Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Revolucija Zemlje i godišnja doba

Put oko Sunca

Zemlja obiđe Sunce za godinu dana. Nagnuta osa, a ne udaljenost, stvara godišnja doba.
365 d
Godina
23,4°
Nagib ose

Sunce u podne iznad Beograda

Na ravnodnevicu h = 90° − 44,8° = 45,2°. Na dan 21. juna h = 45,2° + 23,4° = 68,6°.
44,8°
Širina
68,6°
Visina

Probaj pre otvaranja rešenja

Koliko je visoko Sunce u podne na ravnodnevicu na geografskoj širini od 40°?
11
Zadataka
✓
Postupci

Godišnja doba stvara nagnuta osa, a ne udaljenost od Sunca

1. Šta je revolucija Zemlje

Ova lekcija objašnjava kako Zemlja putuje oko Sunca i zašto zbog toga imamo proleće, leto, jesen i zimu. Naučićeš i kako se računa koliko je Sunce visoko u podne.

Leti je Sunce u podne visoko iznad krovova, a zimi se jedva podigne iznad brda. Leti dan traje dugo, a zimi Sunce zalazi već oko četiri popodne. Te promene se ponavljaju svake godine, jer Zemlja svake godine napravi jedan krug oko Sunca.

Revolucija Zemlje

Revolucija Zemlje je kretanje Zemlje po putanji oko Sunca. Jedan obilazak traje oko 365 dana i 6 sati (oko 365,25 dana) i to je jedna godina. Putanja je elipsa koja je skoro krug, a srednja udaljenost Zemlje od Sunca je oko 150 miliona km.

Zemlja je Suncu najbliža početkom januara, kada je udaljena oko 147 miliona km. Ta tačka putanje zove se perihel. Najdalja je početkom jula, na oko 152 miliona km, u tački koja se zove afel. Razlika je mala u odnosu na celu udaljenost, pa putanja izgleda skoro kao krug.

2. Koliko brzo Zemlja putuje oko Sunca

Za godinu dana Zemlja pređe ceo krug oko Sunca. Ako znaš poluprečnik tog kruga, možeš da izračunaš koliki je put i kolika je brzina.

Rešen primer: brzina Zemlje na putanji

Uzmi da je putanja krug poluprečnika 150 miliona km i da obilazak traje 365,25 dana. Kolika je brzina Zemlje u kilometrima na sat i u kilometrima u sekundi?

  1. Dužina putanje. Obim kruga je 2 × 3,14 × r = 2 × 3,14 × 150 miliona km ≈ 942 miliona km.
  2. Trajanje u satima. 365,25 × 24 h = 8766 h.
  3. Brzina u km/h. 942 000 000 km : 8766 h ≈ 107 000 km/h.
  4. Brzina u km/s. 107 000 km/h : 3600 ≈ 30 km/s.
  5. Proveri. NASA navodi srednju brzinu od 29,78 km/s, što je skoro isto.

Za jednu sekundu Zemlja pređe oko 30 km, a za jedan dan oko 2,6 miliona km. Ni to ne osećamo, iz istog razloga iz kog ne osećamo okretanje oko ose, o kome čitaš u lekciji Rotacija Zemlje, dan i noć.

3. Nagnuta Zemljina osa

Zemljina osa nije uspravna u odnosu na ravan putanje, već je nagnuta. Važno je i to što je, dok Zemlja obilazi Sunce, nagnuta uvek na istu stranu: severni kraj ose pokazuje skoro tačno ka Severnjači tokom cele godine.

Nagib Zemljine ose

Nagib Zemljine ose je ugao između ose i pravca koji je normalan na ravan Zemljine putanje. Iznosi oko 23,4°.

Zemlja na četiri mesta putanje oko Sunca sa osom nagnutom uvek na istu stranu: 21. juna severni kraj ose je nagnut ka Suncu, 21. decembra od Sunca
Osa je nagnuta uvek na istu stranu, pa je u junu sever okrenut ka Suncu, a u decembru od njega

Pogledaj crtež. U junu je severna polulopta, na kojoj je i Srbija, nagnuta ka Suncu. Šest meseci kasnije Zemlja je na drugoj strani Sunca, a osa je nagnuta na istu stranu kao ranije. Sada je ka Suncu nagnuta južna polulopta.

