Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Nebeska sfera i prividno kretanje neba

Nebo kao kupola

Nebeska sfera je zamišljena lopta oko posmatrača. Zenit je iznad glave, a Severnjača je blizu nebeskog pola.
15°
Na sat
z+h=90
Zenitna daljina

Koliko se nebo okrene

Za jedan sat nebo se okrene 360° : 24 = 15°, pa za 3 sata zvezde opišu luk od 3 × 15° = 45°.
3 h
Vreme
45°
Luk

Probaj pre otvaranja rešenja

Putnik vidi Severnjaču na visini 43°. Na kojoj je geografskoj širini?
11
Zadataka
✓
Postupci

Nebo se prividno okreće jer se Zemlja okreće

1. Nebeska sfera: nebo kao kupola

U ovoj lekciji učiš kako astronomi opisuju položaj zvezda na nebu: pomoću horizonta, zenita i nebeskih polova. Saznaćeš i zašto se celo nebo tokom noći polako okreće oko jedne tačke i zašto neke zvezde nikada ne zalaze.

Izađi uveče u dvorište ili na terasu i pogledaj gore. Nebo izgleda kao ogromna kupola, a sve zvezde kao da su zakucane na njenu unutrašnju stranu, jednako daleko od tebe. To nije tačno: neke zvezde su mnogo bliže od drugih. Ali za opis toga gde se nešto vidi, ta slika je vrlo korisna.

Nebeska sfera

Nebeska sfera je zamišljena lopta velikog poluprečnika u čijem je središtu posmatrač. Na nju „preslikavamo” sva nebeska tela, onako kako ih vidimo, bez obzira na to koliko su stvarno daleko.

Zašto je zgodno zamisliti loptu? Zato što oko ne vidi udaljenost zvezde, nego samo pravac u kome se ona nalazi. Položaj na nebeskoj sferi zato se opisuje uglovima, kao što se položaj na globusu opisuje geografskom širinom i dužinom.

2. Horizont, zenit i nadir

Kad stojiš na otvorenom polju, nebo se spušta do linije gde se „spaja” sa zemljom. Ta linija je horizont. Tačka tačno iznad tvoje glave je zenit, a tačka suprotna njoj, ispod tvojih nogu, je nadir. Nadir ne možeš da vidiš, jer je Zemlja između tebe i njega.

Nebeska sfera oko posmatrača sa horizontom, zenitom, nadirom, severnim nebeskim polom na visini od 45 stepeni i nebeskim ekvatorom
Nebeska sfera za posmatrača u Srbiji: severni nebeski pol je oko 45° iznad severne tačke horizonta

Horizont, zenit, nadir

Horizont je krug na nebeskoj sferi koji deli vidljivu polovinu neba od nevidljive. Zenit je tačka nebeske sfere tačno iznad posmatrača, a nadir tačka tačno ispod njega. Visina zvezde h je ugao između horizonta i pravca ka zvezdi: na horizontu je 0°, u zenitu 90°.

Pored visine koristi se i zenitna daljina z: ugao od zenita do zvezde. Pošto od horizonta do zenita ima tačno 90°, važi z = 90° − h. Strane sveta na horizontu označavaju se sa S (sever), J (jug), I (istok) i Z (zapad).

Rešen primer: zenitna daljina

Zvezda se vidi na visini od 35° iznad horizonta. Kolika je njena zenitna daljina?

  1. Zapiši šta znaš. h = 35°.
  2. Primeni vezu. z = 90° − h = 90° − 35° = 55°.
  3. Proveri. Zbir visine i zenitne daljine mora biti 90°: 35° + 55° = 90°.

3. Nebeski polovi i Severnjača

Zamisli da Zemljinu osu produžiš daleko u svemir, na obe strane. Ona bi probola nebesku sferu u dve tačke: to su severni i južni nebeski pol. Ta zamišljena prava zove se svetska osa. Ako produžiš ravan Zemljinog ekvatora, ona na nebeskoj sferi „iscrta” krug koji se zove nebeski ekvator.

