Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Svetlost i teleskopi

Svetlost i sočivo

Teleskop skuplja svetlost objektivom. Sabirna moć raste sa kvadratom prečnika sočiva ili ogledala.
D²
Sabirna moć
6,5 m
Veb

Uvećanje teleskopa

Objektiv ima žižnu daljinu 900 mm, a okular 25 mm. Uvećanje je 900 mm : 25 mm = 36 puta.
900 mm
Objektiv
36×
Uvećanje

Probaj pre otvaranja rešenja

Objektiv ima žižnu daljinu 1000 mm, a okular 20 mm. Koliko je uvećanje?
11
Zadataka
✓
Postupci

Sve što znamo o zvezdama donela je svetlost

1. Svetlost nosi vesti iz svemira

U ovoj lekciji saznaješ šta nam svetlost govori o zvezdama i kako rade teleskopi sa sočivom i sa ogledalom. Upoznaćeš i svemirske teleskope Habl i Džejms Veb.

Do zvezda ne možemo da odemo, a ni da uzmemo njihov komadić. Jedino što od njih stiže do nas je svetlost. Ona putuje kroz prazan prostor brzinom od oko 300 000 km/s i nosi poruku: boju, sjaj, pa čak i od čega je zvezda napravljena. Koliko dugo ta poruka putuje, pročitaj u lekciji Udaljenosti u svemiru.

2. Boje i spektar

Duga posle kiše pokazuje da je bela Sunčeva svetlost mešavina boja. Isto se vidi kad svetlost prođe kroz staklenu prizmu: izlazi razložena u traku boja od crvene do ljubičaste. Isak Njutn je prizmom ovako razlagao Sunčevu svetlost.

Bela svetlost se u prizmi razlaže na boje od crvene do ljubičaste, a ispod je traka spektra od radio talasa preko infracrvenog, vidljivog i ultraljubičastog do rendgenskih i gama zraka
Prizma razlaže belu svetlost, a vidljiva svetlost je samo uzan deo celog spektra

Spektar

Spektar je svetlost razložena po talasnim dužinama, odnosno po bojama. Oko vidi samo talasne dužine od oko 380 do oko 760 nanometara (milijarditih delova metra). Duže talase (infracrveno, radio) i kraće (ultraljubičasto, rendgensko, gama zračenje) oko ne vidi, ali ih mere instrumenti.

Zašto je spektar toliko važan? Početkom 19. veka Jozef fon Fraunhofer je u Sunčevom spektru video stotine tamnih linija. Kasnije se pokazalo da svaki hemijski element ostavlja svoje linije, kao otisak prsta. Kada astronomi uporede linije u spektru zvezde sa linijama poznatih gasova, saznaju od čega je zvezda, kolika joj je temperatura i da li se približava ili udaljava.

3. Zašto nam treba teleskop

Svetlost u oko ulazi kroz zenicu. U mraku se zenica proširi, kod većine ljudi na nekoliko milimetara, recimo oko 7 mm. To je mali otvor, pa slabe zvezde i daleke galaksije ne vidimo golim okom. Teleskop je kao ogromna zenica: skuplja svetlost na velikoj površini i usmerava je u oko ili u kameru.

Sabirna moć

Koliko svetlosti teleskop skupi zavisi od površine njegovog objektiva, sočiva ili ogledala. Površina kruga raste sa kvadratom prečnika: dvostruko veći prečnik skuplja 2 × 2 = 4 puta više svetlosti.

Rešen primer: teleskop i zenica

Mali teleskop ima objektiv prečnika 70 mm, a zenica u mraku je oko 7 mm. Koliko puta više svetlosti skuplja teleskop?

  1. Odnos prečnika. 70 mm : 7 mm = 10.
  2. Odnos površina je kvadrat odnosa prečnika. 10 × 10 = 100.
  3. Proveri smisao. Teleskop skuplja oko 100 puta više svetlosti, pa kroz njega vidiš zvezde koje su golim okom nevidljive.

4. Teleskop sa sočivom: refraktor

Prvi teleskopi pojavili su se u Holandiji oko 1608. godine, a Galileo Galilej je 1609. napravio svoj i usmerio ga ka nebu. Bili su to refraktori: teleskopi sa sočivima.

Refraktor: veliko sočivo objektiv skuplja paralelne zrake zvezde u žižu, a malo sočivo okular iza žiže šalje ih u oko
Objektiv skuplja svetlost u žižu, a okular služi kao lupa za tu sliku

Refraktor i uvećanje

Refraktor ima dva sočiva. Objektiv, veliko sabirno sočivo napred, lomi zrake i skuplja ih u žižu, gde nastaje slika. Okular, malo sočivo kod oka, tu sliku uvećava kao lupa. Uvećanje je količnik žižnih daljina: uvećanje = žižna daljina objektiva : žižna daljina okulara.

