjem Zemlje svako mesto prolazi kroz izlazak Sunca, podne, zalazak i ponoć

Prati jedno mesto na crtežu dok se Zemlja okreće. Iz noći ono dolazi na granicu osvetljenja: tu je izlazak Sunca. Zatim stiže naspram Sunca: tu je podne. Onda prelazi drugu granicu: zalazak Sunca. Na strani suprotnoj od Sunca je ponoć. Kada je kod nas podne, na suprotnoj strani Zemlje je ponoć.

✕

Sunce obilazi oko Zemlje svakog dana

  • „Sunce izlazi, putuje preko neba i zalazi, pa ono kruži oko nas.”
  • To je samo ono što vidimo, a ne ono što se zaista dešava.
✓

Zemlja se okreće oko svoje ose

  • Sunce za jedan dan skoro da se ne pomeri u odnosu na Zemlju.
  • Mi se okrećemo zajedno sa Zemljom, pa nam Sunce izgleda kao da se kreće.

3. Koliko se Zemlja okrene za jedan sat

Od jednog podneva do sledećeg prođe 24 sata. To je Sunčev dan. Za to vreme Zemlja se, u odnosu na Sunce, okrene jednom u krug, a pun krug ima 360°. Zato se Sunce na nebu prividno pomera ravnomerno, uvek za isti ugao za isto vreme.

Rešen primer: ugao za jedan sat i za jedan stepen

Za koliko stepeni se Zemlja okrene za 1 sat? Koliko minuta joj treba da se okrene za 1°?

  1. Zapiši šta znaš. Za 24 h Zemlja se okrene za 360°.
  2. Ugao za jedan sat. 360° : 24 = 15°. Za 1 h Zemlja se okrene za 15°.
  3. Pretvori dan u minute. 24 h = 24 × 60 min = 1440 min.
  4. Vreme za jedan stepen. 1440 min : 360 = 4 min.
  5. Proveri. 15° × 4 min = 60 min = 1 h, što se slaže sa drugim korakom.

Sunce na nebu izgleda kao krug prečnika oko pola stepena. Zato se ono za oko 2 minuta pomeri za ceo svoj prečnik (0,5 × 4 min = 2 min). Ovo ćeš koristiti i u lekciji Vremenske zone i kalendar, jer su zone široke upravo 15°.

4. Koliko brzo se okreće tlo pod nama

Svako mesto na Zemlji za jedan dan opiše jedan krug. Mesto na ekvatoru prelazi najveći krug, dug koliko i obim ekvatora. Mesta bliže polovima prelaze manje krugove, a sam pol se samo okreće u mestu.

Rešen primer: brzina na ekvatoru

Obim ekvatora je oko 40 075 km. Kolikom brzinom se kreće tačka na ekvatoru zbog rotacije Zemlje?

  1. Zapiši šta znaš. Put za jedan okret s = 40 075 km, vreme t = 24 h.
  2. Podeli put vremenom. v = 40 075 km : 24 h ≈ 1670 km/h.
  3. Pretvori u metre u sekundi. 1670 km/h = 1 670 000 m : 3600 s ≈ 464 m/s.
  4. Proveri. 1670 km/h × 24 h = 40 080 km, što je skoro tačno obim ekvatora.

Ako se računa sa tačnim vremenom jednog okreta prema zvezdama (vidi sledeću sekciju), dobija se nešto više, oko 1674 km/h. Za školske zadatke dovoljno je „oko 1670 km/h”.

MestoBrzina okretanja
ekvatoroko 1670 km/h
geografska širina 45° (blizu Beograda)oko 1180 km/h
Severni ili Južni pol0 km/h

Zašto onda ne osećamo to kretanje? Zato što se zajedno sa nama ravnomerno kreću i tlo, i kuće, i vazduh oko nas. Isto je u avionu koji mirno leti: možeš da sipaš vodu u čašu i ništa se ne proliva, iako avion juri.

