Sunčev sistem nije samo osam planeta
1. Mala tela Sunčevog sistema
U ovoj lekciji učiš šta su patuljaste planete, asteroidi i komete i gde se u Sunčevom sistemu nalaze. Videćeš i zašto Pluton više nije planeta i zašto je rep komete uvek okrenut od Sunca.
Osim Sunca i osam planeta sa satelitima, oko Sunca kruži ogroman broj manjih tela. Neka su okrugla i velika skoro kao Mesec, a neka su komadi stena i leda veliki kao kuća ili brdo.
2. Planeta ili patuljasta planeta
Pluton je otkriven 1930. godine i dugo se ubrajao u planete. Kasnije su iza Neptuna otkrivena i druga tela slične veličine, a jedno od njih, Erida, ima čak veću masu od Plutona. Astronomi su morali da odluče šta je tačno planeta.
Međunarodna astronomska unija je 24. avgusta 2006. godine u Pragu odredila tri uslova. Telo koje ispunjava sva tri je planeta. Telo koje ispunjava prva dva, ali ne i treći, a nije satelit, jeste patuljasta planeta.
| Uslov | Planeta | Patuljasta planeta |
|---|---|---|
| kruži oko Sunca | da | da |
| dovoljno je masivno da ima približno loptast oblik | da | da |
| očistilo je okolinu svoje putanje od drugih tela | da | ne |
Patuljasta planeta
Patuljasta planeta je telo koje kruži oko Sunca i dovoljno je masivno da ga sopstvena gravitacija sabije u približno loptast oblik, ali nije očistilo okolinu svoje putanje od drugih tela i nije satelit. Priznato je pet patuljastih planeta: Cerera, Pluton, Haumea, Makemake i Erida.
Zašto Pluton ne ispunjava treći uslov? On kruži u Kojperovom pojasu, zajedno sa mnoštvom drugih ledenih tela, i nije dovoljno masivan da ih svojom gravitacijom ukloni ili privuče. Velike planete su u svojoj oblasti daleko najmasivnija tela.
Pluton ima prečnik oko 2376 km i pet satelita, od kojih je najveći Haron. Izbliza ga je 2015. godine snimila letelica Novi horizonti.
Rešen primer: koliko traje Plutonova godina
Pluton obiđe Sunce za oko 90 560 dana. Koliko je to naših godina i kada će prvi put obići Sunce od svog otkrića 1930. godine?
- Pretvori u godine. 90 560 : 365,25 ≈ 248 godina.
- Dodaj na godinu otkrića. 1930 + 248 = 2178.
- Zaključi. Pluton će prvi put od otkrića obići Sunce tek oko 2178. godine.
- Proveri. 248 × 365,25 = 90 582, blizu zadatih 90 560 dana.
Rešen primer: svetlost do Plutona
Pluton je od Sunca u proseku udaljen oko 5906 miliona km. Koliko svetlosti treba da stigne do njega? Uzmi c = 300 000 km/s.
- Podeli. t = 5 906 000 000 km : 300 000 km/s ≈ 19 687 s.
- Pretvori u sate. 19 687 s : 3600 s ≈ 5,5 h.
- Proveri smisao. Do Zemlje svetlost putuje 500 s. Pluton je oko 39 puta dalje, pa i svetlost putuje oko 39 puta duže: 39 × 500 s = 19 500 s.
3. Asteroidi i asteroidni pojas
Asteroid
Asteroid je malo stenovito ili metalno telo koje kruži oko Sunca. Većina asteroida je nepravilnog oblika, jer im je gravitacija preslaba da ih sabije u loptu.
Najviše asteroida kruži u asteroidnom pojasu, između putanja Marsa i Jupitera. Najgušći deo pojasa je između 2,2 i 3,3 AJ od Sunca. Tu je i Cerera, prečnika oko 940 km, najveće telo pojasa i jedina patuljasta planeta u njemu. Otkrio ju je Đuzepe Pjaci 1. januara 1801. godine. Asteroidi su ostaci materijala od koga su nastale planete: Jupiterova gravitacija nije dozvolila da se oni spoje u jednu planetu. Neki asteroidi imaju putanje koje ih dovode blizu Zemlje.
„Asteroidni pojas je gust kao u filmovima”
- Letelica mora da vijuga između stena koje se sudaraju.
Asteroidi su veoma razređeni
- Između njih su ogromna prazna prostranstva.
- Više letelica je prošlo kroz pojas bez ikakve nezgode.