Kako sočivo lomi svetlost i šta je žižna daljina, naučićeš na fizici, u lekciji Prelamanje svetlosti i sočiva.

Rešen primer: uvećanje teleskopa

Objektiv teleskopa ima žižnu daljinu 900 mm. Koliko je uvećanje sa okularom od 25 mm, a koliko sa okularom od 10 mm?

  1. Okular 25 mm. 900 mm : 25 mm = 36, uvećanje je 36 puta.
  2. Okular 10 mm. 900 mm : 10 mm = 90, uvećanje je 90 puta.
  3. Zaključi. Kraći okular daje veće uvećanje.
  4. Proveri. 36 × 25 mm = 900 mm i 90 × 10 mm = 900 mm.

5. Teleskop sa ogledalom: reflektor

Sočivo različite boje lomi malo različito, pa oko svetlih tela nastaju obojene ivice. Isak Njutn je 1668. napravio teleskop u kome svetlost ne skuplja sočivo, nego udubljeno ogledalo. To je bio prvi uspešan reflektor.

Njutnov reflektor: udubljeno ogledalo na dnu cevi odbija svetlost ka malom ravnom ogledalu, koje je skreće u okular sa strane cevi
Njutnov reflektor: udubljeno ogledalo skuplja svetlost, malo ogledalo je skreće u okular

Reflektor

Reflektor je teleskop koji svetlost skuplja udubljenim ogledalom. Ogledalo odbija sve boje isto, pa nema obojenih ivica. Ogledala se mogu napraviti mnogo većeg prečnika od sočiva. Zato su za istraživanja sočiva skoro sasvim zamenjena ogledalima.

6. Šta je Galilej video

Galilejev teleskop bio je mali, ali je promenio sliku sveta. Svoja prva posmatranja objavio je 1610. godine. Video je:

  • planine i kratere na Mesecu,
  • da je Mlečni put sastavljen od mnoštva zvezda,
  • četiri najveća Jupiterova meseca,
  • mene Venere, kao kod Meseca,
  • Saturnove prstenove i Sunčeve pege.

Meseci koji kruže oko Jupitera pokazali su da se ne kreće sve oko Zemlje, a mene Venere da Venera kruži oko Sunca. To su bili dokazi za Kopernikov sistem sa Suncem u središtu.

7. Teleskopi u svemiru

Kad pogledaš zvezdu, ona treperi. To treperenje pravi uskomešani vazduh, koji i u teleskopu zamućuje sliku. Osim toga, atmosfera snažno upija infracrvenu i ultraljubičastu svetlost. Zato se teleskopi šalju iznad atmosfere.

TeleskopLansiranOgledaloGde je
Habl1990.2,4 moko Zemlje, krug za 94 min
Džejms Veb25. 12. 2021.6,5 moko 1,5 miliona km od Zemlje

Habl posmatra ultraljubičastu, vidljivu i blisku infracrvenu svetlost. Veb posmatra uglavnom infracrvenu svetlost, koja lakše prolazi kroz oblake prašine od vidljive.

Rešen primer: Veb prema Hablu

Ogledalo Veba ima prečnik 6,5 m, a Hablovo 2,4 m. Koliko puta više svetlosti skuplja Veb?

  1. Odnos prečnika. 6,5 m : 2,4 m ≈ 2,7.
  2. Kvadrat odnosa. (6,5 : 2,4)² ≈ 7,3.
  3. Proveri smisao. Prečnik je skoro tri puta veći, a površina oko sedam puta: zato Veb vidi slabije i dalje objekte.

Rešen primer: signal sa Veba

Veb je od Zemlje udaljen oko 1,5 miliona km. Koliko dugo do nas putuje njegov radio signal, koji je takođe svetlost, brzinom 300 000 km/s?

  1. Formula. t = d : c.
  2. Izračunaj. t = 1,5 miliona km : 300 000 km/s = 5 s.
  3. Proveri. 300 000 km/s × 5 s = 1,5 miliona km.
✕

Pogrešno

  • „Najbolji teleskop je onaj koji najviše uvećava.”
  • Uvećanje lako menjaš okularom, ali slika postaje tamnija i mutnija.
✓

Tačno

  • Najvažniji je prečnik objektiva.
  • Veći objektiv skuplja više svetlosti i pokazuje sitnije detalje.

