Učitava se...

Astronomija

Sunce, Mesec, planete i zvezde objašnjeni redom: šta vidimo na nebu i zašto se to događa

Život zvezda: kako zvezde nastaju, sijaju i nestaju

Masa odlučuje o sudbini

Zvezda nastaje u maglini. Zvezda kao Sunce završava kao beli patuljak, a masivna u supernovi.
4,6
Starost Sunca
8 M☉
Granica

Sunčev život kao jedan dan

Ako je 10 milijardi godina jedan dan, Sunce staro 4,6 milijardi godina je na 0,46 × 24 h ≈ 11 h.
0,46
Deo puta
11 h
Na satu

Probaj pre otvaranja rešenja

Rakova supernova viđena je 1054. godine. Koliko je godina od tada prošlo do 2026?
10
Zadataka
✓
Postupci

Zvezde se rađaju, sijaju i gase

1. Zvezde imaju svoj život

U ovoj lekciji saznaćeš kako zvezde nastaju u oblacima gasa i prašine, kako sijaju milijardama godina i kako završavaju. Videćeš i zašto masa zvezde odlučuje o njenoj sudbini.

Nijedan čovek ne može da prati život jedne zvezde od početka do kraja, jer on traje milionima ili milijardama godina. Astronomi to rešavaju kao kad bi u parku gledali ljude: vide bebe, decu, odrasle i starce, pa iz toga slažu ceo ljudski život. Tako i na nebu posmatraju mnogo zvezda u različitim fazama.

Evolucija zvezda

Evolucija zvezda je promena zvezde tokom njenog života, od nastanka do kraja. Put kojim zvezda prolazi najviše zavisi od njene mase.

Šema života zvezda: od magline do belog patuljka ili do neutronske zvezde i crne rupe, zavisno od mase
Dva puta: zvezda kao Sunce završava kao beli patuljak, a masivna zvezda u supernovi

2. Rođenje zvezde u maglini

Između zvezda postoje ogromni, hladni i retki oblaci gasa i prašine. Gas je uglavnom vodonik i helijum. Takav oblak zove se maglina.

Maglina

Maglina je oblak gasa i prašine u prostoru između zvezda. U nekim maglinama nastaju nove zvezde, a neke su ostaci zvezda koje su završile život.

Kada se deo oblaka zgusne, gravitacija počne da ga sabija. Sabijanjem se gas zagreva. Tako nastaje protozvezda: vrela lopta gasa koja još nema svoj nuklearni izvor energije. Za zvezdu mase Sunca ova faza traje oko 500 000 godina.

Kada temperatura i gustina u središtu postanu dovoljno velike, počinje nuklearna fuzija: jezgra vodonika se spajaju u helijum i oslobađa se ogromna energija. Pritisak te energije zaustavlja dalje sabijanje. Tada je zvezda rođena. Ako protozvezda ima manje od oko 0,08 mase Sunca, fuzija nikad ne počne i nastaje braon patuljak.

Rešen primer: svetlost iz rodilišta zvezda

Orionova maglina, u kojoj i danas nastaju zvezde, udaljena je oko 1300 svetlosnih godina. Gledaš je 2026. godine. Koje godine je krenula svetlost koju vidiš?

  1. Vreme putovanja. Udaljenost od 1300 svetlosnih godina znači da svetlost putuje oko 1300 godina.
  2. Oduzmi. 2026 − 1300 = 726.
  3. Odgovor. Svetlost je krenula oko 726. godine.
  4. Proveri. 726 + 1300 = 2026. Maglinu ne vidiš kakva je danas, nego kakva je bila pre oko 1300 godina.

3. Najduža faza: glavni niz

Zvezda koja u jezgru pretvara vodonik u helijum nalazi se na glavnom nizu. U toj fazi zvezda provede najveći deo života. Gravitacija je stalno sabija ka središtu, a pritisak vrelog gasa je gura napolje, pa zvezda ostaje iste veličine.