Rešen primer: gde je asteroidni pojas
Najgušći deo asteroidnog pojasa je između 2,2 i 3,3 AJ od Sunca. Koliko je to miliona kilometara? Uzmi 1 AJ = 150 miliona km.
- Unutrašnja granica. 2,2 × 150 miliona km = 330 miliona km.
- Spoljašnja granica. 3,3 × 150 miliona km = 495 miliona km.
- Uporedi sa planetama. Mars je na 228, a Jupiter na 778 miliona km od Sunca, pa je pojas zaista između njih.
4. Komete i njihovi repovi
Kometa izgleda kao mutna zvezda sa repom koji se proteže preko neba. Narod je zove zvezda repatica. Daleko od Sunca, kometa je samo tamno jezgro, „prljava gruda” leda, prašine i kamenja, obično veličine od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara.
Kometa
Kometa je malo telo od leda, prašine i stena koje kruži oko Sunca, najčešće po veoma izduženoj putanji. Kada se približi Suncu, led isparava, pa se oko jezgra stvara oblak gasa i prašine, koma, a iz nje rep.
Rep komete nije trag koji ona ostavlja iza sebe kao avion. Gas i prašinu iz kome oduvavaju Sunčeva svetlost i Sunčev vetar, pa je rep uvek okrenut od Sunca. Gasni rep je prav i pokazuje tačno od Sunca, a prašinasti je malo savijen. Što je kometa bliže Suncu, više leda isparava i rep je duži.
„Rep je uvek iza komete”
- Kao trag aviona ili rep zmaja na vetru.
Rep je uvek okrenut od Sunca
- Dok se kometa udaljava od Sunca, rep ide ispred nje.
Najpoznatija je Halejeva kometa. Vraća se u proseku svakih 76 godina, ali taj period može biti od 74 do 79 godina. Poslednji put je bila najbliže Suncu 9. februara 1986. godine, a sledeći povratak se očekuje 2061. Njeno jezgro je izduženo, oko 15 km dugo i oko 7 km široko.
Rešen primer: povratak Halejeve komete
Halejeva kometa bila je najbliže Suncu 1986. godine. Kada se ponovo vraća ako je period 76 godina? Zašto astronomi računaju 2061?
- Dodaj period. 1986 + 76 = 2062.
- Uporedi sa proračunom. Astronomi očekuju 2061, godinu ranije.
- Objasni razliku. 76 godina je samo prosek. Velike planete svojom gravitacijom malo menjaju putanju komete, pa svaki obilazak traje malo drugačije.
5. Kojperov pojas i Ortov oblak
Iza Neptuna, otprilike od 30 do 50 AJ od Sunca, prostire se Kojperov pojas. U njemu kruži veliki broj ledenih tela, među njima i Pluton. Odatle dolazi veliki deo kometa koje se vraćaju na svakih nekoliko godina ili decenija.
Mnogo dalje, na hiljadama, pa i desetinama hiljada AJ, astronomi pretpostavljaju ogroman oblak ledenih tela koji sa svih strana okružuje Sunčev sistem. Zove se Ortov oblak, po holandskom astronomu Janu Ortu. Smatra se da odatle dolaze komete sa veoma dugim periodom, koje se vraćaju posle hiljada godina. Ortov oblak još niko nije video: na njega se zaključuje po putanjama kometa.
Rešen primer: svetlost do ivice Kojperovog pojasa
Svetlost putuje od Sunca do Zemlje (1 AJ) za oko 500 s. Koliko joj treba do 50 AJ?
- Pomnoži. 50 × 500 s = 25 000 s.
- Pretvori u sate. 25 000 s : 3600 s ≈ 6,9 h.
- Zaključi. Svetlosti treba skoro 7 sati samo do spoljne ivice Kojperovog pojasa, a Ortov oblak je još mnogo dalje.
6. Ogled kod kuće: rep komete
Treba ti stona lampa (Sunce), fen za kosu ili ventilator (Sunčev vetar), loptica od zgužvanog papira na štapiću (jezgro komete), selotejp i nekoliko traka od tankog papira ili kese.
- Napravi kometu. Zalepi trake na lopticu tako da slobodno vise.
- Uključi „Sunčev vetar”. Neka odrasla osoba drži ventilator ili fen na najslabijem i hladnom stepenu, uperen od lampe ka sobi.
- Vodi kometu oko Sunca. Polako pomeraj kometu u krug oko lampe i ventilatora, prvo daleko, pa blizu.
- Posmatraj trake. Trake su uvek okrenute od ventilatora, bilo da kometu pomeraš ka „Suncu” ili od njega. Blizu ventilatora najjače se podignu, kao što je i rep komete najduži blizu Sunca.
