Mesec uvek ima osvetljenu polovinu, a mi vidimo njen deo
1. Mesec, naš najbliži sused
U ovoj lekciji učiš zašto Mesec svake večeri izgleda drugačije i kojim redom se smenjuju njegove mene. Videćeš i kada se koja mena vidi na nebu i zašto sa Zemlje uvek gledamo istu stranu Meseca.
Mesec je jedini prirodni satelit Zemlje i nebesko telo koje nam je najbliže. U proseku je udaljen oko 384 400 km. Njegov prečnik je oko 3475 km, nešto više od četvrtine Zemljinog.
Mesec ne svetli sam
Mesec nema svoju svetlost. Ono što vidimo je Sunčeva svetlost koja se odbila od njegove površine. Zato je osvetljena samo ona polovina Meseca koja je u tom trenutku okrenuta ka Suncu, isto kao što je na Zemlji dan samo na polovini okrenutoj ka Suncu.
Rešen primer: koliko putuje svetlost sa Meseca
Svetlost putuje brzinom od oko 300 000 km/s. Koliko joj treba da sa Meseca stigne do Zemlje?
- Zapiši šta znaš. Put je s = 384 400 km, brzina je v = 300 000 km/s.
- Podeli put brzinom. t = 384 400 km : 300 000 km/s ≈ 1,28 s.
- Proveri smisao. 1,28 × 300 000 = 384 000, što je skoro ceo put. Mesec koji vidiš izgleda onako kako je izgledao pre nešto više od jedne sekunde.
2. Zašto Mesec menja oblik
Mesec obilazi oko Zemlje. Dok putuje, menja se njegov položaj prema Suncu i prema nama. Sunce ga uvek osvetljava do pola, ali mi sa Zemlje ne gledamo uvek u tu osvetljenu polovinu: nekad je vidimo celu, nekad samo njen deo, a nekad nimalo.
Mesečeve mene
Mesečeve mene su promene osvetljenog dela Meseca koji vidimo sa Zemlje. Nastaju zato što se Mesec kreće oko Zemlje, pa se stalno menja njegov položaj prema Zemlji i Suncu.
Netačno
- Mene nastaju jer Zemljina senka pada na Mesec.
- Onda bi Mesec svakog meseca bio u senci, a srp bi bio „izgrizen” sa pogrešne strane.
Tačno
- Mene nastaju jer sa Zemlje vidimo veći ili manji deo osvetljene polovine Meseca.
- Zemljina senka pada na Mesec samo pri pomračenju Meseca, a to se dešava retko i samo za vreme punog meseca.
O tome kada Zemljina senka zaista padne na Mesec saznaćeš u lekciji Pomračenja Sunca i Meseca.
3. Redosled Mesečevih mena
Krug mena počinje mladim mesecom. Tada je Mesec između Zemlje i Sunca, pa je ka nama okrenuta njegova neosvetljena strana i ne vidimo ga. Narod mladi mesec zove i mladina ili mlađak, a pun mesec uštap.
| Mena | Šta vidimo | Posle mladog meseca |
|---|---|---|
| mlad mesec | ništa | 0 dana |
| prva četvrt | desna polovina | oko 7 dana |
| pun mesec (uštap) | ceo disk | oko 15 dana |
| poslednja četvrt | leva polovina | oko 22 dana |
Između ovih glavnih mena Mesec ima oblik srpa ili je osvetljen više od polovine. Od mladog do punog meseca osvetljeni deo raste i kažemo da je Mesec rastući. Od punog do mladog meseca osvetljeni deo se smanjuje i Mesec je opadajući.
Jedan krug mena traje oko 29,5 dana
Od jednog mladog meseca do sledećeg prođe u proseku 29,53 dana. To vreme se zove sinodički mesec. Četvrtina tog vremena je oko 7,4 dana, pa se glavne mene smenjuju otprilike svake nedelje.
Rešen primer: kalendar mena
Mlad mesec je bio 3. u mesecu. Oko kog datuma očekuješ prvu četvrt, pun mesec i poslednju četvrt?