Sunce je staro oko 4,6 milijardi godina. Na glavnom nizu ostaje ukupno oko 10 milijardi godina, pa je sada otprilike na polovini tog dela života.

Vremenska traka Sunca od rođenja do belog patuljka, sa oznakom za današnjih 4,6 milijardi godina
Sunce je danas na polovini svog boravka na glavnom nizu

Zašto masivne zvezde žive kraće, iako imaju više goriva? Masivnija zvezda ima jaču gravitaciju, pa joj treba veći pritisak i viša temperatura u jezgru da se ne uruši. Na višoj temperaturi gorivo se troši mnogo brže. Najmasivnije zvezde silaze sa glavnog niza već posle nekoliko miliona godina, a mali crveni patuljci ostaju na njemu stotinama milijardi godina.

Rešen primer: Sunčev život kao jedan dan

Zamisli da 10 milijardi godina Sunčevog boravka na glavnom nizu traje jedan dan, 24 sata, od ponoći do ponoći. Koliko je sati danas, kada je Sunce staro 4,6 milijardi godina?

  1. Koji deo je prošao. 4,6 : 10 = 0,46 celog vremena.
  2. Pretvori u sate. 0,46 × 24 h ≈ 11 h.
  3. Odgovor. Na Sunčevom „satu” je oko 11 sati pre podne.
  4. Proveri. Jedan sat tog dana je 10 milijardi : 24 ≈ 417 miliona godina, a 11 × 417 miliona ≈ 4,6 milijardi godina.
✕

Zvezda gori kao vatra

  • Kaže se da Sunce „gori”, pa deluje da je to ogromna vatra.
  • Za vatru je potreban kiseonik, a u svemiru ga nema dovoljno.
✓

Zvezda sija od fuzije

  • U jezgru se jezgra vodonika spajaju u helijum.
  • Pri tome se oslobađa energija koja izlazi kao svetlost i toplota.

4. Kraj zvezde kao što je Sunce

Za oko 5 milijardi godina vodonik u Sunčevom jezgru biće potrošen. Jezgro će se sabijati i zagrevati, a spoljni slojevi će se naduvati i ohladiti. Sunce će postati crveni džin.

Crveni džin

Crveni džin je zvezda u poznoj fazi života. Pošto je potrošila vodonik u jezgru, proširila se, a površina joj se ohladila, pa svetli crvenkasto. Primer je Aldebaran u sazvežđu Bik.

Rešen primer: koliko će Sunce narasti

Prema proračunima, Sunce će kao crveni džin imati poluprečnik oko 256 puta veći nego danas. Današnji poluprečnik je oko 695 700 km. Koliki će biti, u kilometrima i astronomskim jedinicama (1 AJ ≈ 150 miliona km)?

  1. Pomnoži. 256 × 695 700 km = 178 099 200 km, odnosno oko 178 miliona km.
  2. Pretvori u AJ. 178 miliona km : 150 miliona km ≈ 1,19 AJ.
  3. Uporedi. Danas je Zemlja na 1 AJ od Sunca, a Merkur i Venera još bliže.
  4. Proveri smisao. Sunce će progutati Merkur i Veneru. Za Zemlju to nije sigurno: dok Sunce gubi masu, Zemljina putanja može da se proširi.

Na kraju crveni džin odbaci spoljne slojeve. Oni se šire kao svetleća ljuska gasa koja se zove planetarna maglina, iako nema veze sa planetama. Takva maglina se raspline za oko 10 000 godina. U sredini ostaje vrelo, gusto jezgro: beli patuljak.

Beli patuljak

Beli patuljak je ostatak zvezde male ili srednje mase koja je potrošila nuklearno gorivo. Ima masu uporedivu sa Sunčevom, a veličinu otprilike kao Zemlja. Više ne proizvodi energiju, pa se polako hladi. Najbliži je Sirijus B, pratilac Sirijusa.