Nebeski pol

Nebeski polovi su tačke u kojima produžena Zemljina osa probada nebesku sferu. Oko njih se prividno okreće celo nebo. Blizu severnog nebeskog pola, na manje od jednog stepena, nalazi se zvezda Severnjača.

Zato Severnjača tokom cele noći ostaje skoro na istom mestu, dok se sve ostale zvezde kreću oko nje. A koliko je visoko iznad horizonta? Pogledaj crtež: zvezde su toliko daleko da su pravci ka Severnjači sa svih mesta na Zemlji paralelni sa Zemljinom osom. Iz toga sledi pravilo koje su koristili moreplovci.

Zemlja sa posmatračem na geografskoj širini 45 stepeni: pravac ka Severnjači paralelan je Zemljinoj osi, pa je visina Severnjače iznad horizonta 45 stepeni
Visina Severnjače iznad horizonta jednaka je geografskoj širini posmatrača

Visina pola

Visina severnog nebeskog pola (a približno i Severnjače) iznad severne tačke horizonta jednaka je geografskoj širini mesta na kome stojiš.

Rešen primer: Severnjača iznad Beograda

Beograd je na geografskoj širini od oko 44°49′, što je približno 45°. Na kojoj visini se iz Beograda vidi Severnjača i kolika joj je zenitna daljina?

  1. Primeni pravilo. Visina pola jednaka je geografskoj širini: h ≈ 45°.
  2. Izračunaj zenitnu daljinu. z = 90° − 45° = 45°.
  3. Proveri smisao. Severnjača je tačno na pola puta između severne tačke horizonta i zenita. Na Severnom polu (širina 90°) bila bi u zenitu, a na ekvatoru (širina 0°) na samom horizontu.

4. Prividno dnevno kretanje neba

Ako sat vremena posmatraš istu zvezdu, videćeš da se pomerila. Zvezde izlaze na istočnoj strani horizonta, penju se do najveće visine iznad juga i zalaze na zapadnoj strani. Isto prividno putovanje svakog dana prelaze i Sunce i Mesec.

Zašto je tako? Zemlja se okreće oko svoje ose od zapada ka istoku. Ti ne osećaš to okretanje, pa ti se čini da se nebo okreće u suprotnom smeru, od istoka ka zapadu. Isto se dešava u vozu koji polako kreće: čini ti se da se stanica pomera unazad. Više o okretanju Zemlje saznaćeš u lekciji Rotacija Zemlje, dan i noć.

Prividno dnevno kretanje

Prividno dnevno kretanje je okretanje cele nebeske sfere od istoka ka zapadu oko svetske ose. Ono je posledica okretanja Zemlje. Jedan ceo krug zvezde naprave za oko 23 h 56 min.

Za računanje je dovoljno zaokružiti ceo krug na 24 sata. Pošto krug ima 360°, nebo se za jedan sat prividno okrene za 360° : 24 = 15°.

Rešen primer: koliko se nebo okrene

Za koliko stepeni se zvezde okrenu oko Severnjače za 3 sata? Koliko treba čekati da se okrenu za četvrtinu kruga?

  1. Ugao za jedan sat. 360° : 24 h = 15° na sat.
  2. Ugao za 3 sata. 3 × 15° = 45°.
  3. Četvrtina kruga. 360° : 4 = 90°, a za to treba 90° : 15° = 6 sati.
  4. Proveri. 6 h × 15° = 90°, i četiri takve četvrtine daju 4 × 90° = 360°, ceo krug za 24 h.
Pogled ka severu: zvezde za tri sata opisuju lukove od po 45 stepeni oko Severnjače, a zvezde unutar isprekidanog kruga nikada ne zalaze
Pogled ka severu: za 3 sata svaka zvezda opiše luk od 45° oko Severnjače

Postoji i mala razlika: zvezde svake noći izlaze oko 4 minuta ranije nego prethodne. To je zato što Zemlja istovremeno putuje oko Sunca. Zbog toga se zimi uveče vide druga sazvežđa nego leti.

