Sat prati okretanje Zemlje, a kalendar njen put oko Sunca
1. Sunčevo vreme: svako mesto ima svoje podne
Ova lekcija objašnjava zašto različiti delovi sveta imaju različito vreme na satu i kako se računa koliko je sati u drugoj zemlji. Naučićeš i kako je nastao kalendar koji danas koristimo i zašto postoji prestupna godina.
Ljudi su vekovima računali vreme po Suncu: podne je bilo onda kada je Sunce najviše na nebu. Pošto se Zemlja okreće ka istoku, Sunce stiže najviše prvo u mesta koja su istočnije. Zato je svaki grad imao svoje, mesno vreme, malo drugačije od susednog.
Mesno (Sunčevo) vreme
Mesno vreme je vreme koje se određuje prema položaju Sunca u tom mestu: podne je kada Sunce prolazi kroz podnevnik (meridijan) mesta i najviše je na nebu. Mesta na istom podnevniku imaju isto mesno vreme.
U lekciji Rotacija Zemlje, dan i noć izračunao si da se Zemlja za 1 h okrene za 15°, a za 1° joj treba 4 min. Zato se mesno vreme dva mesta razlikuje za 4 minuta na svaki stepen geografske dužine.
2. Vremenske zone
Kada su se pojavili vozovi i telegraf, mesno vreme je postalo problem: svaka stanica bi imala drugačije vreme na satu. Zato je Zemlja podeljena na pojaseve u kojima svi satovi pokazuju isto vreme.
Vremenska zona
Vremenska zona je deo Zemljine površine u kome se koristi isto vreme. Ima ih 24, a svaka je u osnovi široka 15° geografske dužine. Vreme u zoni jednako je mesnom vremenu njenog srednjeg podnevnika. Susedne zone se obično razlikuju za tačno jedan sat.
Početni, nulti podnevnik prolazi kroz Grinič kod Londona. Izabran je na međunarodnoj konferenciji u Vašingtonu 1884. godine. Vreme na njemu danas se zove koordinisano svetsko vreme, skraćeno UTC, a ostale zone se opisuju koliko sati su ispred ili iza njega.
Srbija koristi srednjoevropsko vreme, čiji je srednji podnevnik 15° istočno. To je UTC+1, sat ispred Griniča. Leti se, kao i u državama Evropske unije, prelazi na letnje vreme UTC+2: od poslednje nedelje u martu do poslednje nedelje u oktobru. Granice zona na karti nisu prave linije, jer uglavnom prate granice država. Krajnji istok Srbije, oko Pirota, po geografskoj dužini pripada sledećoj zoni, ali i tamo važi srednjoevropsko vreme.
Rešen primer: kada je pravo podne u Beogradu
Beograd je na geografskoj dužini od oko 20,5° istočno. Kada je Sunce najviše na nebu, po srednjoevropskom (zimskom) vremenu?
- Uporedi sa srednjim podnevnikom zone. 20,5° − 15° = 5,5°. Beograd je za 5,5° istočnije.
- Pretvori stepene u minute. 5,5 × 4 min = 22 min.
- Istočnije znači ranije. 12:00 − 22 min = 11:38.
- Proveri. Astronomske tablice za Beograd daju podne 21. decembra u 11:36, a 21. juna u 12:39 po letnjem vremenu, što je 11:39 po zimskom. Mala razlika od nekoliko minuta tokom godine nastaje zato što se Zemlja oko Sunca ne kreće sasvim ravnomerno.
3. Koliko je sati u drugoj zemlji
Najlakše je računati preko UTC: prvo pretvoriš naše vreme u UTC, pa iz UTC u vreme druge zone. Idući na istok sate dodaješ, idući na zapad oduzimaš.
Rešen primer: Beograd, Tokio i Njujork
Jeste 15. januar i u Beogradu je 15:00. Japan koristi UTC+9, a Njujork zimi UTC−5. Koliko je sati u Tokiju, a koliko u Njujorku?
- Pretvori u UTC. Zimi je Beograd UTC+1, pa je UTC = 15:00 − 1 h = 14:00.
- Tokio. 14:00 + 9 h = 23:00, isti dan.
- Njujork. 14:00 − 5 h = 9:00 ujutru.
- Proveri. Tokio je 8 sati ispred nas (23 − 15 = 8), a Njujork 6 sati iza (15 − 9 = 6). Tokio je istočno, a Njujork zapadno od nas, pa se slaže.
Kada zbir pređe 24:00, počinje sledeći dan. Ako je u Beogradu 20:00, u Tokiju je 20 − 1 + 9 = 28, odnosno 4:00 ujutru sledećeg dana.