Rešen primer: Sunce sabijeno u Zemlju

Prečnik Sunca je oko 1,39 miliona km, a prečnik Zemlje 12 742 km. Koliko je puta manji prečnik belog patuljka veličine Zemlje?

  1. Podeli prečnike. 1 390 000 km : 12 742 km ≈ 109.
  2. Odgovor. Prečnik je oko 109 puta manji.
  3. Šta je sa zapreminom. Zapremina se smanjuje 109 × 109 × 109 ≈ 1,3 miliona puta.
  4. Proveri smisao. Masa slična Sunčevoj stane u zapreminu milion puta manju, pa je beli patuljak neverovatno gust.

5. Kraj masivne zvezde: supernova

Zvezde sa više od oko 8 masa Sunca završavaju burno. Kada gorivo u jezgru nestane, jezgro se za manje od jedne sekunde uruši, a zvezda eksplodira.

Supernova

Supernova je snažna eksplozija zvezde na kraju njenog života. Zvezda tada nakratko može da sija kao cela galaksija, a sjaj joj opada tokom nedelja i meseci. Suncu bi trebalo oko 10 milijardi godina da proizvede toliko energije koliko jedna takva supernova.

Posle eksplozije ostaje veoma gusta neutronska zvezda, a od najmasivnijih zvezda crna rupa. O njima saznaješ u lekciji Neutronske zvezde i crne rupe. Betelgez, crveni superdžin u Orionu, jednom će eksplodirati kao supernova, verovatno u narednih 100 000 godina. Biće sjajan kao Mesec u prvoj četvrti, a Zemlji neće škoditi.

Rešen primer: Rakova maglina

Kineski i japanski astronomi zabeležili su 1054. godine novu sjajnu zvezdu. Njen ostatak je Rakova maglina, udaljena oko 6500 svetlosnih godina. Kada se eksplozija zaista dogodila?

  1. Vreme putovanja. Svetlost je do Zemlje putovala oko 6500 godina.
  2. Oduzmi od godine kad je viđena. 1054 − 6500 = −5446.
  3. Protumači znak. Negativan broj znači pre nove ere: eksplozija se dogodila oko 5450. godine pre nove ere.
  4. Proveri. Ljudi su 1054. godine videli događaj star već oko 6500 godina.

6. Zvezde prave gradivo za nove zvezde

U jezgrima zvezda od vodonika i helijuma nastaju teži elementi: ugljenik, kiseonik, azot i gvožđe. Supernove ih rasipaju po svemiru, gde postaju deo novih oblaka gasa i prašine. Iz takvih oblaka nastaju zvezde nove generacije, a oko njih i planete.

Masa zvezdeNa glavnom nizuKraj
mali crveni patuljakstotine milijardi godinabeli patuljak
kao Sunceoko 10 milijardi godinaplanetarna maglina i beli patuljak
više od 8 masa Suncaod nekoliko miliona do stotinak miliona godinasupernova, pa neutronska zvezda ili crna rupa

Sunce spada u zvezde bogate težim elementima. Oblak iz kog je nastalo sadržao je i gradivo koje su pre njega napravile druge zvezde.

7. Posmatraj sam: rodilište i starac u Orionu

U zimskim večerima nađi Orion, uz odraslu osobu, iz dvorišta ili sa terase.

  1. Nađi Orionov pojas. Tri sjajne zvezde u kratkom nizu.
  2. Ispod pojasa potraži mač. Srednja „zvezda” mača je Orionova maglina. Golim okom liči na mutnu mrlju, a kroz dvogled se vidi kao maglica.
  3. Pogledaj Betelgez. Crvenkasta zvezda gore levo je crveni superdžin na kraju života.
  4. Uporedi. Na istom sazvežđu vidiš i mesto gde zvezde nastaju i zvezdu koja se bliži kraju.

Dvogled usmeravaj samo u noćno nebo. Nikada ne gledaj u Sunce, ni golim okom ni kroz dvogled, teleskop ili naočare za sunce. Boje i temperature zvezda opisane su u lekciji Sjaj, boja i temperatura zvezda.