Rešen primer: zvezda izlazi sve ranije

Zvezda večeras izlazi u 22.00. Kada će izlaziti posle 30 noći? Posle koliko dana će ponovo izlaziti u 22.00?

  1. Pomeranje za 30 noći. 30 × 4 min = 120 min = 2 h.
  2. Novo vreme. 22.00 − 2 h = 20.00.
  3. Ceo krug. Za godinu dana: 365 × 4 min = 1460 min, što je oko 24,3 h, skoro ceo dan.
  4. Proveri smisao. Posle oko godinu dana zvezda opet izlazi u isto vreme. Zato se ista sazvežđa uveče vide svake godine u isto doba godine.

5. Cirkumpolarne zvezde: one koje ne zalaze

Pogledaj ponovo crtež sa lukovima. Zvezde blizu Severnjače kruže u malim krugovima i nikada ne dodirnu horizont. One se vide cele noći, svake noći u godini.

Cirkumpolarna zvezda

Cirkumpolarna zvezda je zvezda koja se sa određene geografske širine nikada ne spušta ispod horizonta. Danju je ne vidimo samo zato što je Sunce zaseni.

Koje su zvezde cirkumpolarne, zavisi od mesta. Pol je na visini jednakoj geografskoj širini, pa zvezda ne zalazi ako je od pola udaljena manje od geografske širine. U Srbiji je to oko 45°. Zato su kod nas cirkumpolarni Veliki medved i Kasiopeja. O tome kako se te zvezde nalaze, čitaj u lekciji Sazvežđa i snalaženje po zvezdama.

Rešen primer: da li zvezda zalazi

Jedna zvezda je na nebu 30° udaljena od severnog nebeskog pola, a druga 60°. Koja od njih je cirkumpolarna u Beogradu?

  1. Granica za Beograd. Geografska širina je oko 45°, pa je granica 45° od pola.
  2. Prva zvezda. 30° < 45°: ceo njen krug je iznad horizonta, pa je cirkumpolarna.
  3. Druga zvezda. 60° > 45°: deo kruga je ispod horizonta, pa ona izlazi i zalazi.
  4. Proveri. Najniža tačka kruga prve zvezde je na visini 45° − 30° = 15° iznad horizonta, a druge na 45° − 60° = −15°, dakle ispod horizonta.

6. Česte zablude o nebu

Mnogi misle da je Severnjača najsjajnija zvezda na nebu, jer je toliko poznata. Nije: po sjaju je tek oko 47. zvezda. Važna je zbog položaja, a ne zbog sjaja.

✕

Pogrešno

  • Severnjača je najsjajnija zvezda.
  • Zvezde se zaista okreću oko Zemlje.
  • Svuda na Zemlji Severnjača je na istoj visini.
✓

Tačno

  • Severnjača je važna jer je blizu nebeskog pola.
  • Okreće se Zemlja, a nebo se samo prividno kreće.
  • Visina Severnjače jednaka je geografskoj širini.

Sunce takođe prividno izlazi na istoku i zalazi na zapadu. Nikada ne gledaj u Sunce, ni golim okom ni kroz dvogled, teleskop, fotoaparat, naočare za sunce ili zatamnjeno staklo. Kretanje Sunca prati samo preko senke, na primer senke štapa zabodenog u zemlju.

7. Posmatraj sam

Za ovo ti trebaju vedra noć, kompas ili aplikacija mape neba na telefonu i odrasla osoba koja će biti sa tobom. Posmatraj iz dvorišta ili sa terase, nikako sa krova.

  1. Nađi sever. Kompasom odredi sever i stani licem ka njemu.
  2. Izaberi oznaku. Nađi sjajnu zvezdu i zapamti je u odnosu na nešto nepomično: vrh drveta, dimnjak, ugao zgrade.
  3. Sačekaj sat vremena. Pogledaj istu zvezdu sa istog mesta. Pomerila se za oko 15°.
  4. Uporedi. Zvezde iznad severa kruže oko Severnjače, a zvezde iznad juga putuju sleva nadesno, od istoka ka zapadu.