- Nađi četvrtinu kruga. 29,53 dana : 4 ≈ 7,4 dana.
- Prva četvrt. 3 + 7,4 = 10,4, pa je prva četvrt oko 10. u mesecu.
- Pun mesec. 3 + 14,8 = 17,8, pa je pun mesec oko 18.
- Poslednja četvrt. 3 + 22,1 = 25,1, pa je poslednja četvrt oko 25.
- Proveri. Razmaci su po oko 7 dana, a sledeći mlad mesec dolazi oko 29,5 dana posle 3, krajem meseca ili početkom sledećeg.
Pravi datumi mogu da odstupe za dan, jer Mesečeva putanja nije savršen krug, pa ni mene ne traju uvek isto.
4. Kada i gde se vidi koja mena
Mesec se svakog dana pomeri po svojoj putanji za oko 13 stepeni prema istoku. Zato u proseku izlazi oko 50 minuta kasnije nego prethodnog dana. Po tome se vidi i kada na nebu tražiti koju menu.
| Mena | Izlazi | Kada se najbolje vidi |
|---|---|---|
| rastući srp | danju, posle Sunca | uveče, nisko na zapadu |
| prva četvrt | oko podne | predveče, oko 18 h na jugu |
| pun mesec | kad Sunce zalazi | cele noći, u ponoć na jugu |
| poslednja četvrt | oko ponoći | ujutro, oko 6 h na jugu |
Pun mesec je uvek na suprotnoj strani neba od Sunca. Zato izlazi na istoku baš kada Sunce zalazi na zapadu.
Rešen primer: sve kasnije izlaženje
Danas Mesec izlazi u 18:00. Oko koliko sati će izaći za tri dana?
- Koliko kasni dnevno. Oko 50 minuta.
- Ukupno kašnjenje. 3 × 50 min = 150 min = 2 h 30 min.
- Dodaj na današnje vreme. 18:00 + 2 h 30 min = 20:30.
- Proveri. Za svaki dan po 50 minuta: 18:50, 19:40, 20:30. Isto je.
Ovo je prosek. U nekim delovima godine razlika je manja, a u nekim veća, pa je stvarno vreme izlaska bolje pogledati u kalendaru.
5. Zašto je krug mena duži od jednog obilaska
Mesec obiđe oko Zemlje za oko 27,3 dana. To vreme se zove siderički mesec. Krug mena ipak traje oko 29,5 dana, više od dva dana duže.
Razlog je to što ni Zemlja ne stoji. Dok Mesec jednom obiđe Zemlju, Zemlja sa Mesecom pređe deo svoje putanje oko Sunca. Zato Mesec mora da pređe još malo, oko dva dana puta, da bi ponovo stao između Zemlje i Sunca.
| Naziv | Šta se meri | Trajanje |
|---|---|---|
| siderički mesec | jedan obilazak oko Zemlje | oko 27,3 dana |
| sinodički mesec | od mladog do mladog meseca | oko 29,5 dana |
Rešen primer: koliko punih meseca ima u godini
Godina ima oko 365,25 dana. Koliko punih meseca stane u jednu godinu?
- Uzmi trajanje kruga mena. Od punog do punog meseca prođe oko 29,53 dana.
- Podeli. 365,25 : 29,53 ≈ 12,37.
- Zaključi. U godini stane 12 celih krugova mena i još trećina kruga, pa godina ima 12, a ponekad 13 punih meseca.
- Proveri. 12 × 29,53 ≈ 354 dana, što je 11 dana manje od godine. U tih 11 dana ponekad stane još jedan pun mesec.
6. Zašto vidimo uvek istu stranu Meseca
Kada pogledaš pun mesec, vidiš iste tamne mrlje kao i prošlog meseca. To nije slučajnost: Mesec se okrene oko svoje ose tačno za isto vreme za koje jednom obiđe Zemlju, oko 27,3 dana, i to u istom smeru.