8. Ukratko

  • Zvezde nastaju u maglinama: gravitacija sabija gas u protozvezdu, a kad počne fuzija, zvezda je rođena.
  • Najveći deo života zvezda provede na glavnom nizu, pretvarajući vodonik u helijum.
  • Masivnije zvezde žive kraće, jer gorivo troše mnogo brže.
  • Zvezda kao Sunce postaje crveni džin, pa planetarna maglina i beli patuljak.
  • Zvezda sa više od oko 8 masa Sunca eksplodira kao supernova; ostaje neutronska zvezda ili crna rupa.

Pojmove iz ove lekcije potraži i u rečniku astronomije.

9. Zadaci za vežbu

  1. Poređaj faze života zvezde kao što je Sunce: beli patuljak, zvezda glavnog niza, maglina, crveni džin, protozvezda.
  2. Sunce je staro 4,6 milijardi godina, a na glavnom nizu ostaje ukupno oko 10 milijardi. Koliko mu je još ostalo?
  3. Masivne zvezde imaju više goriva od Sunca. Objasni zašto ipak žive kraće.
  4. Ako 10 milijardi godina predstaviš kao jedan dan od 24 sata, koliko godina vredi jedan sat?
  5. Supernova iz koje je nastala Rakova maglina viđena je 1054. godine. Koliko je godina od tada prošlo do 2026?
  6. Koliko dugo je svetlost iz Rakove magline, udaljene oko 6500 svetlosnih godina, putovala do nas?
  7. Betelgez ima poluprečnik oko 700 puta veći od Sunčevog (695 700 km). Koliki je to poluprečnik u kilometrima i u AJ?
  8. Gledaš Orionovu maglinu 2026. godine. Udaljena je oko 1300 svetlosnih godina. Koje godine je krenula njena svetlost?
  9. Kako će završiti zvezda mase 15 Sunaca, a kako zvezda mase jednog Sunca?
  10. Planetarna maglina se raspline za oko 10 000 godina, a Sunce provede na glavnom nizu oko 10 milijardi godina. Koliko puta kraće traje planetarna maglina?
✓Rešenja10 zadataka
  1. Maglina, protozvezda, zvezda glavnog niza, crveni džin, beli patuljak.
  2. 10 − 4,6 = 5,4 milijarde godina, odnosno još oko 5 milijardi godina.
  3. Masivnija zvezda ima jaču gravitaciju, pa joj je potrebna viša temperatura u jezgru da se ne uruši. Na višoj temperaturi gorivo se troši mnogo brže, pa ga zvezda potroši ranije, iako ga ima više.
  4. 10 milijardi godina : 24 ≈ 417 miliona godina.
  5. 2026 − 1054 = 972 godine.
  6. Oko 6500 godina, jer je udaljena oko 6500 svetlosnih godina.
  7. 700 × 695 700 km = 486 990 000 km, odnosno oko 487 miliona km. U AJ: 487 miliona km : 150 miliona km ≈ 3,2 AJ.
  8. 2026 − 1300 = 726. Svetlost je krenula oko 726. godine.
  9. Zvezda od 15 masa Sunca ima više od 8 masa Sunca, pa će eksplodirati kao supernova i ostaviti neutronsku zvezdu ili crnu rupu. Zvezda mase Sunca postaće crveni džin, pa planetarna maglina i beli patuljak.
  10. 10 000 000 000 : 10 000 = 1 000 000. Planetarna maglina traje oko milion puta kraće.

Sve lekcije

Prijava i Registracija

Prijavite se ili otvorite nalog za brz, siguran i jednostavan pristup vašem profilu i dodatnim sadržajima sajta.
Brza prijava i jednostavna registracija omogućavaju vam siguran i lak pristup vašem profilu.

Registracijom na našem sajtu prihvatate naše Uslove i Pravila korišćenja.