Fen koristi samo na hladnom vazduhu i drži ga dalje od vode. Lampa se greje, pa je ne diraj. Ovo je samo model: Sunčev vetar se ne oseća kao vetar, ali ima isti učinak na rep komete.
7. Ukratko
- Patuljasta planeta kruži oko Sunca i loptasta je, ali nije očistila okolinu svoje putanje. Priznato ih je pet: Cerera, Pluton, Haumea, Makemake i Erida.
- Pluton je od 2006. patuljasta planeta. Kruži u Kojperovom pojasu, a godina mu traje oko 248 naših.
- Asteroidi su mala stenovita ili metalna tela, najviše ih je u pojasu između Marsa i Jupitera.
- Komete su tela od leda, prašine i stena. Blizu Sunca dobijaju komu i rep, a rep je uvek okrenut od Sunca.
- Kojperov pojas je iza Neptuna (30 do 50 AJ), a Ortov oblak mnogo dalje.
Šta se desi kada mali komad stene uleti u Zemljinu atmosferu, saznaćeš u lekciji Meteori i meteoriti. Pojmove nađi i u Rečniku astronomskih pojmova.
8. Zadaci za vežbu
- Navedi tri uslova koja telo mora da ispuni da bi bilo planeta. Koji uslov Pluton ne ispunjava?
- Prečnik Plutona je 2376 km, a Meseca 3475 km. Koje telo je veće i koliko puta?
- Pluton je od Sunca u proseku udaljen oko 39,5 AJ. Koliko je to kilometara? Uzmi 1 AJ = 150 miliona km.
- Halejeva kometa je bila najbliže Suncu 1986. godine. Uz period od 76 godina, kada je bila prethodni put?
- Učenica je rođena 2014. godine. Koliko će imati godina kada se Halejeva kometa vrati 2061?
- Objasni zašto rep komete postaje sve duži dok se kometa približava Suncu.
- Kometa se udaljava od Sunca i kreće se nadesno, a Sunce je levo od nje. Na koju stranu je okrenut njen rep?
- Cerera ima prečnik oko 940 km. Koliko puta je Pluton širi od nje?
- Dečak ima masu 40 kg. Kolika bi mu bila težina na Plutonu, gde je ubrzanje sile teže oko 0,62 N/kg? Koliko puta je to manje nego na Zemlji (g = 10 N/kg)?
- Plutonova godina traje oko 248 naših godina. Koji deo svoje putanje je Pluton prešao od 1930. do 2026. godine?
- Zašto svemirske letelice mogu bezbedno da prođu kroz asteroidni pojas?
- Zašto je većina asteroida nepravilnog oblika, a patuljaste planete su loptaste?
✓Rešenja12 zadataka
- Telo mora da kruži oko Sunca, da bude dovoljno masivno da ima približno loptast oblik i da je očistilo okolinu svoje putanje od drugih tela. Pluton ne ispunjava treći uslov, jer deli Kojperov pojas sa mnoštvom drugih tela.
- Mesec je veći: 3475 km : 2376 km ≈ 1,46. Mesec je oko 1,5 puta širi od Plutona.
- 39,5 × 150 miliona km = 5925 miliona km, oko 5,9 milijardi km.
- 1986 − 76 = 1910. Halejeva kometa je zaista viđena 1910. godine.
- 2061 − 2014 = 47 godina.
- Što je kometa bliže Suncu, jače je zagrejana, pa više leda isparava. Tada ima više gasa i prašine koje Sunčeva svetlost i Sunčev vetar oduvavaju u rep.
- Rep je okrenut od Sunca, dakle nadesno, u smeru u kom se kometa kreće. Rep ide ispred komete.
- 2376 km : 940 km ≈ 2,5. Pluton je oko dva i po puta širi od Cerere.
- Na Plutonu: 40 kg × 0,62 N/kg = 24,8 N. Na Zemlji: 40 kg × 10 N/kg = 400 N. 400 N : 24,8 N ≈ 16, oko 16 puta manje.
- 2026 − 1930 = 96 godina. 96 : 248 ≈ 0,39. Pluton je prešao oko 39%, nešto više od trećine putanje.
- Asteroidi su veoma razređeni: između njih su ogromna prazna prostranstva, pa je verovatnoća da letelica udari u asteroid veoma mala.
- Asteroidi su mali, pa im je gravitacija preslaba da ih sabije u loptu. Patuljaste planete imaju dovoljno veliku masu da ih sopstvena gravitacija oblikuje u približnu loptu.