Vezana rotacija
Kada se telo okrene oko sebe za isto vreme za koje obiđe drugo telo, kažemo da ima vezanu rotaciju. Kod Meseca je to posledica Zemljinog plimnog uticaja tokom dugog vremena. O plimnim silama više u lekciji Plima i oseka.
„Tamna strana Meseca”
- Strana koju ne vidimo je uvek u mraku.
Daleka strana Meseca
- I ta strana dobija Sunčevu svetlost, samo što je okrenuta od nas.
- Za vreme mladog meseca ona je potpuno osvetljena, a strana prema nama je u mraku.
Kad je Mesec tanak srp, ponekad vidiš i ostatak diska, slabo i sivo osvetljen. To je pepeljasta svetlost: Sunčeva svetlost koja se odbila od Zemlje i pala na neosvetljeni deo Meseca. Najbolje se vidi nekoliko dana pre i posle mladog meseca, jer se tada sa Meseca Zemlja vidi skoro potpuno obasjana.
7. Posmatraj sam: dnevnik Meseca i mene sa lampom
Za prvi zadatak ti treba sveska, olovka i sat. Za drugi lopta (ili pomorandža), stona lampa bez abažura i zamračena soba.
- Vodi dnevnik. Dve nedelje, svake večeri u isto vreme, nacrtaj oblik Meseca i zapiši gde je na nebu (zapad, jug, istok). Ako ga nema, zapiši i to.
- Uporedi crteže. Videćeš da osvetljeni deo raste ili opada i da se Mesec u isto vreme nalazi sve istočnije.
- Napravi model. Lampa je Sunce. Drži loptu ispred sebe na ispruženoj ruci, malo iznad glave. Ti si Zemlja.
- Okreći se u krug. Polako se okreni oko sebe sa loptom ispred lica. Kad je lopta između tebe i lampe, ne vidiš njen osvetljen deo (mlad mesec). Kad ti je lampa iza leđa, vidiš je celu osvetljenu (pun mesec). Između toga vidiš srp i četvrti.
Mesec smeš da gledaš golim okom i dvogledom koliko hoćeš. U Sunce nikada ne gledaj, ni golim okom ni kroz dvogled, teleskop ili naočare za sunce, jer to trajno oštećuje vid. Mesec ponekad stoji na nebu i danju: tada dvogled ne usmeravaj ka njemu ako je blizu Sunca. Noću posmatraj iz dvorišta ili sa terase, uz odraslu osobu.
Kakav je Mesec večeras?
Na našoj strani Mesečeve mene vidiš koja je mena danas, koliko je Mesec osvetljen, koliko je star i daleko, i kada su sledeće mene. Uporedi to sa crtežima iz svog dnevnika.
8. Ukratko
- Mesec ne svetli sam: Sunce uvek osvetljava njegovu polovinu okrenutu ka Suncu.
- Mene nastaju zato što sa Zemlje vidimo veći ili manji deo te osvetljene polovine.
- Redosled: mlad mesec, rastući srp, prva četvrt, pun mesec, poslednja četvrt, opadajući srp, pa opet mlad mesec.
- Krug mena (sinodički mesec) traje oko 29,5 dana, a jedan obilazak oko Zemlje (siderički mesec) oko 27,3 dana.
- Mesec izlazi u proseku oko 50 minuta kasnije svakog dana. Pun mesec izlazi kad Sunce zalazi.
- Sa Zemlje uvek vidimo istu stranu Meseca, jer se on okrene oko sebe za isto vreme za koje obiđe Zemlju.
Pojmove iz ove lekcije, kao što su apogej i perigej, nađi i u Rečniku astronomskih pojmova.
9. Zadaci za vežbu
- Radio-signal putuje brzinom svetlosti, oko 300 000 km/s. Koliko vremena treba signalu da ode do Meseca, udaljenog 384 400 km, i da se vrati?
- Prva četvrt bila je 2. u mesecu. Oko kog datuma očekuješ pun mesec, a oko kog poslednju četvrt? Uzmi da četvrtina kruga mena traje 7,4 dana.