8. Posmatraj sam, bezbedno

Nikada ne usmeravaj teleskop, dvogled ili fotoaparat ka Suncu i nikada ne gledaj u Sunce, ni golim okom, ni kroz naočare za sunce ili zatamnjeno staklo. Teleskop skuplja svetlost, pa bi u oko ušlo mnogo puta više Sunčeve svetlosti nego inače, a oštećenje oka može biti trajno. Pomračenje Sunca posmatra se samo projekcijom kroz rupicu u kartonu ili kroz atestirane naočare za pomračenje, uz odraslu osobu.

Za ovaj zadatak ti treba dvogled i odrasla osoba. Posmatraj noću iz dvorišta ili sa terase.

  1. Mesec. Pogledaj Mesec golim okom, pa kroz dvogled. Uporedi koliko kratera vidiš.
  2. Zvezde. Pogledaj deo neba gde golim okom vidiš samo nekoliko zvezda. Kroz dvogled ih ima mnogo više: dvogled skuplja više svetlosti od zenice.
  3. Izračunaj. Izmeri lenjirom prečnik prednjeg sočiva dvogleda u milimetrima. Podeli ga sa 7 mm i rezultat pomnoži sam sa sobom: toliko puta dvogled skuplja više svetlosti od zenice.

9. Ukratko

  • Svetlost je jedina vest koja stiže od zvezda. Iz njenog spektra saznajemo sastav i temperaturu zvezde.
  • Oko vidi samo uzan deo spektra, od oko 380 do oko 760 nm.
  • Teleskop skuplja svetlost: sabirna moć raste sa kvadratom prečnika objektiva.
  • Refraktor ima sočiva. Uvećanje = žižna daljina objektiva : žižna daljina okulara.
  • Reflektor ima udubljeno ogledalo. Najveći teleskopi su reflektori.
  • Svemirski teleskopi, kao Habl i Veb, rade iznad atmosfere.

Pojmove ponovi u rečniku astronomije.

10. Zadaci za vežbu

  1. Navedi redom boje na koje prizma razlaže belu svetlost.
  2. Objektiv ima žižnu daljinu 1000 mm, a okular 20 mm. Koliko je uvećanje?
  3. Sa okularom od 25 mm teleskop uvećava 40 puta. Kolika je žižna daljina objektiva?
  4. Teleskop ima objektiv prečnika 100 mm. Koliko puta više svetlosti skuplja od zenice prečnika 7 mm?
  5. Jedan teleskop ima ogledalo prečnika 100 mm, a drugi 200 mm. Koliko puta više svetlosti skuplja drugi?
  6. Objasni zašto se neki teleskopi šalju u svemir.
  7. Objasni zašto je opasno usmeriti dvogled ili teleskop ka Suncu.
  8. Habl obiđe Zemlju za oko 94 minuta. Koliko puta obiđe Zemlju za jedan dan?
  9. Objektiv ima žižnu daljinu 1200 mm. Koji okular treba da daje uvećanje 100 puta?
  10. Vidljiva svetlost ima talasne dužine od oko 380 do oko 760 nm. Koliko puta je najduži talas duži od najkraćeg?
  11. Navedi tri stvari koje je Galilej video teleskopom.
✓Rešenja11 zadataka
  1. Crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta. Crvena se najmanje lomi, a ljubičasta najviše.
  2. 1000 mm : 20 mm = 50, uvećanje je 50 puta.
  3. Žižna daljina objektiva = uvećanje × žižna daljina okulara = 40 × 25 mm = 1000 mm.
  4. 100 mm : 7 mm ≈ 14,3, a (100 : 7)² ≈ 204. Teleskop skuplja oko 200 puta više svetlosti.
  5. 200 mm : 100 mm = 2, a 2 × 2 = 4. Drugi skuplja 4 puta više svetlosti.
  6. Vazduh treperi i zamućuje sliku, a infracrvenu i ultraljubičastu svetlost atmosfera snažno upija. Iznad atmosfere slika je oštrija i vide se i te vrste svetlosti.
  7. Teleskop i dvogled skupljaju svetlost sa velike površine i šalju je u oko. Sunčeva svetlost je i golim okom opasna, a skupljena u teleskopu trajno bi oštetila oko.
  8. Dan ima 24 × 60 min = 1440 min, a 1440 : 94 ≈ 15,3. Habl obiđe Zemlju oko 15 puta dnevno.
  9. Žižna daljina okulara = 1200 mm : 100 = 12 mm.
  10. 760 nm : 380 nm = 2. Najduži talas je dva puta duži.
  11. Na primer: kratere i planine na Mesecu, četiri Jupiterova meseca, mene Venere, mnoštvo zvezda u Mlečnom putu.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.