Roboti koji putuju umesto nas
1. Šta su svemirske sonde i roveri
U ovoj lekciji saznaješ kako svemirske sonde bez posade putuju do drugih planeta i dalje, i kako roveri istražuju površinu Marsa. Računaćeš koliko dugo putuje signal od sonde do Zemlje i zašto se rover ne može voziti kao igračka na daljinski.
Do Marsa ili Neptuna čovek još nije stigao. Put je predug, a uslovi preteški. Zato ljudi šalju robote: letelice koje same lete godinama, snimaju, mere i sve podatke šalju radio talasima na Zemlju.
Svemirska sonda
Svemirska sonda je letelica bez posade koja napušta putanju oko Zemlje i odlazi ka drugim nebeskim telima ili u daleki svemir. Neke sonde samo prolete pored planete, neke uđu u putanju oko nje, a neke se spuste na površinu.
Rover
Rover je vozilo, najčešće robot na točkovima, koje se kreće po površini druge planete ili meseca. Snima okolinu, ispituje tlo i stene i uzima uzorke.
Razlika u odnosu na satelit je u tome gde letelica radi. Veštački satelit obično ostaje u putanji oko Zemlje, a sonda odlazi dalje. O satelitima više čitaš u lekciji Rakete i veštački sateliti.
2. Vojadžer 1 i Vojadžer 2: najduže putovanje
Dve sonde Vojadžer lansirane su 1977. godine: prvo Vojadžer 2, 20. avgusta, pa Vojadžer 1, 5. septembra. Obe su prošle pored Jupitera i Saturna. Vojadžer 2 je zatim prošao pored Urana 1986. i Neptuna 1989. godine i ostao jedina letelica koja je posetila te dve planete.
Kako je jedna sonda mogla da obiđe četiri planete? Prolazeći blizu planete, sonda je privučena njenom gravitacijom i skrene, a pri tome dobije brzinu. To se zove gravitaciona pomoć. Planete su tada bile raspoređene tako da je jedna putanja mogla da poveže sve četiri.
Vojadžeri su i danas na vezi sa Zemljom. Struju dobijaju iz radioizotopnih generatora, jer je tako daleko od Sunca svetlost preslaba za solarne panele. Vojadžer 1 je 25. avgusta 2012. izašao iz heliosfere, ogromnog mehura koji oko sebe pravi Sunce, i ušao u međuzvezdani prostor. Vojadžer 2 je to učinio 5. novembra 2018. Vojadžer 1 se od Sunca udaljava brzinom od oko 17 km/s. Prema NASA, 18. novembra 2026. postaje prva letelica udaljena od Zemlje jedan svetlosni dan.
Rešen primer: koliko je dug jedan svetlosni dan
Svetlosni dan je put koji svetlost pređe za jedan dan. Koliko je to kilometara? Uzmi brzinu svetlosti 300 000 km/s.
- Dan u sekundama. 24 × 60 × 60 s = 86 400 s.
- Pomnoži brzinu i vreme. s = 300 000 km/s × 86 400 s = 25 920 000 000 km.
- Zapiši kraće. To je oko 25,9 milijardi km.
- Proveri sa izvorom. NASA navodi 25,902 milijardi km. Razlika je mala, jer je tačna brzina svetlosti malo manja od 300 000 km/s. Radio poruka do Vojadžera 1 putuje ceo dan, a odgovor još jedan dan.
3. Nju Horajzons: prvi pogled na Pluton
Sonda Nju Horajzons lansirana je 19. januara 2006. godine. Poletela je toliko brzo da je putanju Meseca prošla za samo devet sati. Pored Plutona je proletela 14. jula 2015. i snimila njegovu površinu izbliza, a 1. januara 2019. prošla je pored malog ledenog tela Arokot, još dalje u Kajperovom pojasu.
Rešen primer: signal sa Plutona
Kad je Nju Horajzons bila kod Plutona, njen signal je do Zemlje prelazio oko 4,7 milijardi km. Koliko je putovao?