- Objasni zašto za vreme mladog meseca Mesec ne vidimo na nebu.
- Uveče, posle zalaska Sunca, nisko na zapadu vidiš tanak srp. Da li je Mesec rastući ili opadajući? Kako izgleda za nedelju dana?
- Mesec danas izlazi u 19:10. Oko koliko sati izlazi sutra, a oko koliko za četiri dana? Uzmi da kasni 50 minuta dnevno.
- Jedan obilazak Meseca oko Zemlje traje oko 27,32 dana. Koliko celih obilazaka napravi Mesec za godinu od 365,25 dana?
- Prečnik Meseca je oko 3475 km, a Zemlje oko 12 756 km. Koliko puta je Zemlja šira od Meseca? Koliko bi Meseca, poređanih jedan do drugog, stalo između Zemlje i Meseca (384 400 km)?
- Dečak ima masu 40 kg. Kolika mu je težina na Zemlji (g = 10 N/kg), a kolika na Mesecu, gde je ubrzanje sile teže oko 1,6 N/kg? Da li mu se menja masa? O težini vidi lekciju fizike Težina i sila teže.
- Pun mesec bio je 5. januara. Oko kog datuma očekuješ sledeći pun mesec?
- Zašto sa Zemlje uvek vidimo iste tamne mrlje na Mesecu?
- Zašto se pepeljasta svetlost najbolje vidi kad je Mesec tanak srp, a ne kad je pun?
✓Rešenja11 zadataka
- Put tamo i nazad je 2 × 384 400 km = 768 800 km. t = 768 800 km : 300 000 km/s ≈ 2,56 s, oko dve i po sekunde.
- Pun mesec: 2 + 7,4 = 9,4, oko 9. u mesecu. Poslednja četvrt: 2 + 2 × 7,4 = 16,8, oko 17.
- Tada je Mesec između Zemlje i Sunca. Sunce osvetljava njegovu stranu okrenutu od nas, a ka nama je okrenuta neosvetljena strana. Osim toga, Mesec je tada na nebu blizu Sunca, pa se gubi u dnevnoj svetlosti.
- Srp koji se vidi uveče na zapadu je rastući: osvetljen je desni deo i iz večeri u veče raste. Za nedelju dana biće oko prve četvrti, sa osvetljenom desnom polovinom.
- Sutra: 19:10 + 50 min = 20:00. Za četiri dana: 4 × 50 min = 200 min = 3 h 20 min, pa 19:10 + 3 h 20 min = 22:30.
- 365,25 : 27,32 ≈ 13,37, pa Mesec za godinu napravi 13 celih obilazaka i još trećinu obilaska.
- 12 756 km : 3475 km ≈ 3,7, pa je Zemlja oko 3,7 puta šira. 384 400 km : 3475 km ≈ 110,6, pa bi stalo oko 110 Meseca.
- Na Zemlji: Q = 40 kg × 10 N/kg = 400 N. Na Mesecu: Q = 40 kg × 1,6 N/kg = 64 N. Masa je i na Mesecu 40 kg, menja se samo težina.
- Krug mena traje oko 29,5 dana: 5 + 29,5 = 34,5. Januar ima 31 dan, pa je 34,5 − 31 = 3,5: sledeći pun mesec je oko 3. ili 4. februara.
- Mesec se okrene oko svoje ose za isto vreme za koje obiđe Zemlju, oko 27,3 dana, i u istom smeru. Zato je ka Zemlji stalno okrenuta ista polovina Meseca.
- Pepeljastu svetlost daje svetlost koja se odbila od Zemlje. Kad je Mesec tanak srp, sa Meseca se Zemlja vidi skoro potpuno obasjana, pa ga ona najjače osvetljava. Uz to, kod srpa je veliki deo diska neosvetljen Suncem, pa se slaba svetlost lako primeti. Kod punog meseca ceo vidljivi disk osvetljava Sunce i slaba pepeljasta svetlost se ne vidi.