5. Sunčev dan i zvezdani dan

Dok se okreće oko ose, Zemlja putuje i oko Sunca. Za jedan dan pređe mali deo svoje putanje, oko jednog stepena. Zato posle jednog punog okreta ista tačka gleda ka istoj dalekoj zvezdi, ali još ne gleda ka Suncu. Zemlja mora da se okrene još malo, oko 4 minuta, pa da tačka ponovo bude naspram Sunca.

Zemlja na dva mesta putanje oko Sunca: posle jednog okreta tačka pokazuje ka istoj zvezdi, ali Sunce je u drugom pravcu
Posle jednog okreta prema zvezdama Zemlja mora da se okrene još malo da bi tačka gledala ka Suncu

Dve vrste dana

Sunčev dan je vreme između dva uzastopna prolaska Sunca kroz isti podnevnik, na primer od podneva do podneva. U proseku traje 24 h.

Zvezdani dan je vreme između dva uzastopna prolaska iste zvezde kroz podnevnik. To je jedan pun okret Zemlje prema zvezdama i traje 23 h 56 min 4 s.

Rešen primer: zvezde izlaze sve ranije

Zvezdani dan je za oko 3 min 56 s kraći od Sunčevog. Zato ista zvezda izlazi svake noći toliko ranije po satu. Za koliko ranije će izlaziti posle 30 dana?

  1. Razlika za jedan dan. 24 h − 23 h 56 min 4 s = 3 min 56 s = 236 s.
  2. Razlika za 30 dana. 30 × 236 s = 7080 s.
  3. Pretvori u minute. 7080 s : 60 = 118 min, a to je 1 h 58 min, skoro 2 sata.
  4. Proveri. Zaokruženo je razlika oko 4 min na dan, a 30 × 4 min = 120 min = 2 h, što je blizu.

Zato se zimska sazvežđa, kao Orion, uveče ne vide leti: izlaze sve ranije, dok ne počnu da izlaze danju, kada ih Sunce zaseni.

6. Kako znamo da se Zemlja okreće

Kretanje neba moglo bi da se objasni i tako što se nebo okreće oko mirne Zemlje. Zato je bio važan ogled koji pokazuje okretanje Zemlje bez gledanja u nebo.

Francuski fizičar Leon Fuko je 1851. godine u Panteonu u Parizu okačio tešku kuglu od oko 28 kg o žicu dugu 67 m. Klatno se ljulja uvek u istoj ravni, a Zemlja se ispod njega okreće. Posmatračima je zato izgledalo kao da se ravan ljuljanja polako okreće, u Parizu za oko 11° na sat.

Fukoovo klatno

Fukoovo klatno je dugo i teško klatno čija se ravan ljuljanja prividno okreće zbog rotacije Zemlje. Na polu bi napravilo pun krug za 24 sata, na našoj geografskoj širini za oko 34 sata, a na ekvatoru se ravan ne bi okretala.

Danas se Fukoova klatna nalaze u mnogim muzejima, a okretanje Zemlje vidi se i na snimcima iz svemira.

7. Posmatraj sam: senka štapa

Okretanje Zemlje možeš da pratiš u dvorištu, bez ikakvog instrumenta. Treba ti štap dug oko 1 m, nekoliko kamenčića i sunčan dan.

  1. Postavi štap. Zabodi štap uspravno u zemlju na mestu gde je sunce celog dana.
  2. Obeležavaj senku. Svakog punog sata stavi kamenčić na vrh senke i zapiši vreme.
  3. Uporedi. Ujutru je senka duga i pada ka zapadu, oko podneva je najkraća i pada ka severu, a po podne se izdužuje ka istoku.
  4. Zaključi. Senka se okreće zato što se Sunce prividno pomera po nebu, a ono se pomera zato što se Zemlja okreće.
Pogled odozgo na štap: u 9 sati senka je duga i pada ka zapadu, u 12 sati je najkraća i pada ka severu, u 15 sati pada ka istoku
Senka štapa ujutru, u podne i po podne

Važno: gledaj samo senku na zemlji, nikad u Sunce. Ne gledaj u Sunce ni golim okom, ni kroz dvogled, fotoaparat, naočare za sunce ili zatamnjeno staklo, jer to trajno oštećuje oči.