8. Ukratko

  • Nebeska sfera je zamišljena lopta sa posmatračem u središtu, na koju preslikavamo nebeska tela.
  • Zenit je tačka iznad glave, nadir ispod nogu. Visina h meri se od horizonta, a z = 90° − h.
  • Nebeski polovi su produžetak Zemljine ose. Blizu severnog je Severnjača.
  • Visina Severnjače jednaka je geografskoj širini: u Srbiji oko 45°.
  • Nebo se prividno okreće od istoka ka zapadu, oko 15° na sat, jer se Zemlja okreće od zapada ka istoku.
  • Cirkumpolarne zvezde nikada ne zalaze.

Pojmove iz ove lekcije možeš da ponoviš u rečniku astronomije.

9. Zadaci za vežbu

  1. Zvezda je na visini 60° iznad horizonta. Kolika je njena zenitna daljina?
  2. Šta je zenit, a šta nadir? Zašto nadir ne možeš da vidiš?
  3. Kolika je visina Severnjače na Severnom polu, a kolika na ekvatoru?
  4. Za koliko stepeni se nebo prividno okrene za 2 sata? A za 8 sati?
  5. Koliko sati treba da se zvezda okrene oko Severnjače za četvrtinu kruga?
  6. Objasni zašto zvezde izlaze na istoku, a zalaze na zapadu.
  7. Putnik vidi Severnjaču na visini 43°. Na kojoj je geografskoj širini?
  8. Zvezda je 50° udaljena od severnog nebeskog pola. Da li je cirkumpolarna u Beogradu (širina oko 45°)? Da li bi bila cirkumpolarna na širini 60°?
  9. Zvezda večeras izlazi u 22.00. U koliko sati približno izlazi posle 15 noći?
  10. Ima li cirkumpolarnih zvezda na ekvatoru? Objasni zašto.
  11. Uz odraslu osobu fotografisao si nebo ka severu, sa otvorenim zatvaračem 2 sata. Koliko stepeni ima luk svake zvezde na slici? Koliko je trajalo snimanje na kome su lukovi od 60°?
✓Rešenja11 zadataka
  1. z = 90° − 60° = 30°.
  2. Zenit je tačka nebeske sfere tačno iznad posmatrača, a nadir tačka tačno ispod njega. Nadir se ne vidi jer je ispod horizonta, a Zemlja zaklanja tu polovinu neba.
  3. Visina pola jednaka je geografskoj širini. Na Severnom polu je 90° (Severnjača je u zenitu), a na ekvatoru 0° (Severnjača je na horizontu).
  4. 2 × 15° = 30°. Za 8 sati: 8 × 15° = 120°.
  5. Četvrtina kruga je 360° : 4 = 90°. Vreme: 90° : 15° na sat = 6 h.
  6. Zemlja se okreće od zapada ka istoku. Mi to ne osećamo, pa nam se čini da se nebo okreće u suprotnom smeru, od istoka ka zapadu. Zato zvezde izlaze na istoku, a zalaze na zapadu.
  7. Visina Severnjače jednaka je geografskoj širini, pa je putnik na širini od oko 43° severno.
  8. U Beogradu nije cirkumpolarna, jer je 50° > 45°: najniža tačka njenog kruga je na 45° − 50° = −5°, ispod horizonta. Na širini 60° jeste, jer je 50° < 60°: najniža tačka je na 60° − 50° = 10° iznad horizonta.
  9. Za 15 noći: 15 × 4 min = 60 min = 1 h ranije. Izlazi oko 21.00.
  10. Nema. Na ekvatoru je nebeski pol na samom horizontu (visina 0°), pa krug cirkumpolarnih zvezda nestaje. Svaka zvezda pola dana provede ispod horizonta.
  11. Za 2 sata: 2 × 15° = 30°. Luk od 60° znači 60° : 15° na sat = 4 h snimanja.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.