- Zapiši put ciframa. 4,7 milijardi km = 4 700 000 000 km.
- Podeli brzinom svetlosti. t = 4 700 000 000 km : 300 000 km/s ≈ 15 667 s.
- Pretvori u sate. 15 667 s : 3600 ≈ 4,35 h, a 0,35 h × 60 ≈ 21 min. Dakle oko 4 h 21 min.
- Proveri sa izvorom. Navodi se oko 4 sata i 25 minuta. Razlika od nekoliko minuta nastaje zato što je udaljenost zaokružena na 4,7 milijardi km.
4. Roveri na Marsu
Prvi rover na Marsu bio je mali Sodžurner, koji je stigao 4. jula 1997. godine. Godine 2004. sleteli su roveri Spirit i Opportjuniti. Opportjuniti je trebalo da radi 90 marsovskih dana, oko 92 naša dana, a radio je do juna 2018. i prešao 45,16 km, više od maratonske staze. Napajao se preko solarnih panela, pa je za vreme prašinskih oluja štedeo struju i mirovao.
| Rover | Sleteo | Mesto ili podatak |
|---|---|---|
| Sodžurner | 4. 7. 1997. | prvi rover na Marsu |
| Opportjuniti | 25. 1. 2004. | prešao 45,16 km |
| Kjuriositi (Curiosity) | 6. 8. 2012. | krater Gejl |
| Persevirens (Perseverance) | 18. 2. 2021. | krater Jezero |
Kjuriositi je velik kao automobil, ima masu oko 900 kg i struju dobija iz radioizotopnog generatora. Persevirens traži tragove davnog života i čuva uzorke stena i tla, da bi ih jednom neka buduća misija možda donela na Zemlju. Sa sobom je doneo i mali helikopter Indženjuiti, koji je 19. aprila 2021. izveo prvi let letelice sa pogonom na drugoj planeti. Planirano je pet letova, a napravio ih je 72.
Rešen primer: koliko kasni signal sa Marsa
Prema NASA, Mars je od Zemlje udaljen najmanje 54,6 miliona km, a najviše 401,4 miliona km. Koliko najkraće, a koliko najduže putuje signal?
- Najmanja udaljenost. t = 54 600 000 km : 300 000 km/s = 182 s, oko 3 minuta.
- Najveća udaljenost. t = 401 400 000 km : 300 000 km/s = 1338 s.
- Pretvori u minute. 1338 s : 60 ≈ 22,3 min, oko 22 minuta.
- Proveri. 182 s × 300 000 km/s = 54 600 000 km. Komanda i potvrda da je izvršena putuju dvostruko duže: od 6 do skoro 45 minuta.
Rešen primer: polako, ali sigurno
Kjuriositi se prosečno kreće oko 30 m na sat, a sam, uz automatsko biranje puta, pređe najviše oko 200 m dnevno. Koliko mu treba za 1 km?
- Pretvori u metre. 1 km = 1000 m.
- Prosečnom brzinom. 1000 m : 30 m/h ≈ 33 h vožnje.
- Najviše 200 m dnevno. 1000 m : 200 m = 5 dana.
- Proveri. 5 × 200 m = 1000 m. Pešak isti put pređe za oko četvrt sata.
5. Česta zabuna: rover se vozi na daljinski
Neko na Zemlji vozi rover kao igračku
- Kad bi vozač video kamen, njegova komanda bi stigla tek posle nekoliko minuta.
- Rover bi već udario u kamen.
Rover dobija plan, a vozi pažljivo i delom sam
- Ljudi na Zemlji pošalju plan za ceo dan.
- Rover sam proverava teren i bira put, zato ide sporo.
6. Posmatraj sam: Mars na nebu
Za ovo posmatranje ti treba aplikacija mape neba. Posmatraj uveče uz odraslu osobu, iz dvorišta ili sa terase.
- Nađi Mars u aplikaciji. Proveri da li je Mars iznad horizonta i u kom pravcu.