8. Ukratko

  • Rotacija Zemlje je okretanje oko ose koja prolazi kroz polove. Zemlja se okreće ka istoku.
  • Sunce obasjava polovinu Zemlje: tamo je dan, na drugoj polovini noć.
  • Za 1 h Zemlja se okrene za 15°, a za 1° joj treba 4 min.
  • Tačka na ekvatoru kreće se oko 1670 km/h, a polovi se ne kreću.
  • Sunčev dan traje 24 h, a zvezdani 23 h 56 min 4 s.
  • Fukoovo klatno pokazuje okretanje Zemlje bez gledanja u nebo.

Drugo kretanje Zemlje, oko Sunca, objašnjeno je u lekciji Revolucija Zemlje i godišnja doba.

9. Zadaci za vežbu

  1. Za koliko sati se Sunce na nebu prividno pomeri za 60°?
  2. Koliko minuta je potrebno da se Zemlja okrene za 10°?
  3. Kod nas je podne. Koje je doba dana na mestu koje je na suprotnoj strani Zemlje? Objasni pomoću crteža iz lekcije.
  4. Koliki put zbog rotacije Zemlje pređe tačka na ekvatoru za 6 sati? Obim ekvatora je oko 40 075 km.
  5. Koliko metara pređe tačka na ekvatoru za jednu sekundu? Uzmi brzinu od oko 1670 km/h.
  6. Zašto ne osećamo da se Zemlja okreće, iako se tlo pod nama kreće više od hiljadu kilometara na sat?
  7. Zašto se tačka na Severnom polu zbog rotacije uopšte ne pomera, a tačka na ekvatoru se kreće najbrže?
  8. Koliko sekundi ima Sunčev dan, a koliko zvezdani dan od 23 h 56 min 4 s? Kolika je razlika?
  9. Večeras je Orion izašao u 22:00. U koliko sati će otprilike izlaziti za 15 dana? Uzmi da zvezde izlaze oko 4 minuta ranije svake noći.
  10. Ujutru senka štapa pada ka zapadu. Na kojoj strani neba je tada Sunce? Objasni.
  11. Ravan Fukoovog klatna u Parizu okreće se za oko 11° na sat. Za koliko sati napravi pun krug?
✓Rešenja11 zadataka
  1. Za 1 h Sunce se pomeri za 15°, pa je t = 60° : 15° = 4 h.
  2. Za 1° treba 4 min, pa za 10° treba 10 × 4 min = 40 min.
  3. Ponoć. To mesto je na sredini tamne polovine, na strani Zemlje okrenutoj od Sunca.
  4. 6 h je četvrtina od 24 h, pa je put četvrtina obima: 40 075 km : 4 ≈ 10 019 km, oko 10 000 km.
  5. 1670 km/h = 1 670 000 m : 3600 s ≈ 464 m/s, pa za jednu sekundu tačka pređe oko 464 m.
  6. Zato što se zajedno sa tlom ravnomerno krećemo i mi, kuće i vazduh. Ravnomerno kretanje se ne oseća, kao ni u avionu koji mirno leti.
  7. Pol leži na osi rotacije, pa se samo okreće u mestu i ne prelazi nikakav put. Tačka na ekvatoru je najdalje od ose, pa za isto vreme od 24 h prelazi najveći krug, dug oko 40 075 km.
  8. Sunčev dan: 24 × 3600 s = 86 400 s. Zvezdani dan: 23 × 3600 s + 56 × 60 s + 4 s = 86 164 s. Razlika je 86 400 s − 86 164 s = 236 s, to jest 3 min 56 s.
  9. 15 × 4 min = 60 min = 1 h ranije, pa će Orion izlaziti oko 21:00.
  10. Senka uvek pada na stranu suprotnu od Sunca. Ako pada ka zapadu, Sunce je na istoku, a to se slaže sa tim da Sunce ujutru izlazi na istoku.
  11. t = 360° : 11° na sat ≈ 32,7 h, malo manje od 33 sata.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.