4. Međunarodna datumska granica
Zamisli putnika koji obilazi Zemlju ka istoku i u svakoj zoni pomera sat za jedan sat napred. Kada se vrati kući, pomerio bi sat za 24 sata, a to je ceo jedan dan. Da kalendar ne bi „bežao”, dogovorena je linija na kojoj se menja datum.
Datumska granica
Međunarodna datumska granica je linija od Severnog do Južnog pola na kojoj počinje novi kalendarski dan. Prolazi kroz Tihi okean, uglavnom po podnevniku od 180°, a na nekim mestima skreće oko ostrva. Ko je pređe putujući na zapad, pomera datum za jedan dan napred. Ko je pređe putujući na istok, vraća datum za jedan dan.
Prvi su ovo osetili mornari Magelanove ekspedicije, prvi ljudi koji su oplovili Zemlju. Plovili su na zapad i, kada su se 1522. godine vratili u Evropu, utvrdili su da im u dnevniku nedostaje jedan dan.
5. Dan, mesec i godina
Kalendar se oslanja na tri pojave koje svako može da vidi na nebu:
| Jedinica | Pojava | Trajanje |
|---|---|---|
| dan | okret Zemlje prema Suncu | 24 h |
| mesec | od mladog do mladog Meseca | oko 29,5 dana |
| godina | smena godišnjih doba | oko 365,2422 dana |
Nevolja je u tome što se ovi brojevi ne mogu podeliti bez ostatka. Godina nije tačno 365 dana, već oko 365 dana i skoro 6 sati. Kada bi kalendar uvek imao 365 dana, svake godine bi zaostao za skoro četvrtinu dana, pa bi se posle nekoliko vekova Nova godina pomerila u jesen. O mesecu više saznaješ u lekciji Mesec i Mesečeve mene.
6. Julijanski i gregorijanski kalendar
Prestupna godina
Prestupna godina ima 366 dana, jer februar ima 29 umesto 28 dana. Uvodi se da bi kalendarska godina ostala usklađena sa smenom godišnjih doba. Godina koja nije prestupna zove se prosta godina.
Julijanski kalendar uveo je Julije Cezar 45. godine pre nove ere. Pravilo je jednostavno: svaka četvrta godina je prestupna. Tako prosečna godina ima 365,25 dana, malo više od stvarne. Greška od oko 11 minuta godišnje posle nekoliko vekova naraste na nekoliko dana.
Gregorijanski kalendar proglasio je papa Grgur XIII 1582. godine. Iz kalendara je izbačeno 10 dana: posle četvrtka 4. oktobra došao je petak 15. oktobar. Uvedeno je i novo pravilo za prestupne godine:
- prestupna je svaka godina deljiva sa 4,
- osim godina deljivih sa 100,
- ali godine deljive sa 400 ipak jesu prestupne.
Rešen primer: prestupne godine i greška kalendara
Koje su od godina 2024, 2026, 2000 i 2100 prestupne? Kolika je prosečna dužina gregorijanske godine?
- 2024. 2024 : 4 = 506, a nije deljiva sa 100: prestupna.
- 2026. 2026 : 4 = 506,5, nije deljiva sa 4: prosta.
- 2000 i 2100. Obe su deljive sa 100. 2000 je deljiva i sa 400 (2000 : 400 = 5): prestupna. 2100 nije (2100 : 400 = 5,25): prosta.
- Broj prestupnih u 400 godina. 400 : 4 = 100, minus tri vekovne godine koje nisu deljive sa 400: 100 − 3 = 97.
- Prosečna godina. (400 × 365 + 97) : 400 = 146 097 : 400 = 365,2425 dana.
- Proveri. Stvarna godina ima oko 365,2422 dana. Razlika je samo 0,0003 dana godišnje, pa se greška od jednog dana skupi tek za više od tri hiljade godina.
7. Stari i novi kalendar kod nas
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski („novi”) kalendar uveden je zakonom 1919. godine. Srpska pravoslavna crkva je ostala na julijanskom („starom”) kalendaru. Zato se crkveni praznici kod nas slave po julijanskom kalendaru, koji danas kasni 13 dana.
Rešen primer: odakle 13 dana
Kada je 1582. uveden gregorijanski kalendar, razlika je bila 10 dana. Zašto je danas 13?
- Početna razlika. 1582. godine izbačeno je 10 dana.
- Vekovne godine posle toga. 1700, 1800 i 1900 su deljive sa 4, pa su prestupne po julijanskom kalendaru. Nisu deljive sa 400, pa po gregorijanskom nisu prestupne.
- Svaka takva godina dodaje dan razlike. 10 + 3 = 13 dana.
- Proveri. Godina 2000 je prestupna u oba kalendara, pa razlika nije porasla. Sledeći put raste 2100. godine, na 14 dana.
| Po julijanskom | Po gregorijanskom (danas) |
|---|---|
| 25. decembar (Božić) | 7. januar |
| 1. januar (Srpska nova godina) | 14. januar |
Svaka četvrta godina je prestupna
- „2100. je deljiva sa 4, pa je prestupna.”
- To važi u julijanskom kalendaru, ali ne i u gregorijanskom, koji koristimo.
Vekovne godine su prestupne samo ako su deljive sa 400
- 1900. i 2100. su proste, a 2000. i 2400. su prestupne.
- Tako se u 400 godina izostave tri prestupna dana.
8. Ukratko
- Mesno vreme se razlikuje za 4 minuta po stepenu geografske dužine, a 15° je jedan sat.
- Postoji 24 vremenske zone; susedne se obično razlikuju za jedan sat.
- Srbija koristi srednjoevropsko vreme UTC+1, a leti UTC+2.
- Na datumskoj granici, oko 180° geografske dužine, menja se datum.
- Godina traje oko 365,2422 dana, pa su potrebne prestupne godine.
- Gregorijanski kalendar: prestupna je godina deljiva sa 4, a vekovna samo ako je deljiva sa 400.
- Julijanski kalendar danas kasni 13 dana, a od 2100. kasniće 14.
9. Zadaci za vežbu
- Dva mesta su udaljena 3° geografske dužine. Za koliko minuta se razlikuje njihovo mesno vreme?
- Zimi je u Beogradu 10:00. Koliko je sati u Londonu, koji je tada u zoni UTC+0?
- U januaru je u Beogradu 20:00. Koliko je sati u Tokiju (UTC+9)?
- Leti Srbija koristi UTC+2. Ako je u Beogradu leti 14:00, koliko je UTC?
- Pirot je istočnije od Beograda, a satovi u oba grada pokazuju isto vreme. U kom gradu je Sunce ranije najviše na nebu? Objasni.
- Kroz koliko zona po 15° prođe putnik koji ide od podnevnika 0° do podnevnika 90° istočno?
- Brod u ponedeljak u podne prelazi datumsku granicu ploveći ka zapadu. Koji dan je na brodu odmah posle prelaska?
- Koje su od godina 1900, 2000, 2028 i 2100 prestupne po gregorijanskom kalendaru?
- Koliko dana ima 400 uzastopnih godina gregorijanskog kalendara?
- Julijanska godina je za oko 0,0078 dana duža od stvarne. Za koliko dana bi julijanski kalendar zaostao za 1000 godina?
- Srpska nova godina je 1. januar po julijanskom kalendaru. Koji je to datum po gregorijanskom danas, a koji će biti posle 2100. godine?
- Zašto bi bez prestupnih godina Nova godina posle mnogo vekova pala u jesen? Objasni.
✓Rešenja12 zadataka
- 3 × 4 min = 12 min.
- London je jedan sat iza Beograda: 10:00 − 1 h = 9:00.
- UTC = 20:00 − 1 h = 19:00. U Tokiju je 19:00 + 9 h = 28:00, a to je 4:00 ujutru sledećeg dana.
- UTC = 14:00 − 2 h = 12:00.
- U Pirotu. Zemlja se okreće ka istoku, pa Sunce prvo stiže najviše u mesta koja su istočnije. Satovi pokazuju isto jer su oba grada u istoj zoni.
- 90° : 15° = 6 zona po 15°.
- Utorak. Ko prelazi granicu ka zapadu, pomera datum za jedan dan napred.
- Prestupne su 2000 (deljiva sa 400) i 2028 (deljiva sa 4, nije vekovna). 1900 i 2100 su vekovne godine koje nisu deljive sa 400, pa su proste.
- U 400 godina ima 97 prestupnih: 400 × 365 + 97 = 146 097 dana.
- 1000 × 0,0078 = 7,8 dana, oko 8 dana.
- Danas je razlika 13 dana: 1 + 13 = 14. januar. Posle 2100. razlika je 14 dana: 15. januar.
- Kalendar od tačno 365 dana svake godine zaostaje za skoro četvrtinu dana za Suncem. Za oko 4 veka zaostao bi oko 100 dana, a to su više od tri meseca. Datum 1. januar bi se tako polako pomerao kroz godišnja doba sve do jeseni.