- Potraži ga na nebu. Mars izgleda kao crvenkasta zvezda. Uporedi njegovu boju sa okolnim zvezdama.
- Zapiši udaljenost. Mnoge aplikacije pokazuju koliko je Mars tog dana daleko od Zemlje.
- Izračunaj kašnjenje. Podeli udaljenost u kilometrima sa 300 000 km/s. Dobićeš koliko bi tog dana kasnila poruka roveru.
Ponovi posmatranje posle mesec dana. Udaljenost i kašnjenje će biti drugačiji, jer se i Zemlja i Mars kreću oko Sunca.
7. Ukratko
- Sonda je letelica bez posade koja odlazi dalje od putanje oko Zemlje. Rover se kreće po površini drugog tela.
- Vojadžeri su lansirani 1977. Vojadžer 2 je jedini posetio Uran i Neptun, a Vojadžer 1 je najdalja letelica koju su ljudi napravili.
- Nju Horajzons je proletela pored Plutona 14. jula 2015.
- Na Marsu su radili roveri Sodžurner, Spirit, Opportjuniti, Kjuriositi i Persevirens.
- Signal sa Marsa kasni od oko 3 do oko 22 minuta, zato roveri voze sporo i delom sami.
Kako se pomoću svetlosne godine i astronomske jedinice meri svemir, ponovi u lekciji Udaljenosti u svemiru.
8. Zadaci za vežbu
- Vojadžeri su lansirani 1977. godine. Koliko godina putuju do 2026?
- Koliko je godina Vojadžer 2 putovao od lansiranja 1977. do Neptuna 1989?
- Vojadžer 1 se kreće brzinom od oko 17 km/s. Kolika je to brzina u km/h?
- Nju Horajzons je lansirana u januaru 2006, a do Plutona je stigla u julu 2015. Koliko je godina i meseci putovala?
- Nju Horajzons je putanju Meseca, oko 384 400 km od Zemlje, prošla za devet sati. Kolika je bila prosečna brzina u km/h?
- Opportjuniti je trebalo da radi oko 92 dana, a radio je 5250 dana. Koliko puta duže od plana?
- Opportjuniti je za 5250 dana prešao 45,16 km. Koliko je metara prosečno prelazio dnevno?
- Helikopter Indženjuiti trebalo je da napravi 5 letova, a napravio je 72. Koliko puta više?
- Objasni zašto se rover na Marsu ne može voziti „uživo” sa Zemlje.
- Aplikacija pokazuje da je Mars večeras 100 miliona km od Zemlje. Koliko bi kasnila poruka roveru?
- Objasni zašto Vojadžeri ne koriste solarne panele, a Opportjuniti jeste.
✓Rešenja11 zadataka
- 2026 − 1977 = 49 godina.
- 1989 − 1977 = 12 godina.
- 17 km/s × 3600 s = 61 200 km/h, oko 61 000 km/h.
- Od januara 2006. do januara 2015. je 9 godina, a od januara do jula još 6 meseci. Ukupno 9 godina i 6 meseci.
- v = 384 400 km : 9 h ≈ 42 711 km/h, oko 42 700 km/h.
- 5250 : 92 ≈ 57 puta duže.
- 45,16 km = 45 160 m. 45 160 m : 5250 ≈ 8,6 m dnevno.
- 72 : 5 = 14,4 puta više.
- Signal do Marsa putuje od oko 3 do oko 22 minuta, a odgovor isto toliko nazad. Dok bi vozač na Zemlji video prepreku i poslao komandu, rover bi već odavno naišao na nju. Zato rover dobija plan unapred i sam pazi na teren.
- 100 000 000 km : 300 000 km/s ≈ 333 s, a 333 s : 60 ≈ 5,6 min, oko 5 i po minuta.
- Vojadžeri su veoma daleko od Sunca, gde je Sunčeva svetlost preslaba, pa struju dobijaju iz radioizotopnih generatora. Mars je mnogo bliži Suncu, pa je Opportjuniti mogao da koristi solarne panele.