4. Zašto je leti toplije

Kada je naša polulopta nagnuta ka Suncu, dešavaju se dve stvari, i obe nas zagrevaju:

  • Sunce je u podne više na nebu. Zraci padaju strmije, pa se ista svetlost skupi na manju površinu tla i jače je zagreje.
  • Dan traje duže. Sunce greje više sati, a noć, kada se tlo hladi, kraća je.
Isti snop sunčeve svetlosti: 21. juna pada pod uglom od 68,6 stepeni na malu površinu, 21. decembra pod 21,8 stepeni na mnogo veću površinu
Isti snop svetlosti u podne u Beogradu: leti pada strmo, zimi koso

Visina Sunca u podne je ugao između pravca ka Suncu i horizonta. Na ravnodnevicu je ona jednaka 90° umanjeno za geografsku širinu mesta. Leti se Sunce penje za nagib ose više, a zimi je za isto toliko niže.

Rešen primer: Sunce u podne iznad Beograda

Beograd je na geografskoj širini od oko 44,8° severno. Koliko je visoko Sunce u podne na ravnodnevicu, 21. juna i 21. decembra?

  1. Ravnodnevica. h = 90° − 44,8° = 45,2°.
  2. 21. jun. Sunce je više za 23,4°: h = 45,2° + 23,4° = 68,6°.
  3. 21. decembar. Sunce je niže za 23,4°: h = 45,2° − 23,4° = 21,8°.
  4. Proveri. Razlika između leta i zime je 68,6° − 21,8° = 46,8°, a to je 2 × 23,4°. Iste vrednosti, 68,6° i 21,8°, daju i astronomske tablice za Beograd.
BeogradSunce u podneTrajanje dana
21. jun68,6°oko 15 h 35 min
ravnodnevica45,2°oko 12 h
21. decembar21,8°oko 8 h 47 min

5. Ravnodnevice i solsticijumi

Četiri tačke na Zemljinoj putanji imaju posebna imena. One su početak astronomskih godišnjih doba.

Ravnodnevica i solsticijum

Ravnodnevica (ekvinocijum) je trenutak kada Sunce prelazi preko nebeskog ekvatora. Tada dan i noć svuda na Zemlji traju približno jednako. Događa se oko 20. marta i oko 22. ili 23. septembra.

Solsticijum je trenutak kada je Sunce najdalje od nebeskog ekvatora. Oko 21. juna je letnja dugodnevica, sa najdužim danom kod nas, a oko 21. ili 22. decembra zimska kratkodnevica, sa najkraćim danom.

Na južnoj polulopti je sve obrnuto. Kada je kod nas leto, u Australiji i Argentini je zima, a Novu godinu tamo dočekuju leti.

✕

Leto je kad je Zemlja najbliža Suncu

  • „Leti smo bliži Suncu, pa je toplije.”
  • Kada bi to bilo tačno, leto bi bilo u isto vreme na celoj Zemlji.
✓

Leto je kad je polulopta nagnuta ka Suncu

  • Zemlja je Suncu najbliža početkom januara, usred naše zime.
  • Leto i zima su u isto vreme na suprotnim poluloptama, jer zavise od nagiba ose.

6. Povratnici i polarnici

Nagib ose određuje i dve važne paralele na karti. Na severnom povratniku, oko 23,4° severno od ekvatora, Sunce je 21. juna u podne tačno iznad glave, u zenitu. Severno od njega Sunce nikad nije u zenitu. Na severnom polarniku, oko 66,6° severno, počinje oblast u kojoj bar jednom godišnje Sunce ne zađe ceo dan (polarni dan) i bar jednom ne izađe ceo dan (polarna noć).

Rešen primer: povratnik i polarnik

Pravilom iz prethodne sekcije izračunaj visinu Sunca u podne 21. juna na severnom povratniku (23,4°) i 21. decembra na severnom polarniku (66,6°).

  1. Povratnik, 21. jun. h = 90° − 23,4° + 23,4° = 90°. Sunce je u zenitu.
  2. Polarnik, ravnodnevica. h = 90° − 66,6° = 23,4°.
  3. Polarnik, 21. decembar. h = 23,4° − 23,4° = 0°. Sunce u podne samo dodirne horizont i odmah se vrati ispod njega.
  4. Proveri. 23,4° + 66,6° = 90°: polarnik je od pola udaljen tačno za nagib ose. Zato je i severno od njega zimi polarna noć.

7. Ogled kod kuće: godišnja doba na stolu

Treba ti baterijska lampa, pomorandža ili loptica i čačkalica ili tanak štapić. Ogled radi u zamračenoj sobi.

  1. Napravi Zemlju. Probodi pomorandžu štapićem kroz sredinu: to je osa. Flomasterom nacrtaj ekvator.
  2. Postavi Sunce. Lampu stavi na sredinu stola i usmeri je ka pomorandži.
  3. Nagni osu. Drži štapić malo nagnut, tako da gornji kraj uvek pokazuje ka istom zidu sobe.
  4. Obiđi lampu. Polako nosi pomorandžu u krug oko lampe, a nagib i zid ne menjaj.
  5. Posmatraj. Na jednoj strani kruga lampa jače obasjava gornju polovinu (leto na severu), a na suprotnoj donju (zima na severu).

Koristi samo baterijsku lampu, ne sveću. Zapiši u kom položaju je gornji kraj štapića nagnut ka lampi: to je naš 21. jun.

8. Ukratko

  • Revolucija je kretanje Zemlje oko Sunca. Jedan obilazak traje oko 365,25 dana.
  • Zemlja putuje brzinom od oko 30 km/s, na srednjoj udaljenosti od oko 150 miliona km.
  • Osa je nagnuta za oko 23,4°, uvek na istu stranu.
  • Leto je kad je naša polulopta nagnuta ka Suncu: Sunce je više i dan je duži.
  • Visina Sunca u podne: na ravnodnevicu 90° minus geografska širina, leti 23,4° više, zimi 23,4° niže.
  • Zemlja je Suncu najbliža u januaru, pa udaljenost ne stvara godišnja doba.

Kako se godina deli na mesece i dane i zašto postoji prestupna godina, saznaćeš u lekciji Vremenske zone i kalendar.

9. Zadaci za vežbu

  1. Zemlja obiđe Sunce za oko 365,25 dana. Koliko je to sati?
  2. Zemlja na putanji pređe oko 30 km u sekundi. Koliko kilometara pređe za jedan minut, a koliko za jedan sat?
  3. Zemlja je Suncu najbliža na oko 147 miliona km, a najdalja na oko 152 miliona km. Kolika je razlika?
  4. Zemlja je najdalja od Sunca početkom jula, a kod nas je tada leto. Objasni kako je to moguće.
  5. U kojim mesecima je leto u Australiji? Objasni zašto.
  6. Koliko je visoko Sunce u podne na ravnodnevicu u mestu na geografskoj širini od 40° severno?
  7. Za koliko stepeni je Sunce u podne u Beogradu više 21. juna nego 21. decembra?
  8. U Beogradu 21. juna dan traje oko 15 h 35 min, a 21. decembra oko 8 h 47 min. Za koliko je letnji dan duži?
  9. Na kojoj geografskoj širini je Sunce u podne u zenitu 21. juna?
  10. Koliko je visoko Sunce u podne 21. decembra u mestu na geografskoj širini od 40° severno?
  11. Kada Zemljina osa ne bi bila nagnuta, da li bi postojala godišnja doba? Objasni.
✓Rešenja11 zadataka
  1. 365,25 × 24 h = 8766 h.
  2. Za jedan minut: 30 km × 60 = 1800 km. Za jedan sat: 1800 km × 60 = 108 000 km.
  3. 152 miliona km − 147 miliona km = 5 miliona km.
  4. Godišnja doba ne zavise od udaljenosti, već od nagiba ose. U julu je severna polulopta nagnuta ka Suncu, pa je Sunce visoko i dan je dug, iako je Zemlja nešto dalje od Sunca.
  5. U decembru, januaru i februaru. Tada je južna polulopta, na kojoj je Australija, nagnuta ka Suncu.
  6. h = 90° − 40° = 50°.
  7. 68,6° − 21,8° = 46,8°, što je 2 × 23,4°.
  8. 15 h 35 min − 8 h 47 min = 6 h 48 min.
  9. Na severnom povratniku, oko 23,4° severno: h = 90° − 23,4° + 23,4° = 90°.
  10. Na ravnodnevicu h = 90° − 40° = 50°, a 21. decembra je niže za 23,4°: h = 50° − 23,4° = 26,6°.
  11. Ne bi. Sunce bi tokom cele godine u podne bilo na istoj visini, a dan i noć bi svuda trajali približno isto. Mala promena udaljenosti od Sunca ne bi bila dovoljna za leto i zimu